TAKSA PLACENA U GOTOVU Narodna Svijes GOD. XXII — Br.21 iruh života Naš vijek je — doba gladi, Svijet je gladan tijelom, a osobito duhom. Zato duhovno umire, To je sasvim lo- gično, jer tko odbacuje Hranu života, što ju nudi svagdano Dobri Otac, mo- ra u uzdisanju posizati s rasipnim si- nom za hranom žira, I zaista je duševna hrana današnjice sami žir. Moderni čo- vjek da utiša glad duše guta sve što misli da će mu nahraniti dušu bez obzira ma njezinu metafizičku vrijednost, No- vinske senzacije s klaonice čovječan- stva, romani i novele sa svojim raz- vratnim i propalim herojima slobodne ljubavi; filmovi zaraženi golotinjom, kriminalom, ubijstvima, otmicama, flir- tom ,dražesnih“ t, j. nemoralnih girla, miss-ova i stear-ova, hohštaplerima i gangsterima lvxuznog američkog ži- vota; efemerni i pornografski listovi, divljaštvo i surovost fuzbalskih utak- mica, tih modernih arema i cirkusa; kult golotinje i ljudskog mesa u žen- skoj modi i na plažama itd. itd, — to f& duševna hrana mase, inteligen- , cije, radništva, pa nažalost i same mla- deži. Svijet je odbacio Hranu života, te nezasitljivo guta žire, Ali uzalud je lijevati vodu u sito, Glad duha ne može zasititi svinjska hrana. Ugodnost sitosti, doduše osjeća čovjek i onda ako napuni Želudac pijeskom, ali sa- mo časomice, jer pijesak upije i paralizira sve želučane sokove te kas- nije nastupi još veća glad. Užitak »pješćane hrane“ današnjeg čovjeka dovodi -svagdano u sve veći glad i ako čovječanstvo ne uvidi da je naj- veća ludost jesti ,duhovni pijesak“ te ako ne potraži pravu hranu duha, pasti će od gladi u delirij. Glad duha zasićuje samo prava hra- na — Hrana života. To je hrama traj- ne i vrhunaravne vrijednosti kao što je i naš duh. To je hrana Božanska i ako je čovjek jede neće nikad duhov- no ogladniti, Blagovanje tog jela do- nosi ostvarenje čežnje ljudske naravi za sjedinjenjem s Božanstvom. Presveto Tijelo — to je ta Božanska hrana — Hrana života — ,tko jede moje tijelo, ima život vjećni“. Tijelo Kristovo je hrana, a ljudi ipak gutaju hranu smrti. O kad bi svi današnji moderni rasipni sinovi upoznali niskoću svog pada kad zasićuju svoj duh hranom svinja, kad bi i u njihovim srcima proklijala od- luka: Ustat ću i poći ću k Ocu svo- mu — zaista morali bi se povratiti u Očinsku kuću da nahrane svoje gladne duše pravom Hranom duše, U ljudskoj naravi je usagjena, do- duše, gravitacija prema Božanstvu, ali danas izgleda da je čovječanstvo tu prirogjenu silu paraliziralo ili bolje smjer gravitacije okrenio je čovjek pre- ma nekom drugom objektu — stvore- nju, postavio je sama sebe za svoju svrhu. Prema tome cilju usklagjeno je svo njegovo djelovanje — oportuni- zam, a preko njega skrajni hedonizam. Iza ove konstatacije lako možemo ra- zumjeti zašto su u današnje doba hra- na duše jedino žirovi ili bolje zašto je čovjek toliko uzdigao kult tijela te čak i duhu postavlja tijelo za gospodara. Podići modernog čovjeka na prijaš- nje dostojanstvo djeteta Božjeg znači ponovno .u čovječanstvu dati primat duhu, a iz toga logično slijedi da će DUBROVNIK, 22 Svibnja 1940 Pregled vanjskih događaja Due 12 svibnja potpisan je u Mos- kvi trgovački ugovor izmegju naše dr- žave i Sovjetske Rusije. Ugovor uklju- čuje i uspostavu trgovačkih predstav- ništava Rusije u Jugoslaviji i Jugosla- vije u Rusiji. — Ugovor predvigja go- dišnji trgovački promet od 176 mili- juna dinara, Sovjetska će Rusija uva- žati bakar, cink, mast itd., a izvoziti petrolej, poljoprivredne strojeve, pa- muk. O nekim drugim ugovorima kao i o uspostavi diplomatskih odnosa još se ništa odregjenije ne zna. Italija je pozvala pod oružje još če- tiri klase rezervista, tako da se brojča- no stanje računa na dva milijuna. Stav Italije prema Saveznicima najbolje oda- je štampa koja mne prestaje žestoko prosvjedovati proti blokade i proti mjera što ih Euglezi poduzimlju na Malti. Pisanje je takovo kao da ima izazvati protusavezničko neraspoloženje. U pro- tusavezničkim demonstracijama spalji- van je vatikanski list ,Osservatore Ro- mano“, koji se drži neutralno, ali osu- gjuje ono što je proti kršćanskoj etici čovječanskoj pravdi i ljubavi, Mussolini je dao nalog dvojici generala da usa- više na alpinskoj granici funkcionira- nje alpinskih četa. Sve su to znakovi koji govore da službeni krugovi i voj- nički i psihički spremaju narodne ma- se na ulazak u rat, Taj ulazak postaje sve to vjerojat- niji čim Nijemci brže napreduju u svo- joj silnoj ofenzivi proti zapadnih sila. Taj je napredak zadnjih dana neobič- no velik, 10. svibnja prelaze njemačke čete belgijsko-holandsku granicu. Već 15. ulaze u Haag. Tome su najviše doprinijeli padobranci kao i motorizo- vane jedinice. 17. svibnja savezničke trupe bez otpora prepuštaju Nijemci- ma Bruxelles. No najvećom žestinom navaljuju Nijemci na francuski teritorij jugozapadno od Seđana. Tu su us- pjeli da prodru u širinu od kojih 100 km kroz prvu obranbenu liniju, No treba znati da to nije Maginotova li- nija, jer ova završava nekoliko dese- taka kilometara na jugoistok Sedanu kod grada Montmedy. Buduć takvu situaciju smatraju Saveznici teškom sa- biru sve snage da zadrže nadiranje Nijemaca. Pri tome ih' osobito tješi da su Nijemci bacili u borbu toliku sna- gu, da takav napad ne će moći pono- viti, Svakako borbe koje se ovdje vo- de od ogromnog su značenja, Na mjesto nedavno preminulog pa- riškog nadbiskupa kardinala Verdiera odlukom Sv. Stolice postavljen je Reimski nadbiskup kardinal Suhard. On je postao Reimskim nadbiskupom 1930., a kardinalom 1935. Kao i pok. Verdier on je izvrstan organizator i čovjek velikog srca, Ovako brzom po- punjenju nadbiskupske stolice u Pari- zu sigurno ne mali je uzrok i sadaš- nje teško stanje. NAOČALE za svačije OKO možete dobiti kod optičara BOGDAN-Dubrovnik Zeiss Punktal samoprodaja. Tel. br. 272 čovjek uvidjeti osudu koja ga čeka ako dušu ne bude hranio hranom du- še — Hranom života ,ako ne jedete tijela mojega, nećete imati života u sebi“, Oriens. JAVNE DOBROTVORNOSTI Kod nas još postoji u svakoj općini Povjerenstvo Javne Dobrotvornosti, ali kod svih seoskih općina gotovo samo na papiru, bez ikakvog djelovanja, jer nemaju potrebitih sredstava, Poznato je, da su te Javne Dobro- tvornosti prije rata blagotvorno djelo- vale i pomagale siromahe pojedinih općina. Izvori, iz kojih je Dobrotvor- nost primala novčane doprinose, bija- hu raznovrsni. Sudske i redarstvene kazne išle su u fond Javne Dobrotvor- nosti dotične općine, odakle je bio kažnjenik. Ta je svota bila prilična, koja bi se mamakla godišnje Dobro- tvornosti, Povjerenstva, koja sastoju od više članova, onda su i karitativno djelovala i pomagalo se je siromahe, Ali poratno vrijeme, kao što je uvelo mnoge novotarije i nažalost gore nego li je bilo prije, ukinilo je i taj prihod Javnoj Dobrotvornosti. I one su ostale bez ijedne pare, pa sada gotovo po- stoje samo na papiru. Bez sumnje u svakoj općini ima više ili manje siromaha, i to onih, koji neophodno trebaju pomoći, inače ska- pavaju od gladi. Općine su dužne po- magati svoje siromahe, ali odakle, ka- da su gotovo sve naše općine pasiv- ne, te ne mogu pokriti ni svoje naj- nužnije izdatke ? I ako su općine dužne uvrstiti u svoj proračun svotu za svoje siroma- ke, ipak.ili ne uvrštavaju ili je: posve neznatna. Bolnički troškovi većinom pojedu sav taj proračun, a siromasi ne dobiju ništa ili sasvim malo. Javna Dobrotvornost je plemenita i kršćanska ustanova. Bijede ne fali na svijetu. Siromahu se mora pomoći. Trebalo bi da naša Hrvatska Bano- vina ne smetne s dnevnog reda ove naše Javne Dobrotvornosti. Trebalo bi da ih ožive, da one postanu djelo- tvorne. Inače nema smisla da opstoje, Moralo bi se opet naći neke izvore odakle će ove ustanove moći crpsti svoju tangentu za pomoć siromasima. Općina bi morala u svojem prora- čunu odrediti neku svotu u tu svrhu, a Banovina pružiti neku efikasnu pomoć. Delta Za crkun na Plitvičkim jezerima Preuzv. g. senjski biskup dr. V. Bu- rić poduzeo je akciju, da se sagradi nova crkva na Plitvičkim jezerima, Do pred nekoliko godina stajala je u tom najljepšem kraju naše domovine drvena kapelica posvećena Majci Božjoj. Zub vremena uništio je tu kapelicu. Stotine domaćih i stranih posjetnika Plitvičkih jezera nemaju sada gdje da obave vjerske dužnosti. Napose stranci ne mo- gu dobiti dojam, da se nalaze u zemlji, koja je već 1300 godina katolička i u kojoj živi katolički narod. Stoga je pitanje me samo vjersko, nego i pitanje naše marodne časti, da se na Plitvičkim jezerima podigne crkva, koja će do- maćem i stranom posjetniku kazati, da se malazi u hrvatskoj i katoličkoj zemlji. Pokroviteljstvo nad cijelom akcijom preuzeo je preuzv. g. dr. A Stepinac, nadbiskup zagrebački, a pretsjednik je gragjevno odbora preuzv. g. dr. V. Burić, biskup senjski. Sabiranje priloga preuzelo je u cijeloj Hrvatskoj rašireno društvo Hrvatska žena. — “ CIJENA Din. 1.50 El ADRIATICA GIARENJA Informacije : ITALIA“ - Lloyd Triestino Dubrovnik 2, Obala Uredimo stare puče Prošlih dana Općina je pozvala gra- gjanstvo da uredi svoje gustijerne i da ih napuni vodom, jer bi ovog ljeta vodovod mogao izdati. Ovom zgodom dobro je napomenuti da se je stara dubrovačka republika bila dobro pobriuula i za to pitanje. Još prije nego je izgragjen vodovod, remek djelo ove vrsti radnja, da mu je u Evropi teško naći premca, Repu- blika je u gradu uredila na više mje- sta nepresušive puče, u koje dolazi more filtrirano kroz pijesak, te postaje zdrava pitka voda, ljeti dosta hladna. Zadnji su se put ovi puči uredili otrag pedeset godina i dobro poslužili za velike suše, koja je tada vladala. Tom se je zgodom utopilo jedno dijete. I otrag 134 godine, kad su Francuzi, bili opsjedani od Rusa i Crnogoraca, a prekinut vodovod, general Lauriston dao je otvoriti ove puče za gragjan- stvo i posadu. Tih puča ima ma ovim mjestima: 1. kraj crkve sv. Josipa. 2.na dnu ka- božine ulice. 3. na raskršću Hotela de la Ville i Poljane Gundulićeve. 4, na Placi Kr. Tomislava pred dućanom g. Gjura Veramente. 5. kod crkve sv. Spasa. Ove bi puče trebalo sada urediti: is- crpsti svu vodu, izvaditi glib, što se je na dnu sakupio, onda isprati dobro vodom i živim klakom, i kad se na- pune, opet prvu vodu iscrpsti, Tako bi ti bili uregjeni. A da se opet me bi koja nesreća dogodila kao otrag 50 godina, moralo bi se staviti drvenu ogradu, da brani prolaznike od nesreće osobito za vri- jeme noći. Kad bi ti naši puči bili u- regjeni vrlo bi se olakšalo pitanje pit- ke vode za naš grad, bolje nego li mnogi i mnogi zdenci koji ovise o kiši, jer za sama 24 sata ovi se puči sami od sebe napunjaju filtriranom vodom. Neznamo da li još koji grad ima ova- kove nepresušive rezervoare vode ka- kve posjeduje Dubrovnik već preko pet vjekova. Po naredbi općine vlasnici kuća duž- ni su urediti i napuniti gustijerne na svoj trošak. Ne nalazimo da je u- mjesna ova klauzula, jer vlasnici kuća plaćaju porez na kuće, a Općina pre- stavlja interese cijelog gragjanstva i prima poreze od vlasnika kuća pak bi morala barem vodu za gustijerne da- vati badava a ne je naplaćivati od vlasnika kuća po 4 din. kubični metar, Izdaje se stan od 3 sobe s nuzpro- storijama n Gružu. Upitati kod Živka Šikić, Dubrovnik. 78