TAKSA PLACENA U GOTOVU Narodna Svijesi GOD. XXII — Br. 15 DUBROVNIK, 10 Travnja 1940 CIJENA Din. 1,50 Tko dobro luči dobro uči Dobro se je držati u životu nekih principa, naravno zdravih ,i moralnih. Zdrava načela, ako prodahnjuju čo- vjeka, te se on drži njih u svome ra- du, čine ga značajnim, dobromislećim i ustrajnim u dobru. Neki griješe iz neznanja, neki iz zlobe, a mnogi iz neke naivnosti ne produbljujući se u pred- met onako kako bi trebalo. Dogogjaji se razmatraju jednostrano, površno i sebično. Naravno je, da se onda lako griješi, i ne govori se o stvarima sve- strano, nesebično i stvarno. U ovom članku uprijet ćemo prstom u jednu opću pogrešku, koja se po- javljuje u pisanju i govorenju. A to osobito danas, kada bi trebalo ići k sregjivanju naših prilika u Banovini Hrvatskoj. Držimo pogreškom i manom, kada se ono neko isprsuje i često prigovara bez razlike rodoljublju i držanju poje- dinaca za ovo dvadeset prošlih godina samovlade nad hrvatskim narodom. Ne pita se za sve okolnosti, prilike, što je mnoge sililo, da se držu onako, kako su se držali, ili su se morali držati. Ne pita se: Da li je neko mo- rao silom prilika, za svoj opstanak, drukčije misliti, i raditi nego li je baš morao da misli i radi, u borbi za hr- vatska prava, kao što je mislila većina hrvatskog naroda ? Neki bi htjeli sve strpati pod jednu kapu sa samodišci- ma i svijesnim neprijateljima hrvatskog naroda, a da ne razlikuju i ne prosu- gjuju zrelo i stvarno o svemu onome, što se je dogagjalo za ovo dvadeset godina pašovanja. Treba razlikovati dobronamjerne od zlonamjernih, Treba dozvoliti, ako smo za slobodu, barem mišljenja, da može biti i protivnih mišljenja, koja se ne baziraju na zlobi, mržnji i osveti. Često se čuje: A, taj i taj je bio takav i takav; omaj je glasovao za samodržce; pa sa takovim odma u progonstvo. Ali polako, ljudi Božji, zar nema dobrih i rodoljubnih Hrvata, kojim bi se doista moglo štošta i pri- govoriti, za vrijeme samovlagja, ali oni sada svijesno uvigjaju svoju po- grešku, i kaju se za nju. Oni koji se nijesu nikada janjičarski odmeili od svoga naroda, zar takovi, da se zaba- cuju i ponizuju u slobodnoj Hrvatskoj. Ne, trebalo bi dobro lučiti, što je ko bio, i kakav je bio, i sve uzeti u pretres, pa onda zdravo suditi i me- koga prama zasluzi okrivljavati i pra- ma njemu postupati. Bilo je sigurno i plaćenih renegata, i onih, koji su svijesno radili proti svome hrvatskom narodu, A ima ih mnogo i mnogo, koji su uvijek ostali pravi Hrvati, koji sdušno ljube svoj narod, ali se nijesu mogli isprsavati proti sili i zulumu, jer se je radilo o glavi, o bivovanju, o kruhu, o djeci, sigurno, malo je juna- ka, koji ne prezaju pred nikojom si- lom, i ne prigiblju šiju ma bilo pred kim, ali to su junaci, mučenici. Kada se ne bi opraštale nehotične, pa i hotične pogreške pokajanim, u našoj narodnoj borbi, a kamo bi onda sa stotinama onih, koji su bili nesvi- jesni, ili su se strašili od nepravedne sile, a nadasve, ako se je tu radilo o životnom opstanku? : Zašto je borba, nego da se u toj borbi privuku k sebi oni, koji su ma krivom putu? Zar se ne može dozvo- liti, da i zalutali uvide svoju pogrešku i povrate se na pravi put? Stoga treba dobro lučiti iskrene ro- doljube od neiskrenih i prama tome zauzeti stav. Neiskrenost ne može du- go uspjevati kod poštenih ljudi, jer ta brzo pokaže svoje papke. Ne smiju se stvarati neprijatelji on- dje, gdje ih ne treba, već treba pri- kupljati prijatelje i pristaše ma gdje bilo, i sve ih oduševiti za svoju do- movinu. Samo izdajice ne zaslužuju milosti, jer oprošteno je svima, svima samo nije izdajici. Borbu za našu samostalnost, ne smi- jemo smatrati stranačkom borbom, već borbom čitavog hrvatskog naroda za svoja prava, slobodu i samostalnost. Svi oni, koji su za to sada, i idu slož- no u toj borbi, moraju se poštovati i cijeniti. Na žalost ima Hrvata, koji nijesu svijesni svoga hrvatstva, i koji bi htjeli tugjina za gospodara. To su izdajice svoje domovine. Hrvatski narod nije maloljetan, da mu treba skrbnika, on je sposoban, da sam sobom vlada, Njegova je pro- svjeta na visini prosvjećenih maroda, njegovo je gazdinstvo dovoljno i spo- sposobno, da se može održati bez tu- gjih mrvica i tugje milostinje. Uz ta- kav narod treba da prione svaki siu hrvatske majke. Mi smo marod, koji tugje poštujemo a svojim se dičimo. Za dobar uspjeh, u našoj konačnoj pobjedi, treba da dobro lučimo rodo- ljube od izdajica. I da svakomu, koji zaslužuje, prama njegovim sposobno- stima, dademo ono mjesto, koje ga uistinu pripada. Moraju izčeznuti po- vlašćeni i nepovlašćeni, a jedino spo- sobnost uz domoljublje moru odluči- vati u našem javnom životu. DLT. Fotografski natječaj Ovih dana podijeljene su nagrade učenicima u fotografskom natječaju Turističkog Saveza u Dubrovniku, koji je bio raspisan u 1939 godini. Izvanredne prilike, koje su vladale u prošloj godini, i koje su se vidljivo odrazile na turistički promet, osobito u centrima gdje je internacionalni tu- rizam bio dosegao visoki stepen, upli- vale su i na odaziv foto-amatera. Dok je u natječaju za 1938 godinu uzelo učešća 27 foto-.amatera, sa ukup- no 355 snimaka, (megju kojima 23 inozemaca, sa 322 snimke), u prošlo- godišnjem natječaju sudjelovalo je sve- ga 12 foto-amatera, sa ukupno 231 snimkom, od kojih su 5 bili inozemci (sa 43 snimke). Odlukom žiri-ja (koji su sačinjavala gg. dr. Vicko Svilokos, Mato Jukšić i Živko Vekarić), nagragjeno je i otkup- ljeno ovaj put svega 71 snimka za ukupnu svotu od Din. 5.980. Osim toga je otkupljeno svega 50 snimaka gg. Toša Dabac (Zagreb), Ju- lije Grill-Dabac (Zagreb), Maria Mede- otti (Zagreb), Josef-a Lehner (Miinc- hen), Curt-a Ranitzsch (Salzburg), Frit- z-a Salus (Dubrovnik) i Luise Scheirl (Salzburg). Posjet talijanskog U četvrtak, 4 o, mj. doplovio je u 10.30 sati prema unaprijed utvrgjenom programu, u grušku luku školski brod talijanske ratne mornarice ,Amerigo Vespucci“, koji je bio kod nas god. 1937. u društvu drugog školskog bro- da ,Cristoforo Colombo“, Na obali Stjepana Radića dočekali su ga gene- ralni konsul Kraljevine i Carevine lta- lije, gosp. Aliredo Nuccio i vojni ata- še talijanskog poslanstva u Beogradu, kapetan b. b. g. Sebastiano Morin. Na- kon što se je brod privezao uz obalu izvršen je službeni posjet od strane zapovjednika g. del Minio komandan- tu Pomorske Vojne Akademije g. Ku- steru, načelniku kotara i povj. općine g. B. Jambrečaku i zapovjedniku mje- sta g. p. pukovniku Kneževiću, koji su se u tome času našli u Pomorskoj Vojnoj Akademiji, Predstavnici maših vlasti uzvratili su posjet komandantu g. del Minio na brodu. Uvečer istoga dana priredio je u počast gostiju ko- mandant g. Kuster intimnu večeru u hotel Imperialu. U petak razgledali su gosti gradske zidine, crkve i ostale znamenitosti Dubrovnika. U Gradskoj kafani priregjena je zakuska u 6 sati popodne. Povjerenik općine g. Boži- dar Jambrečak dao je svečani objed za goste u hotel ,Imperialu“, a uve- čer je bila večera na ,Amerigo Ve- spucci“, koju je dao zapovjednik bro- da za predstavnike vlasti. Nakon toga slijedilo je svečano primanje u saloni- ma broda za predstavnike vlasti, novi- nare i ugledne gragjane. Uzvanici su imali prigodu da uživaju toplo gosto- primstvo domaćina i časnika školskog broda. U subotu prije podne priregjen je izlet u Trsteno i Rijeku dubrovačku. U Trstenomu su se ugl. gosti zadrža- li u vili i bašti gospara conte Vita Gozze, gdje su se divili prirodnim lje- potama i bogatstvu dubrovačke flore. Konsul g. Nuccio dao je najprije intimnu večeru u Imperialu za pret- stavnike vlasti. Slijedilo je svečano primanje za uzvanike, Svirao je Grad- ski turistički orhestar pod upravom g. M.o Vrutickoga na svim banketima i primanjima u Imperialu. Poslije podne prikazivala je ,Associazione Italiana“ u svojim prostorijama operetu ,Sne- guljica“ u počast svojih sunarodnjaka i uzvanika. Priredba je bila na visini, Svim svečanim primanjima prisustvo- vao je takcđer! narodni zastupnik g. prof. Roko Mišetić. U nedjelju, 7 ov. mj. održana je u 9:30 s. sv. Misa na palubi ,Amerigo Vespucci“, kojoj su prisustvovali za- povjednik g. Kuster sa pratnjom, gen. konsul g. Nuccio, vojni ataše g. Mo- tin, svi časnici, podčasnici, gijaci i momčad broda, te talijanska kolonija. Sv. Misu je služio kapetan broda vič. g. Dr Nicola Bonomo, koji je na kon- cu pročitao na glas ,Molitvu morna- ra“. On je posjetio preuzv. gg. bisku- pe. Za vrijeme Sv. Mise svirao je brodski orhestar nabožne motive, Pri- zor je bio impozantan i sugestivan, U 11 sati zapovjednik je dao znak i,A- merigo Vespucci“ pomalo se je počeo udaljivati uz pomoć i pratnju dvaju remorkera, vlasništvo naše ratne mor- narice i firme Banac i Rusko. Na re- morkeru ratne mornarice nalazili su se broda Dubrovniku komandant g. Kuster, konsul g. Nuc- cio i vojni ataše g. Morin. Prije izla- ska iz luke ,Amerigo Vespucci“ je ra- zapeo svoja jedra, kojih ima 2000 če- tvornih metara. »Amerigo Vespucci“ školski je brod za podčasnike talijanske ratne morna- rice. Ime nosi po Amerigu Vespucci, koji je zapravo protumačio svome dru- gu Kristoforu Colombo da je otkrio novi svijet. Amerika je dobila ime po Amerigu Vespucci, Na brodu ima oko 500 gjaka i posade, a oko stotinu ča- snika i podčasnika. U Gruž je došao Amerigo Vespucci“ iz Drača, a otplo- vio je prema Anconi (Jakinu). . Zapo- vjednik, časnici, podčasnici i gjaci oti- šli su sa najljepšim utiscima, što treba pripisati u zasluge zapovjedniku, g. Kusteru, opć, povjereniku g. B. Jam- brečaku i konsulu g. Nucciu, koji su pokazali punu pažnju prema gostima i uzvanicima. B. Dogođaji u svijetu Izgleda, da se kruta logika ratnih komplikacija neumoljivo nastavlja. Na- kon promjene francuske vlade, koju je sastavio g. Reynaud izvršena je tako- gjer rekonstrukcija engleske vlade, E- nergični g. Churcill postao je vogja ratne politike, Posljedice se sve više opažaju. Navještena je mnogo teža eko- nomska borba. Blokada je pooštrena, Najnovije vijesti potvrgjuju, da je Ea- gleska posijala mine ispred svih nor- veških luka, da bi tako spriječila trgo- vinu, koja je namijenjena Njemačkoj. U Londonu su se ovih dana nala- zili engleski poslanici svih balkanskih država. Vlada im je dala upute za dalj- nji rad u pojedinim prijestolnicama. 1 ova je mjera u vezi sa pooštrenjem blokade. Namjera je savezničkih drža- va, da ekonomskim ratom proti Nje- mačke osiguraju sebi pobjedu. Njemač- ka se pokazuje ravnodušnom. Štampa kaže, da će oma reagirati na sve ovo na jedan način, koji će zapanjiti ne samo saveznike, nego i čitavi svijet. Kako po svemu izgleda tendencija je u sadašnjoj situaciji ta, da zaraćene strane ne dozvoljavaju manjim drža- vama da ostanu neutralne. Drukčije nego je bilo za vrijeme svjetskog rata, kad su neutralne države nm. pr. Švicar- ska i Španjolska nesmetano održale svoju neutralnost do kraja, Koju će konačnu formu poprimiti sadašnji rat teško je predvigjeti, jer zapravo još nijesu iskristalizirani od- nosi megju pojedinim velevlastima. Ru- sija je preko Molotova naglasila svo- ju neutralnost, ali je pitanje, ne će li pooštrenje blokade siliti Njemačku na još užu, možda vojničku saradnju sa Sovjetima. Italija sa Balkanom zadrža- va hladnokrvnost barem u tome smis- lu, što pogibelj uvlačenja u rat za o- vaj dio Evrope još nije tako aktuelna, kao n. pr. na sjeveru. Megjutim Italija poduzimlje potrebne korake za svaku eventualnost. Ako saveznici ne poku- šaju učiniti u Jadranu ono što su uči- nili sa Norveškom može se vjerovati, da bi naša zemlja mogla biti pošte- gjena. Italija tu ima veliku riječ. Sva- kako se mora reći, da je previranje veliko, a skori dogogjaji unijet će svjetla u opću situaciju, koja je vrlo mutna i zabrinjuje. Uprav dok ovo pišemo stižu vijesti, da je Njemačka vojska okupirala Dan- sku, a čete su se iskrcale i u Norveš- ku. Oslo je bombardiran i zauzet, : pa