TAKSA PLACENA U GOTOVU

Narodna Svijesi

 

GOD. XXII — Br. 15

DUBROVNIK, 10 Travnja 1940

CIJENA Din. 1,50

 

Tko dobro luči dobro uči

Dobro se je držati u životu nekih
principa, naravno zdravih ,i moralnih.
Zdrava načela, ako prodahnjuju čo-
vjeka, te se on drži njih u svome ra-
du, čine ga značajnim, dobromislećim
i ustrajnim u dobru. Neki griješe iz
neznanja, neki iz zlobe, a mnogi iz neke
naivnosti ne produbljujući se u pred-
met onako kako bi trebalo. Dogogjaji
se razmatraju jednostrano, površno i
sebično. Naravno je, da se onda lako
griješi, i ne govori se o stvarima sve-
strano, nesebično i stvarno.

U ovom članku uprijet ćemo prstom
u jednu opću pogrešku, koja se po-
javljuje u pisanju i govorenju. A to
osobito danas, kada bi trebalo ići
k sregjivanju naših prilika u Banovini
Hrvatskoj.

Držimo pogreškom i manom, kada
se ono neko isprsuje i često prigovara
bez razlike rodoljublju i držanju poje-
dinaca za ovo dvadeset prošlih godina
samovlade nad hrvatskim narodom.
Ne pita se za sve okolnosti, prilike,
što je mnoge sililo, da se držu onako,
kako su se držali, ili su se morali
držati. Ne pita se: Da li je neko mo-
rao silom prilika, za svoj opstanak,
drukčije misliti, i raditi nego li je baš
morao da misli i radi, u borbi za hr-
vatska prava, kao što je mislila većina
hrvatskog naroda ? Neki bi htjeli sve
strpati pod jednu kapu sa samodišci-
ma i svijesnim neprijateljima hrvatskog
naroda, a da ne razlikuju i ne prosu-
gjuju zrelo i stvarno o svemu onome,
što se je dogagjalo za ovo dvadeset
godina pašovanja.

Treba razlikovati dobronamjerne od
zlonamjernih, Treba dozvoliti, ako smo
za slobodu, barem mišljenja, da može
biti i protivnih mišljenja, koja se ne
baziraju na zlobi, mržnji i osveti.

Često se čuje: A, taj i taj je bio
takav i takav; omaj je glasovao za
samodržce; pa sa takovim odma u
progonstvo. Ali polako, ljudi Božji, zar
nema dobrih i rodoljubnih Hrvata,
kojim bi se doista moglo štošta i pri-
govoriti, za vrijeme samovlagja, ali
oni sada svijesno uvigjaju svoju po-
grešku, i kaju se za nju. Oni koji se
nijesu nikada janjičarski odmeili od
svoga naroda, zar takovi, da se zaba-
cuju i ponizuju u slobodnoj Hrvatskoj.

Ne, trebalo bi dobro lučiti, što je
ko bio, i kakav je bio, i sve uzeti u
pretres, pa onda zdravo suditi i me-
koga prama zasluzi okrivljavati i pra-
ma njemu postupati. Bilo je sigurno
i plaćenih renegata, i onih, koji su
svijesno radili proti svome hrvatskom
narodu, A ima ih mnogo i mnogo,
koji su uvijek ostali pravi Hrvati, koji
sdušno ljube svoj narod, ali se nijesu
mogli isprsavati proti sili i zulumu, jer
se je radilo o glavi, o bivovanju, o
kruhu, o djeci, sigurno, malo je juna-
ka, koji ne prezaju pred nikojom si-
lom, i ne prigiblju šiju ma bilo pred
kim, ali to su junaci, mučenici.

Kada se ne bi opraštale nehotične,
pa i hotične pogreške pokajanim, u
našoj narodnoj borbi, a kamo bi onda
sa stotinama onih, koji su bili nesvi-
jesni, ili su se strašili od nepravedne
sile, a nadasve, ako se je tu radilo o
životnom opstanku? :

 

Zašto je borba, nego da se u toj
borbi privuku k sebi oni, koji su ma
krivom putu? Zar se ne može dozvo-
liti, da i zalutali uvide svoju pogrešku
i povrate se na pravi put?

Stoga treba dobro lučiti iskrene ro-
doljube od neiskrenih i prama tome
zauzeti stav. Neiskrenost ne može du-
go uspjevati kod poštenih ljudi, jer ta
brzo pokaže svoje papke.

Ne smiju se stvarati neprijatelji on-
dje, gdje ih ne treba, već treba pri-
kupljati prijatelje i pristaše ma gdje
bilo, i sve ih oduševiti za svoju do-
movinu. Samo izdajice ne zaslužuju
milosti, jer oprošteno je svima, svima
samo nije izdajici.

Borbu za našu samostalnost, ne smi-
jemo smatrati stranačkom borbom, već
borbom čitavog hrvatskog naroda za
svoja prava, slobodu i samostalnost.
Svi oni, koji su za to sada, i idu slož-
no u toj borbi, moraju se poštovati i
cijeniti.

Na žalost ima Hrvata, koji nijesu
svijesni svoga hrvatstva, i koji bi htjeli
tugjina za gospodara. To su izdajice
svoje domovine.

Hrvatski narod nije maloljetan, da
mu treba skrbnika, on je sposoban,
da sam sobom vlada, Njegova je pro-
svjeta na visini prosvjećenih maroda,
njegovo je gazdinstvo dovoljno i spo-
sposobno, da se može održati bez tu-
gjih mrvica i tugje milostinje. Uz ta-
kav narod treba da prione svaki siu
hrvatske majke. Mi smo marod, koji
tugje poštujemo a svojim se  dičimo.

Za dobar uspjeh, u našoj konačnoj
pobjedi, treba da dobro lučimo rodo-
ljube od izdajica. I da svakomu, koji
zaslužuje, prama njegovim sposobno-
stima, dademo ono mjesto, koje ga
uistinu pripada. Moraju izčeznuti po-
vlašćeni i nepovlašćeni, a jedino spo-
sobnost uz domoljublje moru odluči-
vati u našem javnom životu. DLT.

 

Fotografski natječaj

Ovih dana podijeljene su nagrade
učenicima u fotografskom natječaju
Turističkog Saveza u Dubrovniku, koji
je bio raspisan u 1939 godini.

Izvanredne prilike, koje su vladale u
prošloj godini, i koje su se vidljivo
odrazile na turistički promet, osobito
u centrima gdje je internacionalni tu-
rizam bio dosegao visoki stepen, upli-
vale su i na odaziv foto-amatera.

Dok je u natječaju za 1938 godinu
uzelo učešća 27 foto-.amatera, sa ukup-
no 355 snimaka, (megju kojima 23
inozemaca, sa 322 snimke), u prošlo-
godišnjem natječaju sudjelovalo je sve-
ga 12 foto-amatera, sa ukupno 231
snimkom, od kojih su 5 bili inozemci
(sa 43 snimke).

Odlukom žiri-ja (koji su sačinjavala
gg. dr. Vicko Svilokos, Mato Jukšić i
Živko Vekarić), nagragjeno je i otkup-
ljeno ovaj put svega 71 snimka za
ukupnu svotu od Din. 5.980.

Osim toga je otkupljeno svega 50
snimaka gg. Toša Dabac (Zagreb), Ju-
lije Grill-Dabac (Zagreb), Maria Mede-
otti (Zagreb), Josef-a Lehner (Miinc-
hen), Curt-a Ranitzsch (Salzburg), Frit-
z-a Salus (Dubrovnik) i Luise Scheirl
(Salzburg).

Posjet talijanskog

U četvrtak, 4 o, mj. doplovio je u
10.30 sati prema unaprijed utvrgjenom
programu, u grušku luku školski brod
talijanske ratne mornarice ,Amerigo
Vespucci“, koji je bio kod nas god.
1937. u društvu drugog školskog bro-
da ,Cristoforo Colombo“, Na obali
Stjepana Radića dočekali su ga gene-
ralni konsul Kraljevine i Carevine lta-
lije, gosp. Aliredo Nuccio i vojni ata-
še talijanskog poslanstva u Beogradu,
kapetan b. b. g. Sebastiano Morin. Na-
kon što se je brod privezao uz obalu
izvršen je službeni posjet od strane
zapovjednika g. del Minio komandan-
tu Pomorske Vojne Akademije g. Ku-
steru, načelniku kotara i povj. općine
g. B. Jambrečaku i zapovjedniku mje-
sta g. p. pukovniku Kneževiću, koji su
se u tome času našli u Pomorskoj
Vojnoj Akademiji, Predstavnici maših
vlasti uzvratili su posjet komandantu
g. del Minio na brodu. Uvečer istoga
dana priredio je u počast gostiju ko-
mandant g. Kuster intimnu večeru u
hotel Imperialu. U petak razgledali su
gosti gradske zidine, crkve i ostale
znamenitosti Dubrovnika. U Gradskoj
kafani priregjena je zakuska u 6 sati
popodne. Povjerenik općine g. Boži-
dar Jambrečak dao je svečani objed
za goste u hotel ,Imperialu“, a uve-
čer je bila večera na ,Amerigo Ve-
spucci“, koju je dao zapovjednik bro-
da za predstavnike vlasti. Nakon toga
slijedilo je svečano primanje u saloni-
ma broda za predstavnike vlasti, novi-
nare i ugledne gragjane. Uzvanici su
imali prigodu da uživaju toplo gosto-
primstvo domaćina i časnika školskog
broda. U subotu prije podne priregjen
je izlet u Trsteno i Rijeku dubrovačku.
U Trstenomu su se ugl. gosti zadrža-
li u vili i bašti gospara conte Vita
Gozze, gdje su se divili prirodnim lje-
potama i bogatstvu dubrovačke flore.

Konsul g. Nuccio dao je najprije
intimnu večeru u Imperialu za pret-
stavnike vlasti. Slijedilo je svečano
primanje za uzvanike, Svirao je Grad-
ski turistički orhestar pod upravom g.
M.o Vrutickoga na svim banketima i
primanjima u Imperialu. Poslije podne
prikazivala je ,Associazione Italiana“
u svojim prostorijama operetu ,Sne-
guljica“ u počast svojih sunarodnjaka
i uzvanika. Priredba je bila na visini,
Svim svečanim primanjima  prisustvo-
vao je takcđer! narodni zastupnik g.
prof. Roko Mišetić.

U nedjelju, 7 ov. mj. održana je u
9:30 s. sv. Misa na palubi ,Amerigo
Vespucci“, kojoj su prisustvovali za-
povjednik g. Kuster sa pratnjom, gen.
konsul g. Nuccio, vojni ataše g. Mo-
tin, svi časnici, podčasnici, gijaci i
momčad broda, te talijanska kolonija.
Sv. Misu je služio kapetan broda vič.
g. Dr Nicola Bonomo, koji je na kon-
cu pročitao na glas ,Molitvu morna-
ra“. On je posjetio preuzv. gg. bisku-
pe. Za vrijeme Sv. Mise svirao je
brodski orhestar nabožne motive, Pri-
zor je bio impozantan i sugestivan, U
11 sati zapovjednik je dao znak i,A-
merigo Vespucci“ pomalo se je počeo
udaljivati uz pomoć i pratnju dvaju
remorkera, vlasništvo naše ratne mor-
narice i firme Banac i Rusko. Na re-
morkeru ratne mornarice nalazili su se

broda Dubrovniku

komandant g. Kuster, konsul g. Nuc-
cio i vojni ataše g. Morin. Prije izla-
ska iz luke ,Amerigo Vespucci“ je ra-
zapeo svoja jedra, kojih ima 2000 če-
tvornih metara.

»Amerigo Vespucci“ školski je brod
za podčasnike talijanske ratne morna-
rice. Ime nosi po Amerigu Vespucci,
koji je zapravo protumačio svome dru-
gu Kristoforu Colombo da je otkrio
novi svijet. Amerika je dobila ime po
Amerigu Vespucci, Na brodu ima oko
500 gjaka i posade, a oko stotinu ča-
snika i podčasnika. U Gruž je došao
Amerigo Vespucci“ iz Drača, a otplo-
vio je prema Anconi (Jakinu). . Zapo-
vjednik, časnici, podčasnici i gjaci oti-
šli su sa najljepšim utiscima, što treba
pripisati u zasluge zapovjedniku, g.
Kusteru, opć, povjereniku g. B. Jam-
brečaku i konsulu g. Nucciu, koji su
pokazali punu pažnju prema gostima
i uzvanicima. B.

Dogođaji u svijetu

Izgleda, da se kruta logika ratnih
komplikacija neumoljivo nastavlja. Na-
kon promjene francuske vlade, koju je
sastavio g. Reynaud izvršena je tako-
gjer rekonstrukcija engleske vlade, E-
nergični g. Churcill postao je vogja
ratne politike, Posljedice se sve više
opažaju. Navještena je mnogo teža eko-
nomska borba. Blokada je pooštrena,
Najnovije vijesti potvrgjuju, da je Ea-
gleska posijala mine ispred svih nor-
veških luka, da bi tako spriječila trgo-
vinu, koja je namijenjena Njemačkoj.

U Londonu su se ovih dana nala-
zili engleski poslanici svih balkanskih
država. Vlada im je dala upute za dalj-
nji rad u pojedinim prijestolnicama. 1
ova je mjera u vezi sa pooštrenjem
blokade. Namjera je savezničkih drža-
va, da ekonomskim ratom proti Nje-
mačke osiguraju sebi pobjedu. Njemač-
ka se pokazuje ravnodušnom. Štampa
kaže, da će oma reagirati na sve ovo
na jedan način, koji će zapanjiti ne
samo saveznike, nego i čitavi svijet.

Kako po svemu izgleda tendencija
je u sadašnjoj situaciji ta, da zaraćene
strane ne dozvoljavaju manjim  drža-
vama da ostanu neutralne. Drukčije
nego je bilo za vrijeme svjetskog rata,
kad su neutralne države nm. pr. Švicar-
ska i Španjolska nesmetano održale
svoju neutralnost do kraja,

Koju će konačnu formu poprimiti
sadašnji rat teško je predvigjeti, jer
zapravo još nijesu iskristalizirani od-
nosi megju pojedinim velevlastima. Ru-
sija je preko Molotova naglasila svo-
ju neutralnost, ali je pitanje, ne će li
pooštrenje blokade siliti Njemačku na
još užu, možda vojničku saradnju sa
Sovjetima. Italija sa Balkanom zadrža-
va hladnokrvnost barem u tome smis-
lu, što pogibelj uvlačenja u rat za o-
vaj dio Evrope još nije tako aktuelna,
kao n. pr. na sjeveru. Megjutim Italija
poduzimlje potrebne korake za svaku
eventualnost. Ako saveznici ne poku-
šaju učiniti u Jadranu ono što su uči-
nili sa Norveškom može se vjerovati,
da bi naša zemlja mogla biti pošte-
gjena. Italija tu ima veliku riječ. Sva-
kako se mora reći, da je previranje
veliko, a skori dogogjaji unijet će
svjetla u opću situaciju, koja je vrlo
mutna i zabrinjuje.

Uprav dok ovo pišemo stižu vijesti,
da je Njemačka vojska okupirala Dan-
sku, a čete su se iskrcale i u Norveš-
ku. Oslo je bombardiran i zauzet,

: pa