TAKSA PLACENA U GOTOVU Narodna uoP. XXII — Br. 4 DUBROVNIK, 24 Siječnja 1940 Katolicizam u Finskoj Malena Finska napučena je sa sa+ mo nekoliko milijona naroda, koji da- nas osvaja simpatije cijelog svijeta zbog hrabrosti koju pokazuje u borbi sa Sovjetima. U toj zemlji živi među protestantskim pučanstvom također 2000 katolika. Da vidimo kratki hi- storijat katolicizma u Finskoj, Krajnji dio kontinenta nastavali su u najstarija vremena Finci, Kareli, Tavasti i Estonci. Ova četiri plemena bila su ugrožena od susjedne Šved- ske, koja je bila koljevka bujnog ka- tolicizma, Polovinom XII st. provališe Šveđani i zauzeše 2/3 teritorija. Šve- đani su pokrstili Laponce i Fince. Za doba tako zvanih Švedskih kri- žarskih vojna u XIIl stoljeću Finska je došla u odnošaj sa zapadnom Eu- ropom. Koncem ovoga stoljeća po- stala je sva katolička. Katolički biskup, koji je ušao u povijest finskog katolicizma zvao se je Veliki I Olaj iz obitelji Tavast. Rođen je koncem XIV vijeka. Studi- rao je na sveučilištu u Pragu, a god. 1413. postane biskup u Abu. Zbog starosti odrekne se biskupije. Umro je 9. II 1452, nakon što je više puta bio član švedske vlade. Osnovao je čuveni samostan sv. Brigite u Na- dendalu. Za vladanja Gustava Wasa uve- dena je u Finskoj reformacija, a 5 siječnja 1528 izabran je prvi prote- stantski ,biskup“ Turka. Katolicizam je odolijevao sve dok nije umrla i posljednja redovnica u Nadendalu god. 1591. Dva vijeka nije bilo katolicizma u Finskoj dok konačno Gustav Ill nije dozvolio katolicima 1779 da smiju slobodno vršiti svoj kult. Papinski i- zaslanik Oster pokuša da ujedini fir- ske katolike, kojih je bio maleni broj. Ali god. 1809 bude Finska inkorpo- rirana ruskom carstvu, uslijed čega postala je u crkvenom pogledu ovi- sna o nadbiskupiji u Mohilevu, čiji je titular imao residenciju u Petrovgra- du, a jurisdikcija mu se je protezala .na svo rusko carstvo. Prigodom posjeta godine 1857 jed- nog vojničkog kapelana vojnicima katolicima u Helsinkiju bi sagrađena jedna crkva na trošak ruskog mini- starstva rata. Nakon toga grofica Adleberg, vjerenica finskog namjesni- ka dovede u finsku jednog svećenika i njemačke Časne Sestre. Iza odla- ska grofa Adlersberga postadoše polj- ski svećenici župnici sve do prvih godina našeg vijeka. Finski svećenik V. de Christierson, porijeklom Šveđanin, pozove u Fin- sku Svećenike Presv. Srca. To je kongregacija francuskog porjekla, u- stanovljena god. 1877 u Saint-Quećn- tinu. Ova katolička propaganda nije bila po volji ruskoj vladi pak je svećenik Christierson morao otiči i ustupiti mjesto jednom poljskom svećeniku. Između 1908 i 1912 redovnici Presv. Srca bili su tjerani 5 puta. God. 1912 konačno su morali ostaviti Finsku bez nade da bi se više ikada mogli po- vratiti. Christierson je otvorio u Hel- sinkiju jednu crkvu Sv. Križa za ka- tolike, koji nijesu bili Poljaci. Uslijed ruske revolucije 1914 fin- ska je proglasila svoju nezavisnost od Rusije. Odmah su poduzeti koraci da Sv. Stolica ustanovi Apostolski Vikarijat za Finsku. Početkom 1920 došlo je do ustanove Vikarijata. Mons. Buck, svećenik kongregacije Presv. Srca posvećen je 23 svibnja 1923 za biskupa u Helsinkiju. Naslijedio ga je Mons. Vilim Cobben. Vikarijat ima danas 9 svećenika, od kojih su 2 Finca. Postoje 4 župe: Helsinki, Vii- puri, Turku i Terijoku. Nekoliko Ča- snih Sestara nalazi se u Helsinkiju i Viiputi. Brinu se s ostalim redovni- cama za škole, koje se sve više ra- zvijaju. Kler izdaje mjesečnu reviju ,Uskom Sanoma“ (Glasnik vjere). Odnošaji katolika prema vlastima postaju sve normalniji i srdačniji. U audijenciji kod Pape Pija XI iz- razila je posebna deputacija vlade zahvalnost Sv. Ocu, što je bio među prvim vlastima, koje su priznale ne- zavisnost Finske države. Dogođaji kod nas Prigodom svog posjeta Zagrebu Knez Namjesnik Pavao darovao je za zagrebačku zimsku pomoć iznos Din. 300.000. Pretsjednik Dr V. Ma- ček dao je Din. 50.000, a isto toliko i pretsjednik vlade g. Dragiša Cvet- ković. Knez Namjesnik posjetio je neka mjesta u okolici Zagreba prigodom svog sastanka sa Dr Mačekom na njegovom imanju u Kupincu. Ovaj je sastanak bio iskren, srdačan i veli- čanstven. Zagrebački nadbiskup proglasio je, da je Sv. Stolica udovoljila molbi naših biskupa, da se u svim našim biskupijama proglasi blagdan sv. Jo- sipa zapovjednim blagdanom. Povodom vijesti, da će se škola prije vremena zatvoriti splitsko »No- vo Doba“ obaviješteno je od školskih vlasti, da će se školski rad zaključiti kod nas redovito u mjesecu lipnju. Zaštita je odobrena. Ban Hrvatske g. dr. Šubašić odobrio je opstanak i rad Hrvatske seljačke i građanske Zaštite na osnovu čl. 1 i 2 zakonao udruženjima, zborovima i dogovorima. Narodne Novine donose tekst iz- bornog zakona za Hrvatski Sabor. Sabor se sastaje u Zagrebu. Zastup- nicima traje mandat 3 godine. Izbori se vrše po izbornim okruzima. Na svakih 40.000 stanovnika bira se po 1 zastupnik. Pravo glasa ima svaki muškarac s navršenom 24. godinom, ako je zavičajan u kojoj općini na teritoriju banovine Hrvatske. Glasa- nje je tajno, a vrši se kuglicama. Sav izborni posao vrše sudovi, a Stol sedmorice izdavat će punomoći, koje ne može osporiti ni sam Sabor. Bomozith Milosrđe Svijesi CIJENA Din. 1.50 Međunarodni dogođaji Japanska nova vlada primljena je u međunarodnim političkim krugovi- ma kao vlada koja bi imala okrenuti vanjšku politiku u sasvim drugom smjeru. Govori se, da je prijašnja vlada bila na tome, da prihvati neke njemačke nacrte, o sudjelovanju Nje- mačke, Sovjetske Rusije i Japana. Taj veliki savez imao bi bio za za- daću napasti engleski imperij. Nova je vlada međutim izjavila odmah na početku, da je njezina zadaća da u- redi svoje odnošaje s Amerikom i Engleskom. Berlin i Moskva nijesu pozdravili ovu novu vladu. Papa Pijo Xil je odgovorio Ro- oseveltu na njegovu božićnu posla- nicu. U svom odgovoru Papa kaže, da mu se ne čini vjerojatno, da bi Rooseveltova nastojanja za mir mo- gla imati skori uspjeh a to s razloga što postoje neke zapreke, koje je svaki dan to teže svladati. Roosevel- tovu poslanicu nazivlje Papa ,prim- jerno djelo srdačne bratske uzajam- nosti između starog i novog svijeta u obrani protiv ledenog duha, koji dolazi od napadaja protukršćanskih težnja, i koji prijeti da će usahnuti onaj izvor, iz kojega je ljudska civi- lizacija crpala svoje bogatstvo“. Samo oni državnici vidjet će pred sobom jasni put, koji s političkom snagom združuju jasnu mudrost. Samo takovi će moći čuti glas čovječanstva i po- ziv, da treba poštovati božje zakone, koji su zapisani u Kristovom Evan- đelju. Ljudi s takovim moralnim na- zorima bit će u stanju da ostvare mir, koji će dati čovjačanstvu barem približnu otštetu za neshvatljive žrtve, koje nalaže sadašnji rat. U Mađarskoj su govorili o sastan- ku u Mlecima pretsjednik vlađe Te- leky i ministar vanjskih posala Cza- ky. Iz njihovih se govora razabire, da je u Veneciji rečeno, neka Ma- đarska počeka sa svojim sigurnim nacrtima prema Rumunjskoj, jer ni- jesu umjesni u sađanjem momentu. Oluja, koja je prijetila jugoistočnoj Europi za sada je bez opasnosti zbog toga, što je Japan odustao od toga, da se združi sa Njemačkom i Sov- skom Rusijom. Bugarska i Turska izmijenile su svoja gledišta na međunarodni polo- žaj s posebnim obzirom na Balkan prigodom razgovora, koji su vođeni kroz tri dana između pretsj. bugarske vlade Kjoseivanova i turskog držav- nog tajnika Memendžoglua. Epilog ovih razgovora bio je uklanjanje ar- mada sa granica obiju država. Turska je tom prigodom izjavila, da bi za slučaj pokušaja diobe Rumunjske, mo- rala ispuniti svoje savezničke obave- ze. | ovi razgovori isticali su na raz- vedrivanje situacije u Jugoistočnoj Evropi. Neutralne države osobito one sje- verne Evrope stoje u stalnoj nervozi, jer vrše na njih upliv oba zaračena bloka u smislu, da se moraju izjasniti za koga su. ltalija je u stavu opaža- žanja, jer ne pripada ni jednom ni drugom bloku. Pitanje je, koliko će vremena još trajati ovaj stav ltalije, u koliko bi Njemačka mogla zahtije- vati od nje, da se ipak jednom iz- jasni i odluči. Građanima Grada i Kotara Dubrovnika ! Dobrovoljno Vatrogasno Društvo u našem gradu, svijesno sadašnjeg ča- sa smatra za dužnost, da se obrati ovim apelom stanovnicima grada, pa i okolice. Kako je svakom poznata ideja or- ganizacije vatrogastva potekla je iz teške nužde, t. j. pružanje pomoći onima, koji su postali žrtve strašne nesreće nazvane ,požar“. U tu svrhu organizuju se ili oku- pljaju društva sa stalnim zanimanjem ili dobrovoijna društva dobronamjer- nih i požrtvovnih ljudi, koji su tako- đer sebi postavili u zadatak, da se žrtvuju u slučaju takovih nesreća. Dakle vatrogastvo imalo je, a danas još više svoj puni smisao postojanja. Uoće li se prilike u kojima živimo i koje se u današnje vrijeme odigra- vaju tamo amo, ono treba da ima punu normalnu a i materijalnu pot- poru cjelokupnog pučanstva, a da o državnim faktorima i ne spominjemo. Iznijeti nam je da danas nijesu vi- še vremena jednog normalnog toka života, pa stoga i naše društvo se stara, da se što sigurnije spremi bilo tehnički ili praktički, te u tu svrhu nabavi i potrebna materijalna sredstva za ispunjenje ovog teškog zadatka. Istina je i kada bi sav zakonski doprinos ,vatrogasni prirez“ namjenio za tu svrhu isto bi bilo dovoljno sa- mo za normalno vrijeme. Naprotiv ovoga danas trebamo jednu opću potporu. Moramo da kao jedan loš primjer iznesemo tu okolnost da dru- štvo stoji pred ozbiljnom mogućnosti da obustavi toliko korisnu permanen- tnu stalnu sanitetsku službu, za koju se mnogo troši. Stoga se obraćamo ovime ne samo nadležnim već i narodu čitavog ko- tara, da se potpomogne rad ove opće narodne ustanove, za koju se je iz- vjesni broj muževa žrtvovalo općoj stvari žrtvujući najdragocjenije na o- vom svijetn ,svoj život“. Nehotično moramo iznijeti jednu tužnu sliku strahota današnjeg rata i onoga svega što on sobom vtiče. Zamislite jedan zračni napadaj sa svim mogućim i nemogućim razornim sredstvima u kojem bi još povrh toga kao stalni i neminovni pratilac bio požar! U svojoj razularenosti obuhva- ća i živote i imetak. Kome da se obratimo u tom času? Tko da spriječi sve to ? Tko da nam pomogne u prvim i najtežim časovi- ma naše nesreće u kojim padaju ži- voti i tekovine? Jedan je samo od- vor ,vatrogasac-dobrovoljac“ ! A gore opisane nesreće u današ- njem mođernom ratu prate još veće strahote i epidemije. Tko će biti prvi samo opet vatrogasac — vojnik“ ! Na posljetku napominjemo onu na- rodnu ,koliko daješ, toliko ćeš imati“! Vjerujući u najbolji prijem naše is- krene riječi, ostajemo uz vatrogasni pozdrav ,POMOZ BOGY“! Uprava Dohrovolj. Vatrogasnog Društva DUBROVNIK