VAKSA PLACENA U GOTOVU Narodna Svijes GOD. XXII — Br. 14 Mir, sporazum Sv. O. Papa Pijo XII održao je na Uskrs, prigodom pontifikala u bazilici Sv. Petra, vrlo značaj- nu homiliju, koju je svjetska štampa kao vanredno važnu obja- vila u izvadcima. Kristov Namje- snik je između ostaloga rekao : ,Dao Bog, da Kristovo uskr- snuće bude početak duhovne o- bnove za svakoga čovjeka, kako je ono prema neospornom svje- dočanstvu povijesti bilo početak novog doba za čovječanstvo. O- noga dana oživjela je vjera u srcima apostola, koji su njezino svjetlo raznijeli po svemu svijetu. Božjom pomoći osvojili su s njom sav svijet, ne oružjem, koje ubi- ja, nego istinom i liubavi. Tu su vjeru posvjedočili u središtu rim- ske države nebrojeni mučenici, koji su je oplodili svojom krvlju. Tako ćemo i mi moći obnoviti sebe i svoju okolinu i sav svijet kršćanskim krepostima, ali daka- ko to zahtijeva od nas veliku e- nergiju, jer moramo svladati svo- ju ljudsku slabost. Kršćanstvo zahtijeva od nas borbe i čim te- ža je ta borba proti sebi i proti svim silama tmine, tim slavnijaje pobjeda. Tu duhovnu obnovu preporuča poglavar Katoličke Crkve osobi- to zbog današnjih prilika, koje u svijetu vladaju. Tu obnovu za- htjeva ne samo naša lična sreća, već također sreća cjelokupnog čovječanstva. Jer znamo, kako je kritičan sadašnji momenat i kako ustaju pred očima svih još stra- šnije stvari, kojih se bojimo u budućnosti. Saglasnost među na- rodima je prestala, svečano sklo- pljeni ugovori su jednostrano i bez prethodnog sporazuma izmi- jenjeni ili pogaženi i ne čuje se više glas bratske ljubavi i prija- teljstva. DUBROVNIK, 3 Travnja 1940 | pravda Sve što je izumio razum, što se je iskustvom postiglo i što je izmudrio ljudski genij, kao tako- đer sve energije, bogatstvo i na- predak okrenuto je u smjeru, da se ojača rat, koji uništuje naro- de. Ono što bi moralo služiti općem blagostanju i većem na- predku naroda, mora da služi me- đusobnom istrebljenju i uništava- nju, tako da je pravični red stva- ri potpuno na glavu postavljen. Mirna trgovina trpi zbog kri- vičnih ratnih metoda i zato trpe svi staleži, a na osobiti način mali radni čovjek. Zemlja pak sve vi- še pije krvi, jer su duše svih zasjenjene od mržnje, zavisti i ljubomore. Vidimo također, kako se krši pravo, koje uređuje od- nošaje među civiliziranim narodi- ma, tako da bombardiraju grado- ve, mirna sela i pokrajinu, koju se zastrašuje, pali i ruši te da se ubija čak bolesnike, invalide, ne- moćne starce i nedužnu djecu dok je u isto vrijeme na stotine i stotine tisuća ljudi lišeno krova nad glavom i moraju bježati po svijetu ! Tko može to promijeniti i po- praviti nego samo duh Isusa Kri- sta i njegova nauka, kojim treba da se prožme svo čovječanstvo. Samo Krist i njegov zakon te milost mogu obnoviti privatni i javni moral, uspostaviti pravi od- nos između prava i dužnosti, za- državati želju za osvajanjem, u- miriti strasti i strogu i hladnu pravdu ogrijati ljubavlju. Samo On može dovesti čovječju volju do toga da traži sporazum i brat- sku uzajamnost. | kad bude ona opet uredila međusobne odnošaje na- roda, ne silom, već po zapovije- dima istine, pravde i ljubavi onda će ta volja učiniti, da narodi sta- ve mač u koricu i budu opet pružili desnicu jedan drugomu u znaku mira i prijateljstva“. Što se događa po svijetu? Posjet von Ribbentropa Sv. O. Papi Piju XII prigodom nedavnog bo- ravka u Rimu upao je u oči megju- narodne javnosti i štampa je pokušala da nagje pravi razlog, zašto je došlo do ovog susreta izmegju poglavara Kat, Crkve i njemačkog ministra vanj- skih posala. Megjutim do danas nitko zapravo nezna, što je bio pravi razlog da je von Ribbentropp zatražio ovu audijenciju, koja nije bez svake važ- nosti, Treba naime imati pred očima, da kad je kancelar Hitler bio u Rimu, orida je Papa Pijo XI otputovao u Castel Gandolfo premda je bio slučaj, da ipak jedan suveren dolazi u služ- Seni posjet prijestolnici talijanske kra- ljevine i carevine. Ovog puta radilo se je o posjetu samo jednog ministra, pa ipak ga je Pijo XIl primio, nakon što je on zatražio audijenciju. Da li je ovom susretaju predhodilo štogod dru- go, n. pr. kakovi razgovori u Berlinu izmegju Ap. Nuncija i vlade, odnosno Hitlera, nije poznato. Svakako stoji to, da su novine pred izvjesno vrijeme bile donijele vijest o nekim pregovori- ma, koji da su počeli izniegju berlin: skog Nuncija Orseniga i Hitlera. Ta- kogjer novine nakon von Ribbentrop- pove atidijencije kod Pape pišu o mo- gućnosti sklapanja novog konkordata u Njemačkoj. Francuski list ,La Croix“ i talijanska ,ltalia“ su zapisali, da je Sv. Olac sigurno upozorio vladu Nje- mačkog Reicha na teške prtlike, u ko- jima se malaze katolici u Njemačkoj. Grof Teleky, predsjednik magjar- ske vlade bio je za vrijeme uskrsnih blagdana u Rimu, kojom prigodom vodio je duge razgovore sa g. Mus- solinijem a bio je takogjer u audijen- ciji kod Sv. Oca Pape, Čuju se neki glasovi, prema kojima magjarski pc- litički krugovi ne bi bili zadovoljni sa politikom grofa Czaky-a, minista vanj- skih posala zbog toga, što bi g. Cza- ky bio suviše orijentiran prema Nje- mačkoj. Molotov, komesar za vanjsku po- litiku Sovjetske Rusije održao je ne- davno jedan značajan govor, u koje- mu je naglasio volju svoje države, da ostane neutralna. Saveznici su ovaj govor primili dosta mirno i može se reći, da je on dosta dobro djelovao u Engleskoj i Francuskoj. Ako se uzme u obzir, da je opozvan iz Pariza g, Surić, diplomatski pretstavnik Sovjet- ske Rusije u Francuskoj, onda bi to moglo značiti, da nije isključena ka- kova saradnja izmegiu Sovjeta i Sa- veznika to tim prije, što se dobiva dojam, da odnosi izmegju Reicha i Sovjeta nijesu tako čelične naravi kao što je u prvi čas izgledalo. G. Surić je prošao kroz Ljubljanu i nije nikako htio da dade novinarima bilo kakove izjave. Rumunjska i Jugoslavija nastoje da pojačaju megjusobnu ekonomsku saradnju. S tim u vezi otputovao je u Bukurešt naš ministar trgovine gosp. D: Ivo Andres. - b- Dogođaji kod nas Provagjanje politike sporazuma od 26. VIII 1939. vrši se polagano i ne bez dosta velikih poteškoća. Premda je Uredba o Banovini Hrvatskoj pred- vidila prenos kompetencija sa svih mi- nistarstava pa tako i financijsku sa- mostalnost, ipak se još uvijek nalazi- mo pred činjenicom, da kola auto- nomne Hrvatske ni nakon punih 7 mjeseci od sklopljenog sporazuma ni- je stavljena u normalni pokret, Vidi se da se mora voditi pravi osvajački rat za svladavanje poteškcću različnog ka- raktera. Sa prvim aprila stupila je na snagu Uredba o financijskoj samostalnosti Banovine Hrvatske, nakon što je iz- gledalo, da do nje uopće neće doći. Principijelno se može reći, da je ii- nancijska samostalnost tu, ali pitanje je, da li i u kolikoj će mjeri ona za- dovoljiti potrebe hrvatskog naroda, ko- ji je za vrijeme od 20 godina bio o- čio prikraćen i zapostavljen. Svakako je potrebno honorirati napore hrvat- skog narodnog vodstva, koje bez sum- nje čini sve moguće, da postigne mak- simum onoga, što je potrebno i što se u konkretnim prilikama, uz tolike poteškoće u državi i izvan nje može postići, Ne možemo se složiti s onim akcijama, koje u svojim zadnjim kon- sekvencijama mogu dovesti do još kri- tičnijih prilika, nego su sadašnje. Na- glasujemo i to, da ima i mnogo toga, čemu se opravdano može prigovoriti onima, koji su na kormilu pa stoga razborito ekonomiranje narodnim sna- gama zahtijeva mnogo opreza, obazri- vosti i takta osobito od nekih pojedi- naca, koji se ubrajaju megju prvake hrvatskog narodnog pokreta. IJENA Din, 1.50 Za svojim idealom Ovih je dana, prije i poslije Uskrsa obavila naša učeća omladina svoje du- hovne vježbe. Dolazili su maši mla- dići i djevojčice, da slušaju njima na- mijenjene govore, propovijedi, koje su išle za tim, da u mladim srcima ide- alne omladine pobude, prodube i ras- plamte zanos i ljubav za Krista, tog najuzvišenijeg ideala čovjeka, napo- se omladine. Zaista, Krist je naš najuzvišeniji ide- al, Pojavio se je kao čovjek na ovo- me svijetu, prema planu Providnosti onda, kad je čovječanstvo zbog zalu« talosti samo tražilo svijetla u tami, istine u laži, života u smrti, Pojavio se je On, Krist, kao ,Put, Istina i Ži- vot“, Nastupio je kao nitko dotada Svet, neokaljan, nevin, pun dostojanstva, do- brote i ljepote. Skrenuo je na sebe pažnju svih, ali ne demagogijom, kortešacijom ili mi- tom. Njegova legitimeacija bila je vječ- na istina, koja se ne vara niti može varati. ,Tko ide zamnom ne hoda po tmini“, I svima, koji su Ga slijedili otvoriše se oči, jer nikada nijesu čuli da bi bio čovjek govorio kao Oa. Program Njegova života bio je vršiti volju Nebeskog Oca. A ovo je volja Svevišnjega, spasenje Vaše. Došao je, da nagje izgubljeno i spasi što je imalo da propadne. Milosrdni Sama- ritanac tražio je čovjeka, i zacijelio mu je rane. Dobii, najbolji pastir, potra- žio je izgubljenu ovcu, postavio je na ramena i doveo u jedini Ovčinjak, Ple- meniti otac, dočekao je raskriljenih ruku rasipnog sina i ponovno ga u- veo u sudioništvo svojeg gazdinstva, Došao je, jer je ljubio. Prva i te+ meljna je Njegova zapovijed: Ljubi Boga iznad svega, a bližnjega kao sama sebe. U znaku te ljubavi 1izeo je kalež, prigrlio križ i umro na Gol- goti. U ztaku te ljubavi, činio je ču: desa:: slijepim vraćao vid, hromim hod, mrtvim život, a svitma koji su bili si- romašni duhom propovijedao je Evan- gjelje. Ktistov ideal kulminira u patnji i bolu. ,Tko ne uzme križa i ne slijedi me, nije mene dostojan“. A križ je simbol razočaranja, progonia, mučenja i mučeništva. I koliko je čovjek više spreman trpiti, toliko više sliči Kristu. Da, trpiti i nepravedno trpiti: ,Blaženi koji trpe nepravdu, jer je njihovo kra- ljevstvo nebesko“. Znati i moći trpjeti nepravdu, znači biti najbliži Kristu. Današnji vijek kao malo koji ozna- čen je karakteristikom trpljenja, i to ne- pravednog i neosnovanog. To dolazi odatle, što je u mnogim dušama i mentalitetima i savjestima izblijedilo ono što se zove bitnost kršćanstva. Malo je ljubavi. Sasvim malo. Jer se zaboravlja, da je oznaka sljedbenika Krista — ljubav. “Po tome će svijet poznati, da ste moji učenici . , .“ Naša omladina, uzdanica naroda i čovječanstva treba da ide putem Kris- ta. Ljubav treba da je temeljna ozna- ka svega njezina mišljenja i rada. Lju- bav prema istini dovest će je do pri- hvatanja i priznavanja objave, koja u- potpunjuje naravnu spoznaju. Ljubav za dobro upravit će sve njezine osje- ćaje prema predmetima koji nijesu ne- dostojni, ..zli, nemoralni, nego pleme-