TAKSA PLACENA U GOTOVU Narodna Svije GOD. XXII — Br. 18 APEL SV. OCA Sveti Otac Papa upravio je kardi- nalu državnom tajniku, L. Maglionvu poslanicu, koja svjedoči o trajnoj brizi Sv. Oca za mir svijeta. Tu on megju ostalim kaže: Prošle godine, kad su gusti oblaci zamračili nebo te zveket oružja, slutnja rata ispunjavala sve strahom, Mi, koji očinskim srcem suosjećamo u žalostima i tjeskobama sinova, upravili smo tebi pismo u kojem smo preko tebe pota- kli sve kršćane, da u slijedećem mje- secu svibnju mole i zazivaju veliku Bogorodicu, neka bi ova predobrostiva Majka nas jadne pomirila sa svojim Sinom, pa da budu sporni interesi uregjeni po pravdi, duhovi umireni, a sloga megju narodima opet uspostav- ljena. A sada, kad su se prilike okrenule na gore, te strašni rat bijesni i donosi gotovo nebrojne štete i žalosti, ne mo- žemo, a da opet snažnim glasom ne pozovemo sve sinove, što ih imamo u svim stranama svijeta, da bi slijedećeg mjeseca, koji je posvećen Bogorodici Djevici, pristupali svaki dan k njezinom oltaru i ponizno molili, Prevelika žalost ispunja dušu Našu ne samo zato, što zaraćeni narodi sr- ljaju u vrlo strašno zlo, nego i zato, što svaki dan prijeti sve veća pogibao, koja bi se mogla prošititi i na druge narode. Premda nismo, kako smo rekli, ništa_ popustili, što je u ljudskoj mo- ći i odluci, da uklonimo ovo mnoštvo gubitaka, ipak veoma veliku svoju nadu polažemo u Oaoga, koji jedini sve može, koji u svojoj vlasti drži zemlju, u čijim su rukama udesi naroda te pameti i volje njihovih upravljača. Zato želimo, da svi s našim molitvama na neki način udruže svoje molitve, da milosrdni Bog što prije moćnom sve- jom odlukom uskori svršetak ove stra- šna oluje. Kao što su vazda stari naši, kako povijest pripovijeda, u teškim prilikama i nesigurnim vremenima, ustrajali stvar- no i s korišću, tako i mi u sadašnjoj pogibli, kojoj smo izvrženi, treba da ustrajemo s pouzdanjem idući za nji- hovim tragovima. Blažena Djevica ima kod Boga toliku moć, kod svoga Je- dinorogjenoga toliki upliv, da nema siromaha, koji bi se k njoj obratio, a da ne bi, kako pjeva Alighieri, mogao i bez krila letjeti. Ta ona je veoma moćna Bogorodica i što veoma slatko zvući — isto tako naša preslatka Maj- ka ; zato neka nam svima bude ugodno staviti sebe pod njezinu zažtitu i okrilje te osloniti se na njezinu majčinu do- brotu. A osobito želimo, da se čete čistih mladića i djevojaka sabiru na molitvu u svetim hramovima Djevice te preko 21. IV. do 6. U. 1990 XVI SALON MA AUTO- 180% MOBILA »Goriva i primjena“ - Poljodjelski stro- Jevi -- Vino — ,,LJeto i kućanstvo“ — Turizam — Narodne rukotvorine Na željeznicama od 22. IV.—11. V. besplatni povratak, na jadranskim parobrodima viši razred za cijenu nižega DUBROVNIK, 30 Travnja 1940 Dr. Juraj Krnjević u našem gradu. U subotu večer 27 ov. mj. stigao je u naš grad Dr. Juraj Krnjević, sena- nator i generalni tajnik ,H. S. S.“ Na obali u Gružu bio je dočekan od mar. zast, Prof. Roka Mišetića, senatora Dr. Miha Skvrce, kotarskog poglavara i po- vjerenika gradske Općine Dr, B. Jambrečka, ravnatelja redarstva Dr. Š. Žgom- bića, kao i ostalih prestavnika vlasti, organizacija ,H.S.S.“ i hrvatskih nacio- - nalnih društava. Tu ga je najprije u ime Hrvata dubrovačkog kotara pozdravio nar. zast. prof, R. Mišetič. Iza toga se Dr, Krnjević upoznao i pozdravio sa prisutnima, te je sa pratnjom krenuo autom u grad. Na placi ispred Sv. Vlaha i općine sakupila se ogromna masa svijeta koja je Dr. Krnjevića pri dolasku u grad pozdravila burnim poklicima i aplauzom. Dr. Krnjević nakon što je pregledao vod Zaštite, koji je bio postrojen pred općinom, pošao je sa prat- njom u zgradu općine koja je bila za ovu zgodu svečano iskićena. Tu ga je pozdravio povjerenik općine g. B. Jambrečak, Istu večer u 9 s. održao je Dr. Krajević sastanak sa funkcionerima H.S.S. u prepunoj dvorani palače ,Spoza“, gdje su pretresena lokalna pitanja. Konferencija je završena oko ponoća. U ne- djelju preko dana imao je Dr. Krnjević sastanak sa svim prestavnicima orga- nizacija H.S.S. iz kotara, a uveče je u dvorištu ,Sponze“ pred ogromnom ma- som gragjanstva održao veliki govor o vanjskoj i unutrašnjoj politici, koji je ostavio duboki dojam ma sve prisutne. Na svršetku svog govora bio je Dr. Krnjević pozdravljen frenetičnim pljeskom i poklicima, zatim je intonirana ,Li- jepa naša“, koju su svi prisutni prihvatili. Poslije toga narod se uz poklike Dr. Krnjeviću i hrvatskom narodnom vodstvu počeo razilaziti. Jučer je Dr. Kr- njević u kancelariji ,Duba“ primao stranke, a večeras održaje sastanak za sve članove organizacija H.S.S. iz Građa i Gruža, te će sutra ujutro svečano ispra- ćen od dubrovačkog gragjanstva napustiti naš grad. DR. JURAJ KRNJEVIĆ poručuje Dubrovčanima: » Velika je Vaša zadaća. Vi ste na krajnjoj točci naše zemlje, Vi koji čuvate našu djedovinu gdje se ona razvila kroz stoljeća i zato nemojte da nam budu u druge kraje iz Dubrovnika dolazili gla- sovi da je Dubrovnik međusobno zavađen i rasparčan i da ta ne- sloga bude mamac za one iz vana, da bi zagospodarili ovim našim svetim tlom“. nje, zagovornice i posrednice mira iz- mole od Boga svima narodima i puci- ma mirna vremena. Od kad bi predobrostivi Bog, sklonut na milosrgje glasovima tolikih molite- lja, osobito nevine djece, učinio, da se duhovi umire i slože u bratskoj ljubavi te po ređu pravde urede po- slove mira, kako bi što prije ljudskome rodu svanula sretnija vremena mira, Tako od prilike sv, Otac a mislimo da nema nikoga koji ne bi razumio tako = ovaj opravdani = apel da molimo za mir u svijetu. Ono što je rat do sada učinio, mora svakoga misaonog čovjeka napuniti grozom i užasom, kad se sjeti nebrojenih do- mova, uništenih obitelji, plačne dječice koja su ostala bez hranitelja, bogalja svake vrsti, Pregled vanjskih dogogjaja Borbe u Norveškoj i dalje su u sre- dištu interesa svjetske štampe i politike, Odvijaju se sve žešće, jer jednoj i drugoj strani stižu uvijek nova poja- čanja. Saveznici (Francuzi, Englezi), ponosni su što im uspjeva iskrcavati čete i oružje bez bećih gubitaka, a Njemačka prkosi minama kojima su Saveznici posuli južne obale Norveške, Inače ratna sreća je promjenljiva. Sa- veznici su prodrli u fjord MNarvik i opkolili grad i okolinu, dok Nijemci sve sile ulažu da se što prije probiju i iz Osla do Trondhjema, te tako spri- ječe da i taj fjord bude odrezan od ostalih njemačkih suaga. Švedska stoji u strogoj pripravnosti, jer ne želi da je stigne sudbina su- sjedne Norveške. Dok vojske nastupaju ni diplomacija ne miruje. Doduše iza njezinih kulisa nije lako zaviriti, ali tu i tamo po koja pojava pokazuje kojim je pravcem us- mjereno njezino djelovanje, Tako mno- gi znaci govore da je ohladnilo nje- mačko - sovjetsko prijateljstvo. Jer ne samo Roosevelt i švedski Kralj nego ni Staljin nije čestitao Hitleru rogjen- dan. Osim toga sve se glasnije govori da Rusija utvrgjuje svoju novu granicu prema Njemačkoj. Talijanska štampa i radio zalažu se za Njemačku. Ali čini se da se Italiji ne da upregnuti u krvavo kolo te po- mogne i oružjem Njemačkoj. Najnovije izjave talijanskih državnika prejasno govore kako ltalija teško snosi zatvo- renost u Sredozemnom moru. Po koja od tih izjava miriši i na prijetnju ra- tom, pa ko zna da baš takve prijetnje nijesu izazvale i izjavu ratnog depar- tmana USA da bi u slučaju mobili začije newyorška luka mogla otpremiti 2 milijuna ljudi, Maogi naime u toj izjavi naziru tiho upozorenje Amerike Italiji, da bi njezin pristup Njemačkoj ponukao Ameriku da se priključi Sa- veznicima. Pred nekoliko dana nad Balkanom navili su se bili črni olujni oblaci, Dao Bog da krene prema razvedrenju CIJENA OVOM BROJU 1 Din, Informacije : ITALIA“ - Lloyd Triestino Dubrovnik 2, Obala_ Čovjek i kultura Ovo je predavanje održao u petak 26. o. mj. kao drugi predavač sa za- grebačkog Pučkog sveučilišta sveuč, docent iz Zagreba g. Dr. Vi, Filipović u dvorani Sponze, a u režiji Hrv. Ak, Kluba. I ako je predmet obragjen s ii- lozoiskog stanovišta, predavač je na- stojao da ga učini što shvatljivijim. Govoreći o pojmu čovjeka g. preda- vač zabacuje biologijsko i materijalist- ičko shvaćanje čovjeka i ističe duhov- nost kao bitnu oznaku tog pojma. Civilizacijom smatra sve ono, što za čovjeka predstavlja vanjske njegove potrebe, koje traži naravna težnja za što lakšim životom. Dok naprotiv kul- tura (u užem smislu) znači manifesta- ciju čovjekovih duhovnih potreba u pravcu stremljenja k višem životu. Nadalje razlikuje individualnu, na- rodnu i internacijonalnu kulturu. Sva- ka narodna kultura teži da postane internacijonalna. To je njena naravna težnja, budući da vjeruje u svoje kul- turne vrednote. U pitanju evropske krize misli, da nema te krize u smislu propadanja, već jedino u smislu pre- okreta u razvoju ideja, Smatra, da ieh- nika ne može uništiti evropske kulture, kako neki zli proroci mavještaju, jer tehnika nije sama sebi svrhom, nego je sredstvo za uspješnije duhovno stvaranje. Pa tako i uništavanje mo- dernim tehničkim sredstvima u ralu ne može uništiti evropske kulture, jer mu je krajnji cilj ostvarenje nekih ide- ja za koje traži povoljne prilike silom. Predavanje je posjetila brojna birana publika i nagradila vrlog g. predavača zasluženim aplauzom. Domaće vijesti U našoj i stranoj javnosti osobito su odjeknule izjave, koje je predsjed- nik Dr Maček dao stranim novinarima o vanjskoj i unutrašnjoj orijentaciji hrvatskog naroda. Te su vijesti prim- ljene i unutra i vani vrlo povoljno, jer svjedoče, kako vogja hrvatskog naroda gleda trijezno na unutrašnju i vanjsku situaciju, čime je stekao glas prvog jugoslavenskog državnika. Megjutim njegovo djelo napreduje, pa možemo u daljnjoj izgradnji bano- vine Hrvatske, posebno njezine finan- cijalne samostalnosti, zabilježiti četiri nove kraljevske uredbe. To su: uredba o načinu razreza tečevine i društvenog poreza obveznicima, koji posluju na području banovine Hrvatske i na osta- lom području države; o državnom ii- naucijskom inspektoratu u Zagrebu; o odnošajima i suradnji državnih i ba- novinskih službenika u poreznim ure- dima u Hrvatskoj te o organizaciji fi-