TAKSA PLACENA U GOTOVOM Narodna Svijes s. GOD. XXII — Br. 24 oveta godina hrvatskoga naroda Karitativno-socijalna izložba. Da se prikaže izložbama prinos Crkve i katolicizma hrvatskoj kulturi kroz tri- naest vjekova uz izložbu crkv. umjet- nosti, školstva i prosvjete, knjige i štampe bit će priregjena u Zagrebu i socijalno-karitativna izložba, koja će prikazati, što je Crkva učinila kroz hrvatsku povjest na karitativnom soci- jalnom li ekonomskom polju. Treba prikupiti gragju i za tu izložbu. Moli- mo svećenstvo i sve katoličke muške i ženske redove da se odmah dadu na prikupljanje gragje, pa je šalju na , dr Vilima Nuka, svećenika Zagreb, laška 75. Izložba školstva i prosvjete, Zad- nji rok za predaju gragje za tu izlo- žbu jest 1. XI. ove godine, Prema to- me treba s pribiranjem gragje požuri- ti. Sva se gragja za tu izložbu šalje na Kancelariju za proslavu jubileja. Obnova krsnog zavjeta. Na blag- dan sv. Petra će se po svim hrvatskim crkvama obaviti svečana obnova krsnog zavjeta. Priručnu knjižicu o tom je iz- dala , Zvijezda mora“ na Hvaru. Knji- žica stoji 1 Din. (100 komada 75 D.) Može se naručiti i u Kancelariji za proslavu jubileja. Početak jubilejske godine. Na blagdan sv. Petra započinje jubilejska godina. Neka ne bude ni jedne hrvat. ske župe, gdje se ne bi već za tu zgodu znala pjevati lijepa crkvena pri- godna pjesma. Tisuć iri sto progje ljeta... Note su poslane svim župama. Ako ih koja župa nema, neka ih na- ruči od Kancelarije : dobije ih badava, Proslava sv. Petra. Svečana pro- slava sv. Petra s tendencijom, da se probudi u narodu privrženost Papi, bit će na Petrovo u svim crkvama i kape- lama sv, Petra. Pojedini Ordinarijati su u tom smjeru dali odredbe za svoj teritorij. U kotorskoj biskupiji bit će proslave u Dobroti za sve župe vanj- skog zaliva. * Euharistijski kongresi održat će se u raznim mjestima. U Starom gradu na otoku Hvaru bit će dijecezanski e- uharistijski kongres dne 21 srpnja. U nacrtu duhovne narod. obnove u kotorskoj biskupiji predvigjeno je ovo : a) u ljetu jedna nedjelja za adoraciju u svim župama; b) u jesen i proljeće pučke misije u svim župama; c) go- dina bokeljskih mučenika s proslava- ma bl. Gracije; mučenika Petra, Lo- vrijenca, Andrije i obojice Marina ; sv, Tripuna, bl. Hozane i bl. Adama. Sva- ka biskupija izragjuje svoj specialni program, Kancelarija za proslavu ju- bileja, Zagreb, Kaptol 31. ŠKOLSKI PRIBOR dobije svaki đak u najvećem izboru kod najveće papirnice i knjižare JADRAN A G.8.R- O. VN ISR Placa Kralja Petra Tel, 194 (Priv. 195). DUBROVNIK, 12 Lipnja 1940 Pitanje naših siromaha Svaka općina morala bi voditi zduš- no računa o svojim siromasima, Danas se opaža svakog dana i go- tovo svakog časa prosjačenje bilo na putima bilo od vrata do vrata, U tu kastu prosjačenja zagje svakojakih ele- menata. I onih uprav potrebnih, i onih malo ili nimalo potrebitih, već prosja- ka od zanata ili od obijesti i nauka. Lakše je lijenčariti i prosjačiti, nego li raditi, Naravno da kod ovakovih stradaju baš oni, koji su uprav potrebiti, jer čovjek se uz najbolju volju i kršćansku ljubav mnogo puta revoltira, kada vidi one, inače zdrave i sposobne za rad, a prosjače. U tome pogledu morala bi se po- duzeti efikasna i stroga kontrola. Tko ne bi pomogao pravog siromaha ? Tko mu ne bi ublažio bijedu, pa taman otkinuo i od grla svoga? Ali danas je preveć prosjaka, pa sam neznaš tko je potreban, a tko nije. Dolaze i sa nekakovim ispravama neispravnim i nelegalnim za prošnju. Ima ih i bez ikakve isprave ili posvjedočenja. Na upit: Odakle si? Većinom dobiješ od- govor identičan iz toga i foga kraja. Tako da zli jezici kažu, da su to pro- sjaci i prosjakinje od zanata. Poznati su nekakovi štapi, koji se dižu u pro- sjake, a možda i nijesu siromasi, ili ih ima stotina gorih i potrebnijih. Niko ne smije biti proti siromahu, ali svak mora biti proti izrabljivanju pod maskom siromaštva. A vlasti su, koje se moraju brinuti za to, jer je to jedno socijalno zlo ili zlorabljenje i otimanje pomoći baš onima, koji fak- tično skapaju od gladi. U prvom redu svaka općina mora u tome uvesti red. I ne puštati nikoga u prosjačenje, ako nema legalne i po- trebite isprave. Time bi se stalo na put zloporabi i pomagalo one, koje treba pomoći. Apeliramo na naše Vlasti, da se, u prvom redu u svakoj općini, ožive Javna Dobrotvornost sa potrebitim nov- čanim sredstvima. Onamo, gdje više treba, neka se i više dade. Danas se uopće zlo shvaća svaka akcija vlasti da se pomogne potrebnima i siroma- sima, jer tada svak skoči: i ja sam siromah. Ali treba lučiti u tom pogle- du i pomoći pravu sirotinju, koja ne- ma ništa u kući, a možda ni kuće ni kućišta. Nadamo se, da će naša Banovina čim prije obnoviti Javne Dobrotvor- nosti, barem u našoj Dalmatinskoj hrvat- skoj gdje te ustanove postoje odavna. U tom pogledu morale bi sve Javne Dobrotvornosti apelirati na naše vlasti da im se dogje u susret, ili da jed- nom likvidiraju što bi bilo veliko zlo i jedan znatan udarac za maše siro- mahe. Delta Dobro, čvrsto i jeftino pokućstvo Kruljac“ naći ćete uvijek a velikom isbora kod “Pera Miloševića — kod Katedrale ' Pregled vanjskih događaja Ratni vihor zahvatio je evo i južnu Europu. Mir koji je tu do sada vladao bio je oružani mir, Tišina pred olujom. Italija se dugo spremala i odlučivala. Ali zadnje vrijeme poduzela je i takve mjere koje se više nijesu mogle tuma- čiti kao zastrašivanje: svim talijanskim brodovima na oceanu naregjeno je da se sklone u neutralne luke, a talijan- ske obale minirane su u širini od 12 milja. Mjere koje su nagovještale sko- rašnju odluku. Ovu je Mussolini pro- glasio talijanskom narodu u svom go- voru u ponedjeljak u 18 sati. On je objavio da je navještaj rata već pre- dan ambasadorima Engleske i Fran- cuske. Kao glavni razlog naveo je neprija- teljsko držanje Saveznika i skučavanje slobode Italije na Sredozemnom moru, a naročito spriječavanje slobodnog iz- laza Italije na oceane. Mussolini je sve- čano naglasio da ltalija nema makane da za sobom povuče u 1at ostale dr- žave s kojima graniči. To je specijalno naglasio za Švicarsku, Jugoslaviju, Grč- ku, Tursku i Egipat, ističući pa one ovu njegovu izjavu uzmu ma znanje. Suvišno je isticati kako je golema od- luka Italije da stupi u rat na strani Njemačke. Nema dvojbe da su ovoj odluci Ita- lije najviše doprinijele velike pobjede Njemačke u Belgiji i Francuskoj. U Flandriji su bitke završene kad je 4. o. mj. i zadnji parobrod engleski o- stavio luku Dunkerque. Saveznici su pretrpjeli teške gubitke, Priznao ih je u Donjem Domu i Churckill iznoseći da su Saveznici izgubili do 300.000 ljudi, 1000 topova i sva oklopljena kola. Nova cfeuziva Nijemaca uslijedila je i prije nego se je očekivalo. Borbe se vode već sedam dana sa najvećom že- stinom od ušća Some do Argona. To je bitka kakve povijest čovječanstva ne pamti. Nijemci jurišaju uvijek novim divizijama, naročito motorizovanim i oklopljenim proti novoj, na brzo stvo- renoj Weygandovoj liniji. Francuzi se brane vanredno junački, svijesni da im neprijatelj stoji pred vratima Pariza. Ipak ni ova junačka obrana nije mo- gla spriječiti da im madmoćniji nepri- jatelj ne zadre duboko u obrambenu liniju. Nijemci su naime sa strane mo- ra dohvatili donju Seinu kod grada Rouena, a na središnjem dijelu fronte približili su se Compičgnu, koji je smatran dalekim predgragjem Pariza. Saveznici su napnstili posvema Nor- vešku s motivacijom da im čete treba- ju na drugim mjestima, Kralj Haakon i norveška vlada prešli su u Euglesku. Koncerat tenora Slavka Lukmana. U subotu 22 o. mj. priregjuje u Spon- zi svoj veliki koncerat poznati operni i koncertni pjevač Slavko Lukman, čije je ime popularno ne samo u našoj zemlji nego i u inozemstvu, Baš sad nalazi se na povratku iz Holandije gdje je imao veliki uspjeh. Slavko Lukman spapa megju one naše Bogom obda- rene pjevače koji su svojim lijepim glasom prenosili slavu i čast naše pje- sme širom Evrope i zanosili brojne slušače poput Josipa Rijavca, Betteta, Zeca i drugih, Poznavajući veliku lju- bav naše publike za lijepo pjevanje, uvjereni smo da će s užitkom slušati ovog našeg pjevaču koji sada po prvi ku kod nas priregjuje svoj_ koncerat. a klaviru prati gospogja Paula Be- gović, naša poznata pianistica, CIJENA Din. 1.50 U očekivanju zakona o sudijama Kako je opće poznato, sudsko je zvanje najđelikatnije i najplemenitije zvanje na svijetu. Od istog zavisi do- brim dijelom, ne samo dobrobit poje- dinog člana društva, već i same drža- ve ,Justitia regnorum fundamentum“, Eda pravda bude ma potrebitoj visini, absolutno se traži, da suci (kao što je to u Engleskoj) budu nagragjeni na način, koji se dolikuje njihovom po- ložaju, trudu i velikoj odgovorac Suci bi dakle imali da budu dobro plaćeni da ne budu izloženi kakvom stranom uplivu, koji bi bio kadar da uzdrma ono povjerenje, koje svako lice ima pravo da u suca polaže. Nepri- stranost suca prvi je rekvizit pravde. Suci moraju nadalje, i sa moralne strane, biti na svom mjestu, te služiti čovječanstvu kao primjer korektnosti ; dočim kao vršioci božice pravde, ima- li bi uvijek stati daleko od svakog po- litičkog uplitanja. Ništa nije kadro da kvari redovito i pravično funkcionisa- nje pravde, kao politika i bijeda. Pretpostavivši sve ovo, dolazi se, po sebi, do neizbježivog zaključka, da iz- megju sudaca, koji su poznati kao pošteni i radišni ne bi smjelo da bu- de razlike. Svaki od njih, koji nema osobitih mana, morao bi da bude postepeno unapregjen, a ne moralno, bez osobi- tih razloga, ponižen. Nepotizam, preporuke i političko opredjeljenje, pri promaknuću sudaca ne bi smjelo da igra nikakvu ulogu. Promaknuće pak u svim normalnim slučajevima imalo bi da slijedi prag- matično, to jest po godinama službe. Tako bi stariji saci, koji nijesu baš za baciti i kod kojih su potrebe veće nego kod mlagjih, imali mogućnosti da postignu zasluženu bolju nagradu bez ikakvog straha da ih neko nepra- vedno preskoči, Trebalo bi da osobito i u sudskoj struci vlada načelo ,antianitatis“, koje je kao jedna svetinja uvijek bilo re- spektirano i uvaženo. U ovo zadnje vrijeme, a osobito kroz vrijeme prošlih režima, to nije bilo baš tako, jer su neki od goriistaknutih kobnih faktora žalibože imali takav upliv, da se je slobodno moglo zaklju- čiti e su veće grupe reservisane samo za ljude, koji imaju jačih preporuka ili su se tobože istakli kao strančari, Ta- kva je praksa absolutno štetna i po- grešna, ali to nije sve. U ovo zadnje vrijeme stvorila se je jedna jaka struja sasma povoljna za mladost, jer nastoji da eliminira ono što je staro i ako je to ipak potrebito i još u dobrom stanju. Nastala su naime dva nova načela: prvo da sudac, koji je navršio godine službe, mora tu službu ostaviti, a dru- go da sudac, nakon navršenih godina službe, nema pravo na promaknuće. Doista pomenuta dva mišljenja koji izviru kao posljedica . najviše iz činje- nice da je sučeva plata preniska, mo- raju se smatrati takogjer pogrešnim, a to ne samo s razloga, što su protivna staroj prirodnoj i ustaljenoj praksi, koja je s pravom bolje nagragjivala starije i iskusnije ljude, već i zato što rečena načela nemogu nikako da na- gju oslona u zakonu i ustavu.