Narodna Svijes ui TAKSA PLACENA U GOTOVU GOD. XXII — Br. 11 Dr. Bičanić DUBROVNIK, 13 Ožujka 1940 i seljačka država Na 4 o. mj. održan je u Zagrebu sastanak plenuma Zavoda za prouča- vanje narodnog gospodarstva. Ravna- telj g. dr. Rudolf Bićanić održao je na tom sastanku predavanje ,O seljačkoj državi“. Prema onome što je pisao pHrvatski Dnevnik“ od 6 o. mj. dr. Bićanić je megju ostalim rekao, da je seljački narod nosilac političke vlasti u seljačkoj državi. Nađalje je rekao ovo: Ideologija seljačke države stoga otklanja nauku o harmoniji staleža, koju propovijeda Katolička crkva, ko- ja se temelji na enciklici, Quadragesimo anno“, koja ni jednom riječju ne spo- minje seljaka, nego samo poljopriv- rednog radnika, a to je sasvim nešto drugo. Dr Bićanić megjutim nije raz- jasnio, što je i u čemu se sastoji to msasvim nešto drugo“. U vezi gornjih izjava g. Dr. Bića- nića moramo učiniti nekoliko opasaka. Po načelu demokracije nosilac je političke vlasti u državi narod. Pod pojmom naroda ne smije se uzeti sa- mo jedan stalež, pa makar taj i u ap- sotutnoj većini prevladao, jer ,demos“ nije stalež nego narod. Stoga u drža- vi, koja stoji na principima demokra- cije, svakom staležu pripada dio no- sioštva vlasti srazmjerno snazi, kojom je u dotičnom narodu, odnosno državi zastupan. Apsurdno je tvrditi, da bro- čana snaga daje legitimaciju nosi- oca političke vlasti, Broj može da utiče na udio, odnosno mjeru koju ima jedan ili drugi stalež u nosioštvu političke vlasti, Dr. Bićanić je učinio jedan smio- ni skok, kad je ustvrdio, da ,ideolo- gija seljačke države otklanja nauku o harmoniji staleža, koju propovijeda Ka- tolička crkva, koja se temelji na en- ciklici ,Quadragesimo anno“, Veoma je naime riskantno postavljati se na stanovište primata pojedinog staleža u jednoj državi. Država je institucija kojoj je po naravi stvari glavni cilj promicanje interesa gragjana. Njezin auktoritet, vlast, regulator je društve- nog života, što znači drugim riječima, da je politička vlast dužna usklagjivati interese pojedinaca i staleža tako, da se ostvari sveopći napredak tako s ob- zirom na pojedince, kao na staleže, a sve skupa mora rezultirati u progres cjelokupne zajednice, države. Da bi se to moglo uspješno provo- diti uužna je saradnja svih staleža, a saradnje ne može biti bez harmonič- nog sudjelovanja pojedinih staleža u životu zajednice jer staleži su nosioci onih partikularnih komponenata, koje sačinjavaju redoviti socijalni život i o- mogućuju napredak zajednice. Držeći se ideologije dr. Bićanića o seljačkoj državi slijedi, da samo seljački stalež, kao nosilac političke vlasti dolazi u obzir kod odregjivanja načina, kako da se ostvaruje napredak države. Svi ostali staleži imali bi se držati onoga što bi im taj ,jedini nosilac vlasti“ diktirao. Ne izgleda li da bi tako- va ideologija nužno dovela do jed- ne nove diktature, koja se u biti ne bi razlikovala od onih diktatura, pro- tiv kojih se bore i vogje seljačkog po- kreta, čiji ideolog hoće da bude i dr. Bićanić ? Nauka o harmoniji staleža, koju pro- povijeda Katolička crkva jedina je ideo- logija, na osnovi koje moguće je re- organizirati nezdravi sccijalni život u pojedinim državama. Kršćanstvo stoji na stanovištu priznavanja kako poje- dinaca tako i staleža i kao što se za zdravi socijalni život mora provoditi harmonija pojedinačnih ličnih interesa, tako je bezuvjetno potrebna i harmo- nija staleža. Stanovište dr. Bićanića dovodi nužno do borbe staleža, a to nije ozdravljenje nego nastavljanje so- cijalue krize. Katolička Crkva i enci- klika ,Quadragesimo anno“ osugjuje diktaturu pojedinih staleža, a propovi- jeda stalešku solidarnost, a propovije- da stalešku solidarnost, ib. Dužnicima dajte pomoć! Nadležna Banska Vlast na poticaj Saveza dužnika prikupila je potrebita mišljenja zainteresiranih društava i us- tanova, te pristupa pripremi pravične Uredbe u stvari uregjenja dugova duž-- nika srednjega staleža. Konačni uspjeh ovisi o solidar- nosti dužnika t. j. o učvršćenoj zajed- ničkoj akciji. Pozivaju se stoga svi, koji trebaju pomoč, neka se jave, pogotovo oni kojima prijeti dražba (ovrha) ili čak gubitak imetka. Stojimo pred najvažnijom odlukom Banske Vlasti i stoga je bezuvjetno potrebno, da se Savez dužnika može pred istom deklarirati kao zastupnik velikog broja dužnika, kojima je po- trebna najhitnija pomoč. Očevidna je stoga potreba, da se što prije dužnici prijave kod svog Saveza, koji je jedini predstavnik nji- hovih opravdanih zahtjeva. Savez dužnika srednjega staleža B. H, Zagreb, Radišina 15 (prije Jurišićeva). Zbor Dalmatinskih Bogoslova Split Zamoljeni uvrštavamo: Dne 6. XII. bio je prekinut rad Zbora DB u Spli- tu. Bila je stoga vruća želja bogoslo- va i njihovih starješina da se nastavi radom Zbora tako časne tradicije. I zaista, njihove su se želje ostvarile. Dne 12 III 19389 Zbor je ponovno os- novan i započeo je radom. Podje- ljen je u 5 sekcija : filozofsko-teološku, misijsko liturgijsku, socijalnu, literarnu i sekciju K. A. Svaka sekcija drži sva- kih 15 dama redovite sjednice s preda- vanjima. Budući da se nalazimo u teš- kim materijalnim prilikama, zamolili smo posebnim cirkularom vIč, svećen- stvo dalmatinskih biskupija da nas pomogne, bilo u novcu, bilo u knji- gama. Iz Dubrovačke biskupije dopri- niješe: Preuzv. Dr Josip Carević, bis- kup din. 100, preč. Dn Niko Gjivano- vić din. 100, Dn Gjuro Krečak d. 50. Plemenitim darovateljima Zbor naj- srdačnije zahvaljuje i preporuča se do- broti ostale gg. svećenika. CIJENA Din. 1.50 TROŠARINA NA VINO Sin sam dalmatinskog krša, seljač- kih roditelja vinogradara, ljubim svoju rodnu gruđu i živo osjećam sa svojim seljačkim narodom, našeg vilovitog Pelješca. Duša našega seljaka vinogra- dara buni se protiv trošarine na vino sa potpunim pravom. Trošarina teško pogadja osobito dalmatinsku Hrvatsku, stanovnike primorja i naših otoka, koji žive isključivo od vina, Ako se ide sa stanovišta luksuza, i vino se smatra kao takovo, to je miš- ljenje pogrešno, jer, ako vino za po- trošača nije baš prijeka potreba i bez njega se može proći, ali se nameće pitanje: što će biti od dalmatinskog težaka, koji jedino žive od vina, ne da ga popije, nego da ga unovči i da se može kako tako prehraniti? Moglo se je na drugi način optere- titi čitav marod surazmjerno, ako treba državi novaca, a ne kretati u vino. Uvjereni smo da prodavači vina i na malo i na veliko mnogo zaslužuju, jer to je jedan artikel, koji se može na razne načine i patvoriti i unovčiti i pod kojekakvim firmama štošta da- vati mješte pravoga vina, O tome bi se svemu moglo voditi računa i stro- gog računa, što se ma žalost ne vodi, Pa za sve te nepodobštine mora da jadan težak plaća i otkida od grla, a oni, koji barataju s vinom postaju gaz- de na račun seljeka težaka, vinogra- dara. Proti smo trošarini na vino, jer to je opet neka izlika za kupce i proda- vaoce vina, da ga plate što jeftinije, a prodaju što skuplje, izgovarajući se sa trošarinom. Jadan težak, koji ulaže sav svoj trud u lozu, a kultura loze stoji mno- go i snage i novca, ne može da pro- da litru vina više od jednog do dva dinara, a i niže, Bilo je prošlih godi- na, kada se nije moglo prodati litru vina ni jedan dinar po litri, Kada se uračuna čitav trošak oko obragjivanja loze, nerodica, vremenske nepogode, što ostaje siromašnom vinogradaru za njegovo uzdržavanje? Ništa, nego se još mora dužiti, a kod koga? i kako? Trebalo bi imati ma pameti, da Dal- macija živi od vina, pa ako je to iz- dade, onda gotova sirotinja i glad. Trebalo bi imati na pameti dalmatin- ske vinogradare; one vinogradare, koji su najviše doprinijeli za našu narod- nu stvar. Spomenut ću samo jedan primjer, a da ih me navagjam stotine. Općina Kuna na poluotoku Pelješcu, koja je uvijek bila prva u narodnoj borbi, i bila zapisana u crnu knjigu režimlija dosadašnjih samovlada, koja je dala državi od svoga vina i rakije milijunske prihode, zanemarena je od vladajućih. A tako i općina Janjina, ove dvije najveće i najvinorodnije op- ćine na Pelješcu. Koliko vapijemo za taj put preko Pelješca, što bi bila žila kucavica za čitav Pelješac, pa sve ostaje glas va- pijućega u pustinji. Molilo se je i za druge pripomoći, ali sve uzalud, Reklo se je nedavno u Beogradu: Što će vama taj put, imate more. Da, imamo more, ali nemamo puta do mora, Ka- da se bacaju milijuni na luksus i uta- man, ne bi li se moglo maći i koji milijun, da se barem jednom dokrajči taj stoljetno željeni put preko Pelješca? Sa trošarinom na vino se je gorko pogodilo vinogradare. To je jedna ra- na na srcu seljaka dalmatinca Hrvata. To bi se moralo čim prije ispraviti, Ako smo do sada morali podnositi nepravde, zapostavljanja i progonstva, nadamo se, da to unaprijeda ne će biti, Valjda će narodni sinovi, i maša narodna uprava, koja sve temelji na seljaku i u zvijezde ga uzdiže, i po- moći mu, jer prazne riječi uvijek os- taju riječi, a djela se hoće, Moralo bi se objektivno uzeti u pre- tres sve potrebe dalmatinskih Hrvata. Znamo da su se podigli mnogi pro- testi od svih vinogradara, da se ta na- kaza od vinske trošarine ukine, jer to je u interesu ne samo dalmatinskih težaka, već i cijele Hrvatske, pa i Ju- goslavije. Čini nam se, da se bacaju mrvice, a otimlju veliki zalogaji, ali narod ni- je lud, nije dijete, on zna ko mu mi- sli i radi dobro, pa uz toga će i biti, Neka se usliši vapaj i to bolni va- paj svih vinogradara: Ukinite nam vinsku trošarinu, ako hoćete pomoći siromašnom seljaku | Sto se je puta kazalo, da se po dal- matinskom kršu ne može kultivirati ništa drugo nego lozu i maslinu, a svi drugi poljodjelski produkti su ne- znatni i ne mogu uspijevati na _ žar- kome suncu i našemu kršu. To ireba da znaju oni gore, koji vedre i oblače. Uvjereni smo, da će maša narodna se- ljačka vlada, to uvigjeti i da će po- moći čim prije hrvatskoj Dalmaciji. DLT. Kakove povjerenike ima Hrvatska Enciklopedija ? Izdavački odbor Hrvatske Enciklo- pedije objavio je, da radi samo s po- časnim i dobrovoljnim povjerenicima, To su u stvari povjerenici pretplatnika. To znači: rade megju sobom samo ljudi, koji se već od prije poznaju i koji imadu jedan u drugoga povjere- nje. Zato neka pojedini staleži, struke, organizacije i društva — prosvjetna, socijalna i privredna — izaberu sami ljude, koji će megju njima obavljati pretplaćivanje i voditi brigu o slanju pretplate Hrvatskoj Enciklopediji. Kad ovi povjerenici svoj posao o- bave tj., kad Hrvatskoj Enciklopediji stigne pretplata za sve najavljene pret- platnike, onda će njezina uprava pro- glasiti i u zadnjoj knjizi Hrvatske En- ciklopedije objaviti kao počasne po- vjerenike one, koji svoj posao obave sasvim besplatno, a kao dobrovoljne povjerenike one, koji za deset pret- platnika prime sve knjige Eaciklope- dije kao odštetu, odnosno nagradu. S nepoznatim ljudima ne treba o Hrvatskoj Enciklopediji niti razgova- rati, a kamoli davati novac ili preuzi- mati prema njima kakve obaveze. U interesu je dakle pretplatnika s obročnim otplaćivanjem, da što pri- je sami izaberu povjerenike i to jave Hrvatskoj Enciklopediji u Zagreb, Beri- slavićeva ul. 2/I. Knjižari i profesionalni akviziteri ra- dit će za Hrvatsku Enciklopediju, kad izigje prva knjiga.