4

TAKSA PLAĆENA U GOTOVU

Narodna

 

vi

 

jes

 

GOD. XXII — Br. 2

DUBROVNIK, 10 Siječnja 1940

CIJENA Din. 1.50

 

vw .“.
Još wijek sloga
. ?, . .
i disciplina

Nakon što je osnovana Banovina
Hrvatska opažaju se u pojedinim gra-
dovima i selima neke pojave, koje
davaju povoda zaključku, da smo
Hrvati, narod, koji još nije u sebi
potpuno izgrađen. Međutim prilike su
tako mutne i nesigurne, da je apso-
lutno potrebno uložiti sve sile i spri-
ječiti, da zbog nezrelosti bacimo svoj
narod u još gore prilike nego li smo
živjeli prije sporazuma, sklopljenog
26 kolovoza minule godine.

Svijestan svega toga objavio je
»Katolički Tjednik“ u 1. broju ove
godine članak ,Na okup!“ Zbog a-
ktuelnosti njegova sadržaja i za naše
prilike u Dubrovniku i kotaru iznosi-
mo niz pasusa toga članka.

»Nama Hrvatima ne treba puno, da
se posvadimo i razletimo na sve
strane kao rakova djeca. Uvijek smo
na tom bolovali; uvijek smo stradali
zbog te nastrane sklonosti k cjepka-
nju i strančarstvu. Odviše smo veliki
individualisti! nemamo smisla za or-
ganizaciju i disciplinu. .... Ne gledamo
mi na posljedice. Ne umijemo mi
mirno odvagnuti svojih koraka. Ne
mislimo mi u takvim časovima na vi-
še interese ni na cjelinu...

Sve možeš od nas tražiti; samo ne
traži discipline i sloge. Mi smo narod
nagao, čuvstven, vatren; — ste smo
strane pravi južnjaci Moramo mi i-
mati stranke i tabore ; moramo se mi
nositi i gložiti... Mi vidimo samo ono
svoje. I to svoje tešemo bez obzira
na sve drugo... I u vrijeme diktature,
dok nam se radilo o glavi i imenu,
svaki bi čas netko zagudio u stranu...
Samo neki duboki kolektivni osjećaj
ugroženosti uspio je da nas održi na
okupu...

Danas mnogi misle, da se je situ-
acija promijeni. Banovina im je Hr-
vatska odriješila ruke. Mi smo svoji;
sad ćemo se mi među se razračuna-
vati. U našem stilu. Neštedice, bez-
obzirno s oštrom ličnom i strančar-
skom notom...

Sad se radi, tko će biti prvi; čiji
je mandat, čije je predsjedništvo, čije
je načelničko mjesto, čija je ova ili
ona stolica. Dojučerašnji saveznici
postali su neprijatelji. Smrtni nepri-
jatelji, koji jedan drugoga ne štede.
S pizmom lične mržnje sviđaju se
stari računi; oživljuju metode intriga
i klikarstva. Mjesta se i sela cijepa-
ju; ljudi se mrze, vrijeđaju, među-
sobno insultiraju i teroriziraju. Puca
jaz među obiteljima, skupinama, se-
lima. A sve ni zbog čega. Zbog sit-
nice. Zbog toga, tko će biti prvi.

Je li do toga došlo spontano, dru-
go je pitanje. Nama se čini, da se to
mnogoput sa strane ubacuje i podja-
ruje. Direktno i indirektno. Imaju tu
prste i nutrnji protivnici naše slobode
i plaćenici vanjske, komunističke pro-
pagande. Neslogom se narodi najlakše
onesposobljuju i za slobodu i za re-
akciju...,

Možda takvi ljudi misle: Mi smo
postigli sve, što smo htjeli. Naša je
sloboda osigurana. No to je jedno i
drugo glupost. Niti smo mi postigli
svega, što hoćemo, niti nam je ovo,

 

 

Što se događa
u svijetu ?
Težište međunarodne situacije za sada
je na sjeveru, u Finskoj. Sve su ve-
lesile imale neko poštovanje prema
Rusiji dok nijesu vidjele kako se
Sovjetska armada plasira u borbi s
malom finskom državom. Njemačka
ne vjeruje u efikasnost svog savez-
ništva sa  boljševističkom Rusijom.
Nijesu osamljeni glasovi prema koji-
jima bi se Finska imala pretvoriti u
drugu Španjolsku, gdje bi mnoge dr-
Žave, u prvom redu savezničke (Fran-
cuska i Engleska, a također Italija)
pomagale dobrovoljačkim četama i
ratnim materijalom, da se što više
oslabe vojničke snage Rusije. Sla-
bost, koju je pokazala Sovjetska Ru-
sija u Finskoj utiče na Francusku i
Englesku tako, da se ove dvije ve-
lesile ozbiljno bave mišlju, kako bi
napale Sovjetsku Rusiju sa Istoka,
n. pr. u Crnome moru ili na Kavka-
zu. U tom slučaju postalo bi vrlo ak-
tuelno pitanje balkanskih država.
Italija pokazuje posebnu aktivnost
na diplomatskom polju u pretpostavci,
da bi Sovjetska Rusija mogla preko
Karpata: prodrijeti u Podunavlje ili
preko Rumunjske i Bugarske na Bal-
kan. Talijanska diplomacija mnogo
radi osobito u posljednje vrijeme u
Magjarskoj i Bugarskoj. Govori se o
mogućnosti personalne unije između
Italije i Mađarske što znači, da bi
talijanski Kralj postao i Kraljem Ma-
đarske. S tim u vezu dovodi se i
nedavni sastanak grofa Ciana sa ma-
đarskim ministrom vanjskih poslova
grofom Czaky-jem u Veneciji. Prema
ovim akcijama ne mogu ostati indi-
ferentne države Balkanskog sporazu-
ma, u prvom redu Jugoslavija. O to-
me će voditi posebnog računa sasta-
nak pretstavnika balkanskih država ko-
ji se ima doskora održati u Beogradu.
Govor pretsjednika Roosevelta, što
ga je prošlih dana objavila svjetska
štampa veoma je karakterističan. Iz
njega se jasno razabire, da su sim-
patije Sjedinjenih država na strani
Engleske i Francuske. Roosevelt je
predložio na odobrenje proračun koji
predviđa 150 miljarda Dinara za nao-
ružanje. Amerika nema povjerenja u
budućnost i misli, da mora biti pri-
pravna za slučaj, ako se evropski rat

protegne i preko oceana na ostale
zemlje.

 

 

što smo postigli, sigurno. Definitivno
uređenje države istom dolazi. Glavna
nas borba tek čeka.

Mi istom gradimo svoju kuću. Na-
ša je sloboda još bez socijalnog
sadržaja. A bez toga ona ništa ne
vrijedi. Zločin je u tim okolnostima
paliti krov nad glavom: svađom,
cjepkanjem, neodgovornim akcijama,
svojeglavošću, eksplozivnošću, nere-
alnom kritikasterijom, samovoljom. A
na radost protivnicima i intrigantima.

Sloboda obvezuje. Nje nema bez
nacijonalne discipline. Parola je još
uvijek za nas sve: Na okup! Vrije-
me je još uvijek najveće odgovor-
nosti i najskrupoloznijeg takta...

Katolici, prednjačimo u tom  naro-
du! Forsirajmo slogu, disciplinu i mir!
Dužnost nam je, da budemo i u tom
pogledu najdalekovidniji i da sobom
vladamo. Samosvijesno i požrtvovno !“

Fitanje klaonice se riješava ? /

Žalosno je, ali istinito, da se u
Dubrovniku svako goruće pitanje ko-
je je u vezi sa interesima grada, po-
stavlja na bazu širokog proučavanja,
tako da u većini slučajeva svršava,
da se kroz duge labirinte anketa i
proučavanja problemi, koje bi treba-
lo najhitnije riješiti, odgađaju ad ca-
lendas graecas.

Jedan takav problem je pitanje kla-
onice. Svaki čovjek, koji objektivno
gleda na stvari zna, da je pitanje
uklanjanja klaonice sa današnjeg po-
ložaja riješena stvar već zbog
toga što se ona nalazi na mjestu,
koje je više nego nepodesno za nju.

Dosada je — koliko nam je po-
znato — glavni problem bio u finan-
cijskim sredstvima, koja su falila,
Međutim sada je i to pitanje riješe-

no susretljivošću g. Boža Banca, ko-
ji je nesebično stavio na raspoloženje
potrebnu svotu novca. E, ali sad je
najedanput iskrsnulo pitanje anketa,
traženja mišljenja privrednih krugo-
va itd. itd.

Mi postavljamo pitanje: Čemu to-
liko filozofiranja, gospodo-? Klaonicu
treba ukloniti jer to zahtijevaju ra-
zlozi u prvom redu higijenski, zatim
odgojni, estetski, turistički a mogli bi
naći i druge, kad ovi ne bi bili do-
voljni. Novčana sredstva su tu. Sada
je samo potrebno energično i bez
obaziranja desno i lijevo stvar i u
djelo provesti.

Svršimo jedanput s tim anketama
i ,stručnim mišljenjima“ jer ne valja
zaboraviti one klasične poslovice:
»Dok se je u Rimu vijećalo, Sagunt
je propao.“ !

 

Dogođaji kod nas

Prigodom Nove godine pale su dvi-
je važne izjave od strane g. Dra Ko-
rošeca i g. Dragiše Cvetkovića. Dr
Korošec upozorio je preko ,Sloven-
ca“ na pogibelj masona, komunista i
stranih elemenata kojih ima veliki broj
kod nas. Na izjavu dra Korošca rea-
girala je središnja organizacija, za-
pravo loža masona u Jugoslaviji. Zna-
či, da je dr. Korošec stao na kurje
oko Jugomasona.

Što se tiče komunista, poznato je,
da su ovi nedavno pokazali svoju iz-
vjesnu aktivnost u glavnim centrima
države. Sada se je ta akcija primiri-
la. Nije isključeno, da je elan naših
komunista popustio uslijed neuspjeha
Sovjetske Rusije u Finskoj, a sigurno
kod toga imaju svoj udio i koncetra-
cioni logori, u koje su počeli smješ-
tati vođe komunističkih akcija kod
nas. Utješljivo je, što dr Maček i svo
vodstvo hrvatskog narodnog pokreta
vodi energičnu borbu protiv komu-
nističkih elemenata, koji predstavljaju
tuđi elemenat u hrvatskom narodu,
koji je u ogromnoj većini seljački i
prema tome zdravo  konservativan.

Govor g. Dragiše Cvetkovića u
Ogulinu prigodom zbora JRZ-e pod-
vukao je, da je sporazum, sklopljen
26 kolovoza plod akcije, koju su po-
dupirali i Srbi okupljeni i organizi-
rani u SDK. Najnovije pozivanje na
uzbunu srpskog elementa nije oprav-
dano, jer Srbima ne prijeti nikakova
opasnost. ,Hrvatski Dnevnik“ zapi-
sao je, da poziv na uzbunu sa stra-
ne Srba ne može se protumačiti druk-
čije nego tako, da izvjesni političari
smatraju da je srpstvo ugroženo za
to, što se novim državnim preuređe-
njem uklanja srpska prevlast u hrvat-
skim krajevima. Megjutim, Srbi neka
vladaju u srpskim, Hrvati u hrvatskim
a Slovenci u slovenskim krajevima.
To zahtjeva načelo pravde i jedna-
kosti, kojega dosada, žalibože nije bilo.

G. Dragiša Cvetković najavio je
Slovencima, da će u 1940. god. biti
osnovana banovina Slovenska.

Prigodom nedavnog biranja gradske
organizacije HSS u Splitu glavni taj-
nik HSS g. dr. Krnjević oborio se je
na komuniste, kao i na sve one, koji
rade na uništavanju Banovine Hrvat-
ske, a htjeli bi da pripravljaju teren
za tuđinske uplive i vlast kod nas.

PROTESTANTI
O PAPINOJ ENCIKLICI

Komentari okružnice Pape Pija XII
o osnovama pravednog mira u svijetu
što su ih objavile novine u pojedinim
državama svijeta izrazili su se sa-
glasnim sa načelima, koja su u njoj
izražena te iskazali poštovanje prema
najvećem moralnom auktoritetu u svi-
jetu. Navest ćemo ono što protestan-
ski danski i švedski listovi pišu o
papinoj enciklici.

»POLITIKEN“, koji se tiska u
160.000 primjeraka, označio je Pijevu
okružnicu najvažnijim  dogođajem
današnjih dana“. Jer Papa pretstav-
lja silu, koja obuhvata sav svijet i ne
stoji na nijednoj političkoj fronti. Mo-
ralni utisak i faktično značenje papi-
nih riječi o Poljskoj pokazat će se u
budućnosti. Taj će glas nadvladati
sve druge.

»BERLINGSKE TIDENDE“ koji ima
nakladu od 150.000 na dan donio je
komentar okružnice na tri stupca, u
kojem osobito podvlači papinu kon-
stataciju, da je najgore zlo našeg
vremena uništavanje vrijednosti slo-
bode, preziranje ljubavi i milosrđa te
bratske uzajamnosti, kao također o-
božavanje države, koja proždire vječ-
na prava duše“. -- Sa Papom se slaže
i ,Nationaltidende“ da ,država ne
smije biti jedini i konačni cilj ljud-
skog života“.

Glasilo danske socijalne demokra-
cije ,Social Demokraten“, koje se
tiska u 60.000 primjeraka osobito na-
glasuje papine riječi, da se međuna-
rodne ugovore ne smije jednostavno
kršiti. Isto tako ističe važnost papinih
riječi službeno glasilo danske protes-
tantske crkve ,Kristeligt Dagblad.

Švedski liberalni dnevnik ,Dagens
Nyheter“ donosi opširni komentar,
koji je nadasve važan i karakteristi-
čan. On među ostalim veli: Uljudba,
koja se ne temelji na duhovnom i
moralnom redu, nema trajnog opstan-
ka. Pisac dalje prispodablja na teme-
lju okružnice Pija XII političku zami-
sao sv. Augustina sa zamisli Mac-
chiavelli-a i kaže: ,Ta suprotnost
najbolje označuje dubinu jaza, koji
je između zamisli totalitarne države i
zamisli katoličke, koja nam se diže
pred očima iz Pijeve enciklike*.