TAKSA PLACENA U GOTOVU Narodn GOD. XXII — Br. 10 v DUBROVNIK, 6 Ožujka 1940 i CIJENA Dio. 1.50 Disciplinom i pravicom IMA LI KAKVE NADE? ZA NOVU HRVATSKU Tjednik ,Pravica“, glasilo SHPN koji je počeo izlaziti početkom ove godine u Zagrebu donio je u svom broju od2.o.mj. članak, koji zbog njegove ak- tuelnosti skoro u cjelini prenosimo : Današnja teška vremena u kojima kulturni svijet preživljava jednu tešku bolest, nametnula su svim narodima velike i teške zadaće. Zaraćeni narodi upira sve svoje snage u to da dađu što jaču obranu ili što jači napadaj, jer se radi o biti i ne biti. Izgledalo bi na prvi pogled da samo zaraćeni narodi moraju skupiti sve svoje snage, stisnuti svoje redove i boriti se, a da ostali, neutralni narodi žive lijepo, trguju i zaragjuju. Megjutim današnjica je demantirala to mišljenje i mi vidimo da neutralni narodi preživljuju jednu tešku borbu — borbu za svoj opsta- nak, Cijeli narodni život stavljen je današnjim ratom u iznimno stanje. Principi proizvodnje, trgovine, vanjske i unutarnje politike mijenjaju se tako- rekuć preko noći i uzdrmavaju skoro svakodnevno dosadašnji relativno mir- ni tok zbivanja. Hrvatski narod nalazi se takogjer u iznimnom stanju a možemo reći da je on skoro u težem položaju nego dru- gi neutralni narodi, Tek što je izvoje- vao dio svojih zahtjeva, tek što je sklopljen sporazum, izbio je evropski rat i nametnuo neutralnim narodima nove teške zadaće. Vodstvo hrvatskog naroda zadojeno duboko socijalnim programom braće Radića, odmah je u početku pokazalo da ispravno shvaća slobodu. Misao vodilja svih radova koje je poduzimalo, bila je, da nema prave slobode bez socijalne pravde, I u tom duhu se počelo raditi, Počelo se provagjanjem dalekosežnih socijal- nih reformi, Sigurni smo da bi se u- činilo mnogo više, da nije bilo toga iznimnog stanja. Vodstvo je «faišlo na poteškoće. S jedne strane spomenuto iznimao stanje na svjetskom tržištu, a s druge ratna psihoza potakla je ljude da svjesno ili nesvjesno koče rad naše mlade banovine, Banska Vlast morala je voditi tešku borbu protiv špekula- nata i šićargjija svake vrsti, koji su mislili da je nadošao čas, kad se mo- že u mutnom loviti, S druge strane trebalo je popraviti stare nepravde, ko- je su bile tolike, da treba godine i go- dine dok se popravi omo, što je za dvadeset godina pokvareno. Svaki svijesni Hrvat, koji zaista ljubi svoju domovinu, morao bi shvatiti da- našnji teški položaj i uprijeti sve svo- je snage na pomaganju izgradjivanja nove Hrvatske, Potrebna je tu golema disciplina i samoprijegor. Svi staleži, koji utječu na narodni život, moraju disciplinirano, smišljeno i mirno pri- stupiti poslu da se naša nova i mlada banovina Hrvatska što bolje izgradi. * ; »Tužna Jele“ ode ras u 8 s. u Bondinu Teatru. Sutra u četvrtak đačka pretstava u 430 po p. Pošto je več sve rasprodano za ove dvije pretstave na sveopći zahtjev prikazivat če se sutra u 8 s. večer za građanstvo. Baš u isto vrijeme, kad je g. Sum- ner Welles otputovao iz Amerike pre- ma Europi sa zadaćom, da u ime g. Roosevelta ispita realno stanje u za- raćenim državama, odnosno njihovim prijestolnicama, pretstavila su se me- gjunarodnoj javnosti dva reprezentanta dvaju zaraćenih blokova svojim govo- rima. Prvi je govorio g. Chamberlain, a zatim g. Hitler. Engleski premier govorio je u ime saveznike, a g. Hit- ler u ime nacijonalsocijalističkog Nje- mačkog Reicha. Govor g. Chamberlaina precizirao je stanovište i ciljeve sadašnjeg rata sa- vezničkih država. Naglasio je, da se Eugleska bori za slobodu malih naro- da, a proti prevlasti, koju mamjerava provesti nad Europom i svijetom Nje- mački Reich. Sadašnji rat nema za cilj uništenje njemačkog naroda, nego na- cijonalsocijalističkog režima, koji — prema mišljenju g. Chamberlaina — ugrožava jednako njemački narod, kao i sve ostale, Njemački nacizam ide za tim da uništi engleski narod s jedne i zavlada svijetom s druge strane, Na- protiv Engleska se bori protiv njemač- koga gospodstva, a za individualnu slobodu savjesti kao i za slobodu re- ligije. S tim u vezi Engleska stoji ma stanovištu, da treba uspostaviti neza- visnost Poljaka i Čeha. Osim toga treba da se povrati svetost i nepovre- divost obećanja i ugovora. Današnji režim u Njemačkoj — po mišljenju g. Chamberlaina — ne može biti garan- cija da se to može provesti, te stoga treba ga oboriti. Vogja Reicha g. Hitler precizirao je u svom govoru stanovište Njemačke, osvrćući se na ono što je rekao g. Chamberlaini, Dokazuje, kako je Ver- sailles bio pravi diktat, kojemu se je njemački narod morao pokoriti i u zadnjim svojim konsekvencijama je išao za formalnim uništenjem njemač- kog naroda. To što se njemački narod neće da saglasi s tom jasnom namje- rom proglašuje g. Chamberlain tež- njom za gospodstvom nad cijelim svi- jetom. Njemački Reich — rekao je dalje g. Hitler ide samo za tim, da osigura sebi svoj životni prostor ,Lebensraum“, kojega je Njemačka u historiji imala na području Europe, pa i one central- ne, Centralna Europa stvorena je od Njemačke i u tome prostoru hoće Nje- mačka da žive. Engleska nema što da traži u tom dijelu Europe. S druge strane g. Hitler traži, da se Njemačkoj povrate kolonije, koje su bile oduze- te, a da od toga nijesu imali nikako- ve koristi narodi koji u njima žive, Mi se borimo — kaže g. Hitler — ne da podjarmljujemo druge narode, već da izvojštimo slobodu sebi i svom ži- votnom prostoru. Eto u ovakovim se prilikama nalazi g. Sumaer Welles, dok obilazi prije- stolnice; ovo su stanovišta, s kojima se upoznaje dok razgovara sa pogla- vicama pojedinih zaraćenih država. U koliko je istina ono što je štam- pa pisala, da je naime put g. Welle- sa u vezi sa posebnom misijom uspo- stavljanja mira, pitanje je, da li će on imati kakva uspjeha. Prema dosadaš- njim opažanjima i vijestima izgleda, da-se ja već sada pokazala bezuspješnom. S druge strane opravdano je misliti, da put g. Wellesa sasvim lako može imati za posljedicu konačno zauzima- nje stava Sjedinjenih Država prema e- uropskom ratu. Ne smije se zaboraviti, da je slični pothvat poduzeo g. 1917 i tadašnji predsjednik g. Woodrow Wilson. Rezultat ondašnje misije ispi- tivanja raspoloženja u Europi bio je: stupanje Amerike u svjetski rat. Vidjet ćemo, meće li i misija g. Wellesa i- mati sličan svršetak. Dib. ii i i SČSBSSJ - RIILA je ova cvenmianma miiovna akli- Proslava prve god. krunisanja NJ. SV. PAPE PIJA XII. Prva godišnjica krunisanja Ni. Sv. Pape Pija XII obavljena je i u našem gradu najsvečanije. Mjesno Vijeće Ka- toličke Akcije, ma čelu sa preč. don Nikom kan. Gjivanovićem, župnikom i dekanom, održalo je nekoliko sjedni- ca, na kojima je raspravljen i donesen program. ovogodišnje proslave, Poje- dinim društvima mjesne Kat. Akcije dana je zadaća, koju je trebalo izvršiti i svatko ju je najsavjesnije prihvatio i izvršio. Proglasom, koji je izdalo Mjesno vi- jeće K. A. upozorena je javnost ma ovaj svečani god. Taj je proglas o- bjavljen i u našem listu na uvodnom mjestu prošlog broja. U subotu, 2 ov. mj. sve su crkve slavljenjem najavile svečanost. U ne- delju pak 3 o. mj. održan je u kate- drali svečani pontifikal. Preuzv. gosp. Dr Josip Carević, biskup održao je za vrijeme svog pontifikala vrlo toplu pro- povijed o Papinstvu uopće, a posebno o teškom zadatku, koji je Providnost namijenila današnjem Sv. Ocu Papi Piju XII u mutnim prilikama zaraće- nog čovječanstva, Crkveni Pjevački zbor pjevao je uz pratnju orhestra i harmoniuma Golerovu Misu za mje- šoviti zbor. Pontifikalnoj službi Božjoj prisustvovali su pretstavnici državne vlasti i općine, a korporativno su su- djelovali članovi i članice mjesnih dru- štava K. A, sa svojim barjacima. Ka- tedrala je bila puna omladine i po- božnog gragjanstva. Nakon pontifikala dočekali su Križari i Križarice postro- jeni u špaliru od crkve do Bisk. dvo- ra svog dosadašnjeg Ordinarija, pak su mu iskazali počast dok je glazba Malih Križara svirala. Za čas se jesa- kupilo mnoštvo gragjanstva, koje je takogjer aklamiralo svog biskupa. Istoga dana održana je u 7:30 s. v. svečana akademija u dvorani društva Bošković“, Gimnazijalac - domagojac S. Barbir vrlo je lijepo deklamirao Šs- rićevu pjesmu Papi. Salonski trio sa- stavljen od Prcf, g.ce Marijuče de Gra- zio (klavir), g. dr Josipa Šlausa (vio lin) i g. Kocha (čelo), otsvirao je Hsy-d nove dvije kraće kompozicije komor- nog stila. G.ca de Grazio i ovom je prilikom dokazala, da su njezine u- mjetničke vrline kao pijanistice zaista na visini, Svirala je, makar u pratnji, ali ipak sa puno osjećaja i duše, G, dr. Šlaus, poznati naš koncertni maj- stor, i ovog je puta pružio prilike, da u- živamo u njegovom preciznom i u- mjetnički dotjeranom sviranju. Pohva- lu i priznanje zaslužuje i g. Koch, kojega se memože zamisliti bez nje- gova violončela. Publika im je zaslu- ženo aplaudirale, Predavanje prof. g. Viktora Stama- ća: Papinstvo saslušano je najvećom pažnjom, jer je bilo obradbom sclidno, idejama bogato a vjerom i odanošću prema Sv. Ocu Papi temeljito i toplo. Križarica sugestivno su održale zbor- nu recitaciju, koja je sadržala molitvu za Papu. Mala Križarica Bobić K., u- čenica I. r. gimn. vrlo je simpatično deklamirsla prigodnu pjesmu o Pepi, Zajedničkim pjevanjem Papinske him- ne od strane prisutnih zaključena je ova svečana i vrlo dobro uspjela aka- demija. Dvorana je bila prepuna, a prisustvovali su preuzv. g. Dr. Josip Carević, biskup te delegat Apostolskog administratora, presv. gosp. don Ivo Božić. Naša hrvatska Gundulićeva glazba održala je u 11s. prije podne svečan pičiičuadui kouceial u počasi Nj. Sv. Pape Pija XII na Tomislavovu trgu. Koncerat je započeo Papinskom him- uom. Dirigirao je vrijedni i agilni g. Sagrestano, koji zaslužuje svako pri- znanje, jer je našu glazbu doveo do zamjerne visine. Umjesto komunizma staleška solidarnost Francuski kardinali i nadbiskupi o- držali su 24 veljače konferenciju, na kojoj su razmatrali položaj, koji je ne- stao u Francuskoj makon likvidacije komunističke stranke. Saglasili su se u tome, da je potrebno raditi za soci- jalni mir u Francuskoj te su dali i ne- koliko praktičnih savjeta. Istakli su, da ideja pravog gospodarskog i socijal- nog reda ne smije stupiti u pozadinu. Pariški nadbiskup, kardinal Verdier re- kapitulirao je diskusiju u ovom obliku: Na mjesto komunizma i boljševičke mistike treba da dogje ideja društve- nog mira i staleške uzajamnosti, Ako se ne bi za to brinull, nastupio bi iza rata teški socijalni potres“. Kardinali i madbiskupi pozvali su vlasnike poduzeća da usvoje zamisao društvene solidarnosti i po njoj udese svoju djelatnost, a namještenike i ra- denike da se ujedine u kršćanskim sindikatima. KUPUJEM antikvarne knjige, pojedinačno ili cijele biblioteke. Ponude sa spiskom knjiga na KNJIŽARU PAVLE BRUCK, Beograd, Knez Mihailova 28.