Strana 2 bol nad nesrećom koja ih je stigla i GMeIenci nasilje nada se pobjedi prav- e. Na proslavi 4 godišnjice pobjede u Abesiniji sudjelovao je i Mussolini, No njegov govor je sadržavao samo konstataciju da je 9 svibnja 1936. za Italiju dan svečane pobjede, pa je za- tim nadodao: ,Poslije mojih govora treba da se priviknete na moju šutnju, koju će prekinuti samo djela.“ Neuspjeh u Norveškoj izazvao je pad Chamberlainove vlade. On je do- bio pri glasanju u Donjem Domu većinu samo od 81 glasa, što je vrlo slaba većina, a osim toga 60 zastup- nika vladine većine uzdržalo se je od glasanja. Zato je Chamberlain podnic ostavku. Mandat sa sastav nove vlade dobio je W. Churchill. On je obrazo- vao najprije uži ratni kabinet od pet lica. Megju njima je i Chamberlain. U ostalim ministarstvima ostadoše do- sadašnji ministri koji će vršiti poslove do sastava cijelokupne nove vlade. Proti: prikazivanju nećudorednih i 2l0- činačkih djela u Štampi. Banska je vlast primila u posljednje vrijeme veliki broj pritužaba iz svih slojeva gragjanstva radi pisanja jednog dijela naše štampe o raznim slučaje- vima kriminala, o ubistvima kao i o nemoralnim pojavama razne vrsti. U tim se pritužbama ističe kako pojedini listovi donose pod velikim naslovima i na vidno istaknutom mje- stu iakove izvještaje. Ističe se u tim pritužbama kako čitanje takvih izvje- štaja djeluje na mladež. Radi toga Ban- ska Vlast poziva urednike svih listova da sa svoje strane porade da se takvo pisanje suzbije. Banska Vlast smatra da loše pojave društva treba žigosati, ali to na takav način da ne bi na dru- goj strani bio postigaut suprotni uči- nak, stoga nije potrebno da takvi iz- vještaji budu onako opširni, i da se onako ističu pojedine okolnosti. Svak kome je poznat utjecaj štampe na mladež pozdravi će ovaj korak Ban- ske Vlasti. Osobito će to učiniti sa- vjesni roditelji koji su doista bili u neprilici kad su njihova djeca posizala za dnevnom štampom. Ovo je dobar početak u velikom djelu reforma, koje su potrebne, ako se želi odgoj naroda takov, koji će biti najbolje jamstvo njegova napretka. Svečanost Bl. Gospe od Loreta u Kuni. Ove je godine dana 10. V. obavlje- na tradicionalna pobožnost prema BI. Gospi Deloriti na veoma svečan način. Veselo brujanje zvona i lepršanje na- ših milih trobojnica sa visokog zvoni- . ka najavljivali su, da se približuje ra- dosni dan. Kao najbolja priprava odr- žavala se u ovom zavjetnom svetištu, po običaju koji se i dalje uzdrži, svi- banjska pobožnost. Samo svetište bilo je brižno uregje- no i lijepo nakićeno za ovu prigodu. Nakon mnogo kišnih dana osvanulo je vedro i svježe jutro, u kojem su se redale rane sv, Mise. Tom prigodom je mnogo vjernika pristupilo sv. sa- kramentima. U 9 ipo s. uputila se je veličanstvena procesija iz Delorite u Maticu, gdje je uzet Presv. Sakrame- nat i ponesen u Deloritu uz pjevanje Gospinih letanija. Odmah je slijedila svečana sv. Misa u troje. Celebrirao je vIč, Selak župnik u Janjini i mad- zornik crkv. pjevanja za pelješki de- kanat. Gjakonom je bio preč. Totić, domorodac i bivši župnik u Kuni, a sada dekan u Stonu. Isti je održao aktuelnu propovijed, koja je ma sve ostavila najbolji. utisak, jer je bila od srca k srcu i prožeta ljubavlju prema ovom kraju i starodrevnom svetištu. Podgjakonom je bio vIč. Talajić, po- moćnik u Kuni i hrv, kat. pjesnik, a s ceremonijama je upravljao viIč. Milić, mjesni župnik i v. d. upravitelja sve- tišta. Na koru je pjev. zbor pjevao »Angjeosku misu“ praćen uz orgulje od g. A. Gruma, kompozitora. Službi Božjoj je od strane opć. u- prave prisustvovao g. Ivan Meširović, Takogjer je prisustvovao g. A. Carić, agr. sudac u Orebiću, nadalje crkovi- nari Delorite g. Soko i g. 'Orhanović. Prostrano svetište bilo je puno pobož- nog naroda. Tri crkovne lagje razdi- jeljene visokim stupovima, pet mra- mornih oltara, mramorni pod, sjaj mno- gobrojnih voštanica i miomiris tamja- na; ceremonije oko glavnog oltara sa sjajnim kipom Delorite — sve je to bilo veličanstveno i ostavilo je na pri- sutne nezaboravni utisak. Narod se je nakon toga zadovoljan razilazio pro- stranom župom, odlučan još više, da uzdrži svoje milo starinsko svetište. Rčanin NARODNA _ SVIJEST 15 Svibnja 1940 ' Književnost Broj 20 Životopis Marlje Terezije Ledo- chowske. Družba sv. Petra Klavera “koja je mnogo učinila u otkupljivanju robova megju crncima u Africi, pobri- nula se da izda životopis svoje velike utemeljiteljice Ledochowske. Ovaj će životopis mnogo doprinijeti raširenju misijske ideje i bit će velika blagodat siromašnim misijama. Drugi narodi već imaju životopis ove službenice Božje, koja se je mnogo žrtvovala za robove u Africi, Dobro je da upoznamo ovu veliku ženu, veliku misionarku 20 sto- ljeća. Knjigu je priredila vrla hrvatska književnica gja. prof. Štefe Kršnjavi Iskra. * Studenti o dru Antunu Radiću. Ne- običan dokumenat: 16 sastavaka za- grebačkih sveučilištaraca na natječaj Seljačke Sloge. Predsjednik Seljačke Sloge češće iznenadi mašu javnost i bez obzira na svoje polemike... Ove godine objelodanio je već dvije neo- bične knjige. Najprije je izišao , Pokret za pismenost 1937-1939“, gdje je točno navedeno ne samo to, tko je što dao za pokret protiv nepismenosti, koji vode Seljačka Sloga, Klub ABC i Napredak, nego i to, na što je to potrošeno. Za- tim je slijedila knjiga ,Prosvjetni sa- bor Seljačke Sloge 1939“ sa steno- grafskim zapisnikom svih govora na prosvjetnom, kongresu 10. prosinca 1939. To su knjige, za koje se može već danas reći: čim starije, tim vređ- nije i — skuplje. Ali možda je još in- teresantnija treća knjiga, koja je jučer izišla iz štampe pod naslovom ,Stu- denti o dru Antunu Radiču“, a u ko- joj su oštampane raspravice zagre- bačkih sveučilištaraca, napisane na na- tječaj Seljačke Sloge. Sad se očekuje kritika novinstva i javnih radnika, još više studenata t. j. sveučilištaraca i djaka srednjoškolaca. Prema prosjeku tih kri- tika podijelit će se nagrade. Knjižica ima 138 strana, stoji 5 dinara, a na- rućuje se kod Seljačke Sloge u Zagrebu. *) Životopis Marije Terezije Ledo- chowske izaći će ovih dana iz štampe u Zagrebu, kao izdanje Družbe sv. Pe- tra Klavera za afričke misije, Zagreb, Draškovićeva ul. 12. Knjiga će imati 265 stranica i više slika. Cijena Din. 20 po komadu. Naručuje se na: gore navedenu adresu. Radost hrvatskih iseljenika u Mustraliji i New-Zelandu Australska štampa javlja, da je za katoličkog nadbiskupa u Adelaidu po- stavljen dr. Matej Beović, rodom iz Dalmacije i da su ondašnji katolici o- vim imenovanjem vrlo zadovoljni, Dr. Beović je imao roditelje na Braču i sada ima tek 43 godine, Njegovi rodi- telji doselili su se kasnije u Caltorne, u Južnoj Australiji i tu se Matej rodio. Školu je svršio u kolegiju kršćanske braće u North Melbourneu 1922. go- dine bio je u Rimu u zavodu za krš- ćansku propagandu, pa je u tom svoj- stvu mnogo putovao. Smatrajući ga jednim od najobrazovanijih katoličkih svećenika u Australiji, sada su ga au- stralski Jugoslaveni srdačno pozdravili prigodom njegovog ustoličenja. Iz Bucklanda, u Novoj Zelandiji jav- ljaju da je u prosincu zaredjen za sve- ćenika o. Gjuro Marinović, sin hrvat- skih roditelja iz Podgore kod Makar- ske, koji je rogjen u Novoj Zelandiji, a odgojen u hrvatskom duhu s pozna- vanjem hrvatskog jezika. To je prvi sve- ćenik Hrvat, zaregjen u Novoj Zelan- diji. Naši će iseljenici vrlo mnogo do- biti sada na ugledu, a svećenički rad bit će od koristi našem narodu, koji je do sada bio tamo bez svog svećenika. Darmar među -slarokatolicima Akcioni odbor nezadovoljnika sa sa- dašnjim vodstvom starokatoličke crkve sazvao je skupštinu koja se održala u Zagrebu 5. o. mj. Na skupštini neki govornici iznijeli su slabo stanje svoje crkve. Neki od govornika iznio je da je starokatolička crkva postala trgo- vačka kuća. Skupština je bila tsko bur- na, da je igledalo kao da nije sjednica koje crkvene zajednice već kao kakve političke stranke. Izaslanik redarstva i- mao je posla dok je uspostavio red. Konačno je ipak prihvaćena rezolucija u kojoj se moli Ministra pravde, da odgodi sabor, dok se nepristrano ne ispitaju sve krivice i ne kazne krivci. Traži se državna komisija, koja će is- pitati isplate dame crkvi iz državnog budžeta. Megju starokatolicima postoje samo tri skupine. Jednoj stoji na čelu Marko Kalođera, drugoj Kos, a trećoj Donković. Neki su od njih zatražili, da se cijeli spor iznese pred Ministra pravde. Kako je to veliko poniženje za starokatolicizam, kome je Papin auk- toritet bio nesnosan. Inače su izvještaji sa starokatoličke skupštine pobudili u našoj javnosti veliku veselost. FRANCIS JAMMES ROZARIJ na SUNCU Roman 16 Otajstva žalosna I Smrtna borba. Kad je razmišljela o Smrtnoj borbi Gospodino- voj, nije nipošto propustila da u ovo prvo žalosno Otajstvo unese svu tjeskobu, od koje je željela oslo- bođenje ili zaslugu svojim prijateljima. U svome je srcu obnavljala put prema Cedronu, koji je u njenoj duši predstavljao simbolički toliko gorkih suza, kroz koje je Krist prošao, da bi došao do nas: suze sas- vim malene djece, kad & znamo, što im je, te, im moramo zadavati nove boli liječeći ih; suze starije djece, kojih je obraz vruć, a jecaj grčevit; suze mla- dih ljudi, koji su mislili, da njihova prva ljubav ne- će svršiti; one jedva vidljive suze oca, kojemu odu- zimlju zaradu; suze majke, koja se zauzimlje, da nje- zin sin krivac ne bude progonjen; suze staraca, što ih zlostavljaju pridošlice u obiteljskoj kući. Ulazila je u duhu u Maslinjak, zamišljala Petra, Jakova i Ivana, koji su zaspali satrveni od žalosti. Voljela je Petra osobitom ljubavi zbog njegovog ple- menitog srca, nestalnog i odvažnog, zbog njegovog prostodušnog govora, zbog toga, što je sličan djeci, V. S.|zbog nečega pučkog, što čini, da se ljudi povjera- vaju njegovom posredovanju s onim, što vjera ima najdublje, najdirljivije i najsiromašnije. Onoga dana Dominica je povjerila u punoj oda- nosti velikom zaštitniku Petru strah, što ga je ćutila zbog Perice. Prošlog mjeseca bila je primila sasvim neočekivano pismo od njegovog strica. Ovaj stric, za koga djevojka nije dotada znala, da postoji, koji je brižno izbjegavao da pruži ikakovu pomoć svomu bratu, čija mu je bijeda bila poznata, tražio je svoga nećaka. On će, pisao je on, odmah zatražiti, da se sazove obiteljsko vijeće, koje se već sad slaže, da mu povjeri skrbništvo i da mu prepusti vodstvo od- goja ovog siročeta, Iz toga neobičnog pisma Domi- niki, za adresu koje je saznao od Aničinog strica i strine, proizlazilo je, da se žestoko naljutio na dje- tetovu dobrotvorku. Dosta nadutim stilom predočavao je djevojci, da njezino ponašanje prema Perici zaslu- žuje, da bude predana sudu. Poslužio se riječju ,se- kvestracija“ i pokazivao je dovoljno mržnje, da bi ga čovjek mogao uvrstiti među one ograničene ljude, koji se trude, da u svom selu snize crkvu na razinu općinske vijećnice. Doista, pošto je zgrnuo nešto imovine u Južnoj Americi, vratio se je, da bi se dao izabrati nečim u svom kraju. Dominica je odmah dostavila ove retke Benedik- tincu, svome duhovnom vođi, koji se bio zauzeo, da se djetetu da naobrazba nedaleko Lourdesa, dok je ona bila preuzela na se trošak oko toga. Redovnik je odgovorio, da se treba osloniti na milost Božju, jer je način, kojim je bilo pisano ovo pismo, sumnjiv. Nema nikakove dvojbe, da će sud povjeriti skrbništvo ovom čovjeku, koji se time već koristio. Nikad čovjek ne zna, što u današnje vrije- me može jedna takva ličnost. Treba prekinuti svako dopisivanje s Pericom. Međutim je ravnatelj vjerske škole odmah bio pisao Karlu Durandu, da slobodno može doći po svog nećaka. Ipak je Otac Benediktinac imao s Pericom je- dan sastanak: — Dijete moje, tvoj stric hoće da te uzme sa sobom u svoju kuću. Shvati me dobro: on hoće da se domogne Isusa, koji je u tvom srcu, da ga iz nje- ga iščupa. Treba, da budeš dovoljno jak, da ga sa- čuvaš u tom srcu, gdje je on kao u Maslinjaku. A ako ga dosta ljubiš, bit ćeš dosta jak. Misli na svo- ju mrtvu majku, koja ga je toliko molila, i na svog oca, koji te je poveo u Lourdes, da ondje zazove Našu Gospu. Pa i ti sam si se tamo vratio, kad si ostao osamljen, jer si znao, da će se ona za te po- brinuti, jer je to ona, naša Gospa Lourdska. I vidio si, što se dogodilo: u času, kad si bio tako napušten, došao je zemaljski anđeo prema tebi, kao što je ne- beski anđeo bio pošao prema Gospodinu u vrijeme njegove Smrtne borbe, da ga jača. Taj zemaljski an- đeo je gospođica Dominica. A ti znaš, koliko vas je ona prije pomagala... Da sačuvaš Boga u svom srcu, kad ga budu htjeli iz njega istjerati, ne će ti trebati drugo učiniti, nego da mu rečeš u sebi: ,Ti“. Reći ćeš mu: ,Ti“. Reći ćeš mu ,Ti“ s ljubavlju. I kad mu budeš rekao: ,Ti“, znat ćeš, da je tu. (Nastavi će se)