YAKSA PLACENA U GOTOVOM Narodna Svijest GOD. XXII — Br. 23 Jubilejska godina hrvat- skoga naroda (29 lipnja 1940 — 30 lipnja 1941) U prvom redu Hrvati — katolici, ali i svi katolici Jugoslavije s ponosom gledaju vjekovne veze hrvatskog ma- roda sa sv. Stolicom. Već 1300 godi- na hrv. narod stoji uz sv. Stolicu, kao uz Luč istine, da nagje put u tamnim putevima života; uz Nju stoji kao uz Tvrgjavu kreposti, koja naukom i pri- mjerom uči da se u kreposnom životu nalazi mir i sreća pojedinaca i država, U Njoj gledamo ovlaštenu Čuvaricu riznice svih duhovnih dobara što ih je Isus ostavio svojim. sljedbenicima, U toj se riznici nalaze i one preo- bilne zadovoljštine našeg Spasitelja i Svetaca. Kada Crkva nama podijeljuje jubilejski oprost, ona na poseban na- čin otvara tu riznicu baš nama, da nam pokaže naklonost radi vjekovne privr- ženosti uz Nju. Na temelju nauke op- ćinstva svetih Ona daje mogućnost da se vjernici Jugoslavije na osobit način okoriste s tim zadovoljštinama Kristo- vim i Svetaca i da ih namijene za o- proštenje cijele kazne koju bi trebali ispaštati za svoje grijehe. Sveti je otac Papa Pijo XII. očinskom svojom dobrotom uslišao molbe hr- vaskih biskupa i podijelio svim vjer- nicima na području svih biskupija u Jugoslaviji prigodom proslave 1300 godišnjice prvih veza hrvatskoga naro- da sa sv. Stolicom velike duhovne po- vastice i pogodnosti. Upravio je naime posebno pismo (Breve od 12. svibnja 1940. koje počima riječima ,Cum ex venerabilis“) na hrvatskog metropolitu, zagrebačkog nadbiskupa Dr Alojzija Stepinca, te proglasuje za Hrvate ju- bilejsku godinu od 29 lipnja 1940 do 29 lipnja 1941, Ovaj veliki jubilejski oprost može svatko da dobije kroz ovu godinu sa- mo jedamput ako ispuni ove uvjete: 1) ispovijed i pričest, 2) pohod i to dva puta, katedralne ili župske crkve gdje treba izmoliti: 5 puta Oče naš, Zdr. Marijo i Slava Ocu na čast presv. Oltar. Sakramenta; 3) Zdravo Marijo u čast Bogorodice Djevice Marije i ko- načno 1 Oče naš, Zdravo Marijo i Slava Ocu na nakanu sv. Oca Pape. Zahvalni sv. Ocu Papi na izvanred- nom znakom ljubavi okoristimo se o- vom povlasticom na našu ličnu i na- rodnu korist, NAOČALE za svačije OKO možete dobiti kod optičara BOGDAN-Dubrovnik Zeiss Punktal samoprodaja. Tel. br. 272 ŠKOLSKI PRIBOR dobije svaki đak u najvećem izboru kod najveće papirnice i knjižare JADRAN DU BR O MANJI KR Placa Kralja Petra Tel, 194 (Priv. 195). DUBROVNIK, 5 Lipnja 1940 NAŠA MLADEŽ Odgojiti Mladež dobro i plemenito znači postaviti čvrste temelje buduć- nosti, jer ,na mlagjima svijet ostaje“, Ideološki pokreti postizavaju danas svoj uspjeh baš preko omladine, Kad god se želi pridobiti masu, uvijek se najprije poseže za mladim srcima, jer preko sina lako se pridobije oca. Tu nam činjenicu dokazuju današnji re- žimi koji su se preko omladine podigli na visinu vrhovne vlasti, Nikad fašizam ne bi postao ideolv- gija mase do demagoška ruka nije pridobila omladinu. Štoga se može ustvrditi da današnji totalitarizam mora pasti, ako mu se ofžkloni omladina. Snaga, koju podržava demagoge, vodi k uspjehu pokrete i stvara veličanstvena djela u nacionalnom i kulturnom po- gledu, počiva u mladenačkim srcima, Tko znade iskoristiti ovo blago nje- gova će biti budućnost, U mladenačkoj je naravi usagjena neodoljiva težnja za idealom vedrinom duše i poletom, stoga ako mladež ne nagje svoj ideal u dobrom i pleme- nitom objektu, naći će ga u grijehu. Mlado srce ne može da miruje i ono neprestano teži za novim i zani- mljivim životom, te je spremno pod- nijeti velike kušnje i žrtve. Takva je mladež, bila uvijek, ona je takva i danas, jer je to u maravi mladeži, Ve- lim da je mladež i danas takva, ali samo s tom razlikom, da joj je naše moderno, bezbožno i materijalističko doba nametnulo svoje poganskn ide- ale: zapostavljanje duha i kult tijela, te je logično da sadašnja mladež traži većinom ,pamen et circenses“, Krivnja je to našeg doba — našeg modernog odgoja. Dok je dijete još u kolijevci disponira ga se na ratnu ner- vozu dječjim igračkama u obliku tan- kova, topova, pušaka i vojnika, a kad odraste turaju mu se u ruke kojekakvi izmoždeni stripovi i ,mikamiševi“, Ali ne samo to. U doba puberteta, u to najdelikatnije doba, naša mladež se kljuka efemernim novelama i pikante- rijama, pornografskim cinemama i fil- movima ,za mladež ispod šesnaest godina zabranjenim“ tf, j. nemoralnim, Sve to postoje duševna hrana nevinih mladenačkih srdaca. Zar je onda čudno da mladež traži samo pustolovine i imitira razvratne filmske starove ? Zar je čudno da nam se u školskim klu- pama regrutiraju pioniri komunizma, nemorala i slobodne ljubavi u minija- turi američkih ganstera, zavodnika, ilirtera ili po naški žicara, propalih missova pikaninih girla i raskalašenih koketa ? Sve je to logična posljedica odgoja. Kakvo se sjeme posijalo takav se i plod .bere. Odgaja se omladinu bez Boga, truju se mlade duše i mora nam mladež biti senzualna i svoj ideal mora tražiti i u materiji, Današnji de- magozi i ideolozi iskoristili su tu sla- bost omladine pružajući joj bez obzira na moral, zabavu i slobodu, a mla- dost za njima slijepo juri, krivo uvje- rena da ide za postignućem istinskih ideala. Mladeži treba dati pravi ideal koji je kroz vjekove vodio mlade duše, a taj ideal je Krist. On mora ponovno postati ideal maše omladine usprkos svima koji ga silom hoće učiniti ne- suvremenenim, Dajmo našoj omladini Pregled vanjskih događaja Iza kapitulacije belgijske vojske sa- vezničke čete došle su u vrlo kritičan položaj i odsječene su od glavne vojske, Od tada sva su njihova mastojanja u- pravljena da se domognu obale i iz- bjegnu opkoljenju i zarobljavanju. To im je dobrim dijelom i uspjelo. Već nekoliko dana najbržim tempom, danju a još više noću, vrši se u Dunkerqueu i Nieuportu ukrcavanje savezničkih četa ma brodove koji su pod zaštitom ratne mornarice i avijacije, Nijemci pak ma- stoje svim silama da ometu ovo ukr- cavanje zadavanjem neprijatelju što te- žih gubitaka sa svim raspoloživim sred- stvima: teškim topništvom, bombarde- rima, podmornicama, borbenim čamcima itd. Prema govoru g. Edena održanom na radiu 2. lipnja, uspjelo je do sada En- glezima da ukrcaju četiri petine svojih četa. Slabije su prošle francuske čete, jer su bile znatno dalje od obale. Tek je nekoliko divizija uspjelo da probije njemački obruč i da stigne na obalu. Nijemci se hvale kako su zarobili preko 300.000 vojnika, a da je 40.000 njih potopljeno u bijegu prema Engleskoj. Naravno brojeve o gubicima i dobici- ma s jedne i druge strane treba uzi- mati s rezervom. Hoće li sada Nijemci proti Pariza ili Londonu? A možda i proti jednom i drugom? To je pitanje koje nadasve interesuje vrhovnu komandu savezničke vojske. U Norveškoj saveznici su zabilježili uspjeh time što su prodrli u Narvik. U Engleskoj zavedene su mjere koje znače pravu revoluciju, Jedna od naj- značajnijih jest da je cjelokupna pri- vreda, pa i privatna imovina, stavljena pod kontrolu države. Takve mjere ja- sno govore da se Engleskoj nameće načelo: Spas države neka bude vrho- vni zakon! Italija se sprema da i oružjem stupi na stranu Njemačke. Bojati se je da bi to moglo nastupiti vrlo brzo, Razni pregovori i intervencije za mirno rije- šenje nijesu imali uspjeha, Čak i oni pregovori izmegju Engleske i Italije, koji su imali regulirati blokadu tako da Italija bude zadovoljena prekinuti su naglo, iako su, kako javljaju iz Londona, bili gotovo završeni. Bio je obustavljen saobraćaj telij. brodova sa Amerikom; talijanski novinari ostaviše Pariz, a engleski i francuski državljani napuštaju Italiju. Puno se govori i piše da bi Mussolini imao prije oružanog zahvata iznijeti nove mirovne prijed- loge, neke vrsti ultimatum, kojim bi se Italija opravdala za svoje korake, ako bi ultimatum bio odbijen. Sv. O. Papa i u ovakvoj atmosferi ne propušta da ljude dozove k zdra- vom razumu. Tako je prilikom svoga imendana održao kardinalima govor, u kojem je pozvao zaraćene strane da poštuju zakone čovječnosti i megjuna- rodnog prava, stavljajući im takogjer pred oči da je uz dobru volju moguć častan, pravedan i trajan mir. Krista, ali ne samo Krista u dogmama i s bičem u ruci i suca, nego Krista prijatelja mladeži koji živi u svojoj Crkvi kao put, istina i život, i naša će mladež stvarati veličanstvena djela u širenju Kraljevstva Kristova. Oriens. CIJENA Din. 1.50 Informacije : ITALIA“ - Lloyd Triestino Dubrovnik 2, Obala BI. Marija Krucifiksa pl. Rosa utemeljiteljica Službenica Milosrgja. U Nedjelju 26. V. 1940 sv, Otac Papa Pijo XII. svečano je proglasio blaženom utemeljiteljicu Družbe Služ- benica Milosrgja bogočasnu sestru Ma- riju Krucifiksu, u svijetu Panlu pl Rosa. Rodila se je u Brešiji 6. XI. 1813, kao šesto dijete Cav. Klementa de Rosa i od grof, Kamile Albani iz Bergama. U jedanaestoj godini osta siroče bez majke i bi stavljena u odgojni zavod časnih Salezijanaka u Brešiji. Iz toga zavoda istupi u šesnaestoj godi- ni da preuzme upravu u roditeljskoj kući, da bude tu angjelom utjehe i mira. Njezino dobrotvorno djelovanje proširilo se doskora i izvan zidova ro- diteljske kuće: Kapriano i predionica u Akvafreda bila su dva prva polja njezinoga rada. Godine 1836, dakle kad je imala 23 godine života zamoli kao posebnu mi- lost da može dvoriti bolesne, zaražene kolerom. Ostavi udobnosti roditeljsko- ga doma, kao dobrovoljna bolničarka ugje u Lazaret u Brešiji, a s njome i vrijedna joj drugarica pl. Bornati Ga- brijela. — Kad je strašni bič kolere popustio, nije se Paula mogla odreći toli mile joj službe. Svaki bi dan po- hagjala bolnicu, da vidi i podvori jad- ne nemoćnike, da im pomogne na duši i ma tijelu. Uzdisaji nevoljnih nemo- ćnika bili su za nju glas Božji, koji ju je pozivao ma službu ljubavi. Ona zamoli svoga duhovnoga vogju Msgra. Faustina Pinzoni za savjet i njegovom pripomoći utemelji 18. V. 1840 zavod Službenica Milosrgja, kojemu je bila svrha da dvori bolesne i od zarazne bo- lesti okužene u bolnicama i osamicama, , Usprkos poteškoćama, neshvaćanju i zloći ljudskoj, koja se proti ovoj usta- novi podigla, uhvati ona čvrsti korijen i stane se dobrza blagotvorno širiti, Mjeseca rujna 1850 uputi se bogo- časna majka Utemeljiteljica u Rim da pospiješi odobrenje svetih Konstitucija. Na putu u Rim zaustavi se u Loretu. Pred oltarom prečiste Djevice dogje joj s neba nadahnuće da proširi dje- lokrug svoga zavoda i pristavi već u- stanovljenim pravilima druga, koja jam- če da se neće protiviti nijednome dru- gomu djelu ljubavi i milosrgja, koje se s prvotnom svrhom istoga slaže, 18 lipnja 1852 djelo zasnovano pri- mi kanoničku potvrdu, a bogočasna Majka Utemeljiteljica položi redovničke zavjete i promijeni ime Paula u Mari- ja Krucifiksa. — Kanoničko odobrenje