TAKSA PLACENA U GOTOVU

Narodna Svije

 

 

GOD. XXII — Br. 18

APEL SV. OCA

Sveti Otac Papa upravio je kardi-
nalu državnom tajniku, L. Maglionvu
poslanicu, koja svjedoči o trajnoj brizi
Sv. Oca za mir svijeta. Tu on megju
ostalim kaže:

Prošle godine, kad su gusti oblaci
zamračili nebo te zveket oružja, slutnja
rata ispunjavala sve strahom, Mi, koji
očinskim srcem suosjećamo u žalostima
i tjeskobama sinova, upravili smo tebi
pismo u kojem smo preko tebe pota-
kli sve kršćane, da u slijedećem mje-
secu svibnju mole i zazivaju veliku
Bogorodicu, neka bi ova predobrostiva
Majka nas jadne pomirila sa svojim
Sinom, pa da budu sporni interesi
uregjeni po pravdi, duhovi umireni, a
sloga megju narodima opet uspostav-
ljena.

A sada, kad su se prilike okrenule
na gore, te strašni rat bijesni i donosi
gotovo nebrojne štete i žalosti, ne mo-
žemo, a da opet snažnim glasom ne
pozovemo sve sinove, što ih imamo u
svim stranama svijeta, da bi slijedećeg
mjeseca, koji je posvećen Bogorodici
Djevici, pristupali svaki dan k njezinom
oltaru i ponizno molili,

Prevelika žalost ispunja dušu Našu
ne samo zato, što zaraćeni narodi sr-
ljaju u vrlo strašno zlo, nego i zato,
što svaki dan prijeti sve veća pogibao,
koja bi se mogla prošititi i na druge
narode. Premda nismo, kako smo rekli,
ništa_ popustili, što je u ljudskoj mo-
ći i odluci, da uklonimo ovo mnoštvo
gubitaka, ipak veoma veliku svoju
nadu polažemo u Oaoga, koji jedini sve
može, koji u svojoj vlasti drži zemlju,
u čijim su rukama udesi naroda te
pameti i volje njihovih upravljača. Zato
želimo, da svi s našim molitvama na
neki način udruže svoje molitve, da
milosrdni Bog što prije moćnom sve-
jom odlukom uskori svršetak ove stra-
šna oluje.

Kao što su vazda stari naši, kako
povijest pripovijeda, u teškim prilikama
i nesigurnim vremenima, ustrajali stvar-
no i s korišću, tako i mi u sadašnjoj
pogibli, kojoj smo izvrženi, treba da
ustrajemo s pouzdanjem idući za nji-
hovim tragovima. Blažena Djevica ima
kod Boga toliku moć, kod svoga Je-
dinorogjenoga toliki upliv, da nema
siromaha, koji bi se k njoj obratio, a
da ne bi, kako pjeva Alighieri, mogao
i bez krila letjeti. Ta ona je veoma

moćna Bogorodica i što veoma slatko

zvući — isto tako naša preslatka Maj-
ka ; zato neka nam svima bude ugodno
staviti sebe pod njezinu zažtitu i okrilje

te osloniti se na njezinu majčinu do-
brotu.

A osobito želimo, da se čete čistih
mladića i djevojaka sabiru na molitvu
u svetim hramovima Djevice te preko

21. IV. do
6. U. 1990

XVI
SALON

MA AUTO-
180%  MOBILA

»Goriva i primjena“ - Poljodjelski stro-
Jevi -- Vino — ,,LJeto i kućanstvo“ —
Turizam — Narodne rukotvorine
Na željeznicama od 22. IV.—11. V. besplatni

povratak, na jadranskim parobrodima viši razred
za cijenu nižega

 

    
  

 

 

 

DUBROVNIK, 30 Travnja 1940

Dr. Juraj Krnjević u našem gradu.

U subotu večer 27 ov. mj. stigao je u naš grad Dr. Juraj Krnjević, sena-
nator i generalni tajnik ,H. S. S.“ Na obali u Gružu bio je dočekan od mar.
zast, Prof. Roka Mišetića, senatora Dr. Miha Skvrce, kotarskog poglavara i po-
vjerenika gradske Općine Dr, B. Jambrečka, ravnatelja redarstva Dr. Š. Žgom-

bića, kao i ostalih prestavnika vlasti, organizacija ,H.S.S.“ i hrvatskih nacio- -

nalnih društava. Tu ga je najprije u ime Hrvata dubrovačkog kotara pozdravio
nar. zast. prof, R. Mišetič. Iza toga se Dr, Krnjević upoznao i pozdravio sa
prisutnima, te je sa pratnjom krenuo autom u grad. Na placi ispred Sv. Vlaha
i općine sakupila se ogromna masa svijeta koja je Dr. Krnjevića pri dolasku
u grad pozdravila burnim poklicima i aplauzom. Dr. Krnjević nakon što je
pregledao vod Zaštite, koji je bio postrojen pred općinom, pošao je sa prat-
njom u zgradu općine koja je bila za ovu zgodu svečano iskićena. Tu ga je
pozdravio povjerenik općine g. B. Jambrečak, Istu večer u 9 s. održao je Dr.
Krajević sastanak sa funkcionerima H.S.S. u prepunoj dvorani palače ,Spoza“,
gdje su pretresena lokalna pitanja. Konferencija je završena oko ponoća. U ne-
djelju preko dana imao je Dr. Krnjević sastanak sa svim prestavnicima orga-
nizacija H.S.S. iz kotara, a uveče je u dvorištu ,Sponze“ pred ogromnom ma-
som gragjanstva održao veliki govor o vanjskoj i unutrašnjoj politici, koji je
ostavio duboki dojam ma sve prisutne. Na svršetku svog govora bio je Dr.
Krnjević pozdravljen frenetičnim pljeskom i poklicima, zatim je intonirana ,Li-
jepa naša“, koju su svi prisutni prihvatili. Poslije toga narod se uz poklike
Dr. Krnjeviću i hrvatskom narodnom vodstvu počeo razilaziti. Jučer je Dr. Kr-
njević u kancelariji ,Duba“ primao stranke, a večeras održaje sastanak za sve
članove organizacija H.S.S. iz Građa i Gruža, te će sutra ujutro svečano ispra-
ćen od dubrovačkog gragjanstva napustiti naš grad.

   

DR. JURAJ KRNJEVIĆ
poručuje Dubrovčanima:

» Velika je Vaša zadaća. Vi ste
na krajnjoj točci naše zemlje, Vi
koji čuvate našu djedovinu gdje
se ona razvila kroz stoljeća i zato
nemojte da nam budu u druge
kraje iz Dubrovnika dolazili gla-
sovi da je Dubrovnik međusobno
zavađen i rasparčan i da ta ne-
sloga bude mamac za one iz
vana, da bi zagospodarili ovim
našim svetim tlom“.

 

nje, zagovornice i posrednice mira iz-
mole od Boga svima narodima i puci-
ma mirna vremena.

Od kad bi predobrostivi Bog, sklonut
na milosrgje glasovima tolikih molite-
lja, osobito nevine djece, učinio, da
se duhovi umire i slože u bratskoj
ljubavi te po ređu pravde urede po-
slove mira, kako bi što prije ljudskome
rodu svanula sretnija vremena mira,

Tako od prilike sv, Otac a mislimo
da nema nikoga koji ne bi razumio
tako = ovaj opravdani = apel da
molimo za mir u svijetu. Ono što je
rat do sada učinio, mora svakoga
misaonog čovjeka napuniti grozom i
užasom, kad se sjeti nebrojenih do-
mova, uništenih obitelji, plačne dječice
koja su ostala bez hranitelja, bogalja
svake vrsti,

 

Pregled vanjskih
dogogjaja

Borbe u Norveškoj i dalje su u sre-
dištu interesa svjetske štampe i politike,
Odvijaju se sve žešće, jer jednoj i
drugoj strani stižu uvijek nova poja-
čanja. Saveznici (Francuzi, Englezi),
ponosni su što im uspjeva iskrcavati
čete i oružje bez bećih gubitaka, a
Njemačka prkosi minama kojima su
Saveznici posuli južne obale Norveške,
Inače ratna sreća je promjenljiva. Sa-
veznici su prodrli u fjord MNarvik i
opkolili grad i okolinu, dok Nijemci
sve sile ulažu da se što prije probiju
i iz Osla do Trondhjema, te tako spri-
ječe da i taj fjord bude odrezan od
ostalih njemačkih suaga.

Švedska stoji u strogoj pripravnosti,
jer ne želi da je stigne sudbina su-
sjedne Norveške.

Dok vojske nastupaju ni diplomacija
ne miruje. Doduše iza njezinih kulisa
nije lako zaviriti, ali tu i tamo po koja
pojava pokazuje kojim je pravcem us-
mjereno njezino djelovanje, Tako mno-
gi znaci govore da je ohladnilo nje-
mačko - sovjetsko prijateljstvo. Jer ne
samo Roosevelt i švedski Kralj nego
ni Staljin nije čestitao Hitleru rogjen-
dan. Osim toga sve se glasnije govori
da Rusija utvrgjuje svoju novu granicu
prema Njemačkoj.

Talijanska štampa i radio zalažu se
za Njemačku. Ali čini se da se Italiji
ne da upregnuti u krvavo kolo te po-
mogne i oružjem Njemačkoj. Najnovije
izjave talijanskih državnika prejasno
govore kako ltalija teško snosi zatvo-
renost u Sredozemnom moru. Po koja
od tih izjava miriši i na prijetnju ra-
tom, pa ko zna da baš takve prijetnje
nijesu izazvale i izjavu ratnog depar-
tmana USA da bi u slučaju mobili
začije newyorška luka mogla otpremiti
2 milijuna ljudi, Maogi naime u toj
izjavi naziru tiho upozorenje Amerike
Italiji, da bi njezin pristup Njemačkoj
ponukao Ameriku da se priključi Sa-
veznicima.

Pred nekoliko dana nad Balkanom
navili su se bili črni olujni oblaci,
Dao Bog da krene prema razvedrenju

CIJENA OVOM BROJU 1 Din,

 

Informacije :

ITALIA“ - Lloyd Triestino

Dubrovnik 2, Obala_

Čovjek i kultura

Ovo je predavanje održao u petak
26. o. mj. kao drugi predavač sa za-
grebačkog Pučkog sveučilišta sveuč,
docent iz Zagreba g. Dr. Vi, Filipović
u dvorani Sponze, a u režiji Hrv. Ak,
Kluba. I ako je predmet obragjen s ii-
lozoiskog stanovišta, predavač je na-
stojao da ga učini što shvatljivijim.
Govoreći o pojmu čovjeka g. preda-
vač zabacuje biologijsko i materijalist-
ičko shvaćanje čovjeka i ističe duhov-
nost kao bitnu oznaku tog pojma.
Civilizacijom smatra sve ono, što za
čovjeka predstavlja vanjske njegove
potrebe, koje traži naravna težnja za
što lakšim životom. Dok naprotiv kul-
tura (u užem smislu) znači manifesta-
ciju čovjekovih duhovnih potreba u
pravcu stremljenja k višem životu.

Nadalje razlikuje individualnu, na-
rodnu i internacijonalnu kulturu. Sva-
ka narodna kultura teži da postane
internacijonalna. To je njena naravna
težnja, budući da vjeruje u svoje kul-
turne vrednote. U pitanju evropske
krize misli, da nema te krize u smislu
propadanja, već jedino u smislu pre-
okreta u razvoju ideja, Smatra, da ieh-
nika ne može uništiti evropske kulture,
kako neki zli proroci mavještaju, jer
tehnika nije sama sebi svrhom, nego
je sredstvo za uspješnije duhovno
stvaranje. Pa tako i uništavanje mo-
dernim tehničkim sredstvima u ralu
ne može uništiti evropske kulture, jer
mu je krajnji cilj ostvarenje nekih ide-
ja za koje traži povoljne prilike silom.

Predavanje je posjetila brojna birana
publika i nagradila vrlog g. predavača
zasluženim aplauzom.

 

Domaće vijesti

U našoj i stranoj javnosti osobito
su odjeknule izjave, koje je predsjed-
nik Dr Maček dao stranim novinarima
o vanjskoj i unutrašnjoj orijentaciji
hrvatskog naroda. Te su vijesti prim-
ljene i unutra i vani vrlo povoljno, jer
svjedoče, kako vogja hrvatskog naroda
gleda trijezno na unutrašnju i vanjsku
situaciju, čime je stekao glas prvog
jugoslavenskog državnika.

Megjutim njegovo djelo napreduje,
pa možemo u daljnjoj izgradnji bano-
vine Hrvatske, posebno njezine finan-
cijalne samostalnosti, zabilježiti četiri
nove kraljevske uredbe. To su: uredba
o načinu razreza tečevine i društvenog
poreza obveznicima, koji posluju na
području banovine Hrvatske i na osta-
lom području države; o državnom ii-
naucijskom inspektoratu u Zagrebu; o
odnošajima i suradnji državnih i ba-
novinskih službenika u poreznim ure-
dima u Hrvatskoj te o organizaciji fi-