TAKSA PLACENA U GOTOVU

Narodna

uoP. XXII — Br. 4

 

DUBROVNIK, 24 Siječnja 1940

Katolicizam u Finskoj

Malena Finska napučena je sa sa+
mo nekoliko milijona naroda, koji da-
nas osvaja simpatije cijelog svijeta
zbog hrabrosti koju pokazuje u borbi
sa Sovjetima. U toj zemlji živi među
protestantskim pučanstvom također
2000 katolika. Da vidimo kratki hi-
storijat katolicizma u Finskoj,

Krajnji dio kontinenta nastavali su
u najstarija vremena Finci, Kareli,
Tavasti i Estonci. Ova četiri plemena
bila su ugrožena od susjedne Šved-
ske, koja je bila koljevka bujnog ka-
tolicizma, Polovinom XII st. provališe
Šveđani i zauzeše 2/3 teritorija. Šve-
đani su pokrstili Laponce i Fince.

Za doba tako zvanih Švedskih kri-
žarskih vojna u XIIl stoljeću Finska
je došla u odnošaj sa zapadnom Eu-
ropom. Koncem ovoga stoljeća po-
stala je sva katolička.

Katolički biskup, koji je ušao u
povijest finskog katolicizma zvao se
je Veliki I Olaj iz obitelji Tavast.
Rođen je koncem XIV vijeka. Studi-
rao je na sveučilištu u Pragu, a god.
1413. postane biskup u Abu. Zbog
starosti odrekne se biskupije. Umro
je 9. II 1452, nakon što je više puta
bio član švedske vlade. Osnovao je

čuveni samostan sv. Brigite u Na-
dendalu.

Za vladanja Gustava Wasa uve-
dena je u Finskoj reformacija, a 5
siječnja 1528 izabran je prvi prote-
stantski ,biskup“ Turka. Katolicizam
je odolijevao sve dok nije umrla i

posljednja redovnica u Nadendalu
god. 1591.

Dva vijeka nije bilo katolicizma u
Finskoj dok konačno Gustav Ill nije
dozvolio katolicima 1779 da smiju
slobodno vršiti svoj kult. Papinski i-
zaslanik Oster pokuša da ujedini fir-
ske katolike, kojih je bio maleni broj.
Ali god. 1809 bude Finska inkorpo-
rirana ruskom carstvu, uslijed čega
postala je u crkvenom pogledu ovi-
sna o nadbiskupiji u Mohilevu, čiji je
titular imao residenciju u Petrovgra-
du, a jurisdikcija mu se je protezala
.na svo rusko carstvo.

Prigodom posjeta godine 1857 jed-

nog vojničkog kapelana vojnicima
katolicima u Helsinkiju bi sagrađena
jedna crkva na trošak ruskog mini-
starstva rata. Nakon toga grofica
Adleberg, vjerenica finskog namjesni-
ka dovede u finsku jednog svećenika
i njemačke Časne Sestre. Iza odla-
ska grofa Adlersberga postadoše polj-
ski svećenici župnici sve do prvih
godina našeg vijeka.

Finski svećenik V. de Christierson,
porijeklom Šveđanin, pozove u Fin-
sku Svećenike Presv. Srca. To je
kongregacija francuskog porjekla, u-
stanovljena god. 1877 u Saint-Quećn-
tinu.

Ova katolička propaganda nije bila
po volji ruskoj vladi pak je svećenik
Christierson morao otiči i ustupiti
mjesto jednom poljskom svećeniku.
Između 1908 i 1912 redovnici Presv.
Srca bili su tjerani 5 puta. God. 1912
konačno su morali ostaviti Finsku bez
nade da bi se više ikada mogli po-
vratiti. Christierson je otvorio u Hel-
sinkiju jednu crkvu Sv. Križa za ka-
tolike, koji nijesu bili Poljaci.

Uslijed ruske revolucije 1914 fin-
ska je proglasila svoju nezavisnost
od Rusije. Odmah su poduzeti koraci
da Sv. Stolica ustanovi Apostolski
Vikarijat za Finsku. Početkom 1920
došlo je do ustanove Vikarijata. Mons.
Buck, svećenik kongregacije Presv.
Srca posvećen je 23 svibnja 1923 za
biskupa u Helsinkiju. Naslijedio ga
je Mons. Vilim Cobben. Vikarijat ima
danas 9 svećenika, od kojih su 2
Finca. Postoje 4 župe: Helsinki, Vii-
puri, Turku i Terijoku. Nekoliko Ča-
snih Sestara nalazi se u Helsinkiju
i Viiputi. Brinu se s ostalim redovni-
cama za škole, koje se sve više ra-
zvijaju.

Kler izdaje mjesečnu reviju ,Uskom
Sanoma“ (Glasnik vjere). Odnošaji
katolika prema vlastima postaju sve
normalniji i srdačniji.

U audijenciji kod Pape Pija XI iz-
razila je posebna deputacija vlade
zahvalnost Sv. Ocu, što je bio među
prvim vlastima, koje su priznale ne-
zavisnost Finske države.

 

Dogođaji kod nas

Prigodom svog posjeta Zagrebu
Knez Namjesnik Pavao darovao je
za zagrebačku zimsku pomoć iznos
Din. 300.000. Pretsjednik Dr V. Ma-
ček dao je Din. 50.000, a isto toliko
i pretsjednik vlade g. Dragiša Cvet-
ković.

Knez Namjesnik posjetio je neka
mjesta u okolici Zagreba prigodom
svog sastanka sa Dr Mačekom na
njegovom imanju u Kupincu. Ovaj je
sastanak bio iskren, srdačan i veli-
čanstven.

Zagrebački nadbiskup proglasio je,
da je Sv. Stolica udovoljila molbi
naših biskupa, da se u svim našim
biskupijama proglasi blagdan sv. Jo-
sipa zapovjednim blagdanom.

Povodom vijesti, da će se škola
prije vremena zatvoriti splitsko »No-
vo Doba“ obaviješteno je od školskih

vlasti, da će se školski rad zaključiti
kod nas redovito u mjesecu lipnju.

Zaštita je odobrena. Ban Hrvatske
g. dr. Šubašić odobrio je opstanak i
rad Hrvatske seljačke i građanske
Zaštite na osnovu čl. 1 i 2 zakonao
udruženjima, zborovima i dogovorima.

Narodne Novine donose tekst iz-
bornog zakona za Hrvatski Sabor.
Sabor se sastaje u Zagrebu. Zastup-
nicima traje mandat 3 godine. Izbori
se vrše po izbornim okruzima. Na
svakih 40.000 stanovnika bira se po
1 zastupnik. Pravo glasa ima svaki
muškarac s navršenom 24. godinom,
ako je zavičajan u kojoj općini na
teritoriju banovine Hrvatske. Glasa-
nje je tajno, a vrši se kuglicama.
Sav izborni posao vrše sudovi, a Stol
sedmorice izdavat će punomoći, koje
ne može osporiti ni sam Sabor.

 

 

 

Bomozith Milosrđe

Svijesi

CIJENA Din. 1.50

Međunarodni dogođaji

Japanska nova vlada primljena je
u međunarodnim političkim krugovi-
ma kao vlada koja bi imala okrenuti
vanjšku politiku u sasvim drugom
smjeru. Govori se, da je prijašnja
vlada bila na tome, da prihvati neke
njemačke nacrte, o sudjelovanju Nje-
mačke, Sovjetske Rusije i Japana.
Taj veliki savez imao bi bio za za-
daću napasti engleski imperij. Nova
je vlada međutim izjavila odmah na
početku, da je njezina zadaća da u-
redi svoje odnošaje s Amerikom i
Engleskom. Berlin i Moskva nijesu
pozdravili ovu novu vladu.

Papa Pijo Xil je odgovorio Ro-
oseveltu na njegovu božićnu posla-
nicu. U svom odgovoru Papa kaže,
da mu se ne čini vjerojatno, da bi
Rooseveltova nastojanja za mir mo-
gla imati skori uspjeh a to s razloga
što postoje neke zapreke, koje je
svaki dan to teže svladati. Roosevel-
tovu poslanicu nazivlje Papa ,prim-
jerno djelo srdačne bratske uzajam-
nosti između starog i novog svijeta
u obrani protiv ledenog duha, koji
dolazi od napadaja protukršćanskih
težnja, i koji prijeti da će usahnuti
onaj izvor, iz kojega je ljudska civi-
lizacija crpala svoje bogatstvo“. Samo
oni državnici vidjet će pred sobom
jasni put, koji s političkom snagom
združuju jasnu mudrost. Samo takovi
će moći čuti glas čovječanstva i po-
ziv, da treba poštovati božje zakone,
koji su zapisani u Kristovom Evan-
đelju. Ljudi s takovim moralnim na-
zorima bit će u stanju da ostvare
mir, koji će dati čovjačanstvu barem

približnu otštetu za neshvatljive žrtve,
koje nalaže sadašnji rat.

U Mađarskoj su govorili o sastan-
ku u Mlecima pretsjednik vlađe Te-
leky i ministar vanjskih posala Cza-
ky. Iz njihovih se govora razabire,
da je u Veneciji rečeno, neka Ma-
đarska počeka sa svojim sigurnim
nacrtima prema Rumunjskoj, jer ni-
jesu umjesni u sađanjem momentu.
Oluja, koja je prijetila jugoistočnoj
Europi za sada je bez opasnosti zbog
toga, što je Japan odustao od toga,
da se združi sa Njemačkom i Sov-
skom Rusijom.

Bugarska i Turska izmijenile su
svoja gledišta na međunarodni polo-
žaj s posebnim obzirom na Balkan
prigodom razgovora, koji su vođeni
kroz tri dana između pretsj. bugarske
vlade Kjoseivanova i turskog držav-
nog tajnika Memendžoglua. Epilog
ovih razgovora bio je uklanjanje ar-
mada sa granica obiju država. Turska
je tom prigodom izjavila, da bi za
slučaj pokušaja diobe Rumunjske, mo-
rala ispuniti svoje savezničke obave-
ze. | ovi razgovori isticali su na raz-
vedrivanje situacije u Jugoistočnoj
Evropi.

Neutralne države osobito one sje-
verne Evrope stoje u stalnoj nervozi,
jer vrše na njih upliv oba zaračena
bloka u smislu, da se moraju izjasniti
za koga su. ltalija je u stavu opaža-
žanja, jer ne pripada ni jednom ni
drugom bloku. Pitanje je, koliko će
vremena još trajati ovaj stav ltalije,
u koliko bi Njemačka mogla zahtije-
vati od nje, da se ipak jednom iz-
jasni i odluči.

 

Građanima Grada i Kotara

Dubrovnika !

Dobrovoljno Vatrogasno Društvo u
našem gradu, svijesno sadašnjeg ča-
sa smatra za dužnost, da se obrati

ovim apelom stanovnicima grada, pa
i okolice.

Kako je svakom poznata ideja or-
ganizacije vatrogastva potekla je iz
teške nužde, t. j. pružanje pomoći
onima, koji su postali žrtve strašne
nesreće nazvane ,požar“.

U tu svrhu organizuju se ili oku-
pljaju društva sa stalnim zanimanjem
ili dobrovoijna društva dobronamjer-
nih i požrtvovnih ljudi, koji su tako-
đer sebi postavili u zadatak, da se
žrtvuju u slučaju takovih nesreća.
Dakle vatrogastvo imalo je, a danas
još više svoj puni smisao postojanja.
Uoće li se prilike u kojima živimo i
koje se u današnje vrijeme odigra-
vaju tamo amo, ono treba da ima
punu normalnu a i materijalnu pot-
poru cjelokupnog pučanstva, a da o
državnim faktorima i ne spominjemo.

Iznijeti nam je da danas nijesu vi-
še vremena jednog normalnog toka
života, pa stoga i naše društvo se
stara, da se što sigurnije spremi bilo
tehnički ili praktički, te u tu svrhu
nabavi i potrebna materijalna sredstva
za ispunjenje ovog teškog zadatka.

Istina je i kada bi sav zakonski
doprinos ,vatrogasni prirez“ namjenio
za tu svrhu isto bi bilo dovoljno sa-
mo za normalno vrijeme. Naprotiv

ovoga danas trebamo jednu opću
potporu. Moramo da kao jedan loš
primjer iznesemo tu okolnost da dru-
štvo stoji pred ozbiljnom mogućnosti
da obustavi toliko korisnu permanen-
tnu stalnu sanitetsku službu, za koju
se mnogo troši.

Stoga se obraćamo ovime ne samo
nadležnim već i narodu čitavog ko-
tara, da se potpomogne rad ove opće
narodne ustanove, za koju se je iz-
vjesni broj muževa žrtvovalo općoj
stvari žrtvujući najdragocjenije na o-
vom svijetn ,svoj život“.

Nehotično moramo iznijeti jednu
tužnu sliku strahota današnjeg rata
i onoga svega što on sobom vtiče.
Zamislite jedan zračni napadaj sa
svim mogućim i nemogućim razornim
sredstvima u kojem bi još povrh toga
kao stalni i neminovni pratilac bio
požar! U svojoj razularenosti obuhva-
ća i živote i imetak.

Kome da se obratimo u tom času?
Tko da spriječi sve to ? Tko da nam
pomogne u prvim i najtežim časovi-
ma naše nesreće u kojim padaju ži-
voti i tekovine? Jedan je samo od-
vor ,vatrogasac-dobrovoljac“ !

A gore opisane nesreće u današ-
njem mođernom ratu prate još veće
strahote i epidemije. Tko će biti prvi
samo opet vatrogasac — vojnik“ !

Na posljetku napominjemo onu na-
rodnu ,koliko daješ, toliko ćeš imati“!

Vjerujući u najbolji prijem naše is-
krene riječi, ostajemo uz vatrogasni
pozdrav ,POMOZ BOGY“!

Uprava Dohrovolj. Vatrogasnog Društva

DUBROVNIK