Strana 2 Jednom kad sam zakon dopušta mogućnost, da sudac posveti svoju ko- risnu službu državi i nakon navršenih godina službe, zašto prisiliti istog da tu službu ostavi premda još u snazi ? Jednom kad zakon dopušta. da taj činovnik vrši službu do 70 godina ži- vota (čl. 104 br. 13 Z, o. č.) zašto da se sucu uskrati pravo na promaknuće i reperiraju time neke eventualne ne- pravde? To je bez dvojbe samo zato, da se otvori mjesto mlagjima, a io bez obzira, da bi mnogo više ljudi pošlo prije u penziju, kad bi njihovo stanje, bilo bolje osigurano i kad bi kroz vrijeme službovanja bili redovito postigli ono što im je po zakomu i godinama službe pripadalo a što im je slučajno neko drugi oteo. Okolnost da dandanas postoji hiper- produkcija inteligencije i da mnogi mladi ljudi čekaju na mjesto i na pro- mociju nije dobar razlog da se ponize stari suci. Kad bi se broj sudaca po- visio, a osobito kad bi se plate istih uredile na način koji odgovara potre- bama tog staleža, prestala bi svaka borba kao i načelo ,Mors tua, vita mea“, Onda bi i sami mmlagji suci (kojima inače svaka čast,) uvigjajući da su stariji iz iskustva te neumornog dugotrajnog rada i učenja crpili dosta znanja bili mirniji, Postepeno promak- nuće starih sudaca zahtjeva ne samo poštovanje koje je sudac postigao sa strane svijeta već i priznanje koje je postigao sa strane starješina pa to ni- kome ne može da bude krivo. Nada- mo se da će novi zakon o sudijama popraviti sve istaknute pogreške, — Y. Pisma iz naroda STON. Svečanost Srca Isusova o- bavila se je velikim sjajem. Od 5 s. j. narod je hrlio na svete sakramente. Svečanu misu otpjevao je veleč. Don Mato Milić-Kalafatović, župnik iz Ku- ne, koji je takogjer po podne izrekao krasnu aktuelni propovijed. Preko mi- se pjevali su pjevači našeg mješovitog crkvenog zbora misu od Švarcera. A po podne razvila se je veličanstvena procesija sa kipom Srca Isusova. Na- roda je bilo mepregledna povorka, U nedjelju po Srcu Is, u nadžupskoj crkvi bio je izložen Presv. Olt. Sakra- menat od 6. s. j. do 6. s. v. Po pod- ne se je obavila pokornička procesija. Župa M. Stona, sa svojim župnikom došla je u procesiji u V. Ston odakle se uputi zajednička procesija oko ston- skog polja. Veliko ja bilo učešće ma- roda. Svak je od srca molio, da nas dragi Bog oslobodi od ratnih strahota i da u svijetu zavlada mir Kristov. KOTOR. Proslava 10 godišnjice, što je naša BI. Ozana proglašena bla- ženom svečano je proslavljena u Me- djelju 2. o, mj. u crkvi Kolegjati sa trodnevnicom. Svečanoj službi Božjoj asistirao je i preuzv, naš biskup, a naš vrijedni C.P.Z. ,sv. Tripun“ pod rav- nanjem g. Homena majstorski je izveo svoj program. Svi žalimo da je radi današnjih prilika moralo izostati uobi- čajeno hodočašće iz Dubrovnika, koje nam je uvijek dobro došlo. Zadušnice za i biskupa Fr. Uccel- dini održane su u Subotu 8. o. mj. u katedrali prigodom treće obljetnice nje- gove smrti. Preuzo. naš biskup Msgr. P. Buto- rac nalazi se ovih dana na Otoku pod Krtolima, da uredi ljetovalište za kle- rike preko praznika, NAOČALE za svačije OKO možete dobiti kod optičara BOGDAN-Dubrovnik Zeiss Punktal samoprodaja. Tel. br. 272 Pjesme Ane Marije Marović Pjesnički rad Časne Božje Službe- nice Ane Marije: Marović, koji je ista- kao u svom članku Preuzv. Msgr. P. Butorac pišući o ovoj novoj i sjajnoj zvijezdi bokeljske hagiografije (v. ,Nar. Svijest“ br. 13 o. g.) bio je mnogo cijenjen u talijanskom književnom svi- jetu, pa su njene pjesme doživjele po više izdanja. Sveta pjesnikinja, rogje- na i odgojena u Veneciji, sačuvala je uvijek živ osjećaj prema kraju i naro- du, iz kojega je potekla, pa je to je- dan razlog više da se što bolje upo- znamo sa njenim književnim radom, u koji je prelila sve i najsuptilnije vi- bracije svoje bogate osjećajnosti. Nje- ne pjesme dijele se u dva dijela. U prvi dio spadaju soneti, a u drugi pjesme napisane u ostalim poetičkim shemama. Iz prvog dijela, to jest iz sonetnog vijenca, bilo je šlampano u Glasu Boke“ (v. ,Glas Boke“, božić- ni broj god. 1935) prvih deset preve- denih pjesama, a daljnih deset dono- simo sad ovdje u najskromnijoj želji, da se preko njih naša javnost bar u nekoliko zagleda u duboku ljepotu o- ve Duše, kojom je ona za svog smit- nog života obasjavala i najviše crkve- ne krugove, da jedamput iz vječnosti — kao što je općenita nada i najbo- lji izgledi — obasja i samu Crkvu. Gracija Ivanovič Pred jaslicama To djetešce što tu je kol' dražesno i milo! Gle, sniježno mu se lice ko ružica : rumeni, 1 Mariji je uvijek u blagog oka zjeni, Pa sad ga žarko ljubi, sad podiže na krilo. To dijete Riječ je vječna, a začeto je bilo Od Duha što je Ljubav pod srcem jednoj ženi, I rodilo se danas u mračnog krova sjeni, — Siromašno i golo med' prognanike skrilo — Od smiti i od grijeha Oa dogje da nas spasi I uze smrtnu halju — to krhko ljudsko tijelo, Pa ljubav našu ište, da tužnu je ukrasi. Ah, koje Mu se srce odazvat ne bi htjelo Da pohita, kud Njegov tol' sladak glas se glasi, Na riječ Mu punu milja predade sebe cijelo? Pred Križem Kroz tebe traci slave, o sveti Križu, sjaju, Ti čovjeku si zalog spasenja i života, Na tebi umiruća Božanska je dobrota Sva beskrajna se dala u zadnjem proplamsaju. O zdravo, časno drvo, u mome zagrljaju! Ja s tobom želim biti, bez tebe sam i sirota, Gospodin tu je moj, gdje tvoja je tegota, Po tebi Ona me zove, da budem s Njim u raju. O utjeho jedina! U duši, što se sjaji Od ljubavi, što s tebe sve sjajnija odsijeva, Ti plamen si joj Žarki, što sjaj joj onaj gaji. Da tebe ljubi svak, to želja mi je živa, I duh mu, kim te ljubi, da prožmu osjećaji, Težina kako tvoja sve lakšom, lakšom slijedi biva... NARODNA SVIJEST 12 Lipnja 1940 Još ima ljudi . . .. Plemeniti gest jednog našeg imuć- nog seljaka. Jedan od starine imućni seljak iz naše okolice ima veliku kuću u gradu sa 4 stana. Stanari su mu javili da je Općina izdala naredbu da se iskopaju skloništa za slučaj napada iz zraka, a on im odgovara: ,Glede dubljenja pod- zemnih prostorija ja sam govorio sa članovima svoje obitelji te smo zaklju- čili ovo: Ako bi po nesreći buknuo rat i kod nas ne bi više bilo smisla ostati u gradu pa imala kuća tu igrač- ku od pećine ili ne. Moje je mišlje- nje da će sela ostati poštegjena od tog jahača iz Apokalipse te vam predla- žemo da uzmete najpotrebitije te za- ključavši kuću dogjete kod mene na selo dok se vrijeme ne stiša i bude siguran povratak u grad. Držimo svo- jom kršćanskom dužnosti da Vam u- činimo to dobro kad nam je Bog dao da to možemo. Ovdje kod nas nije loše, jer je kuća velika. Drva imamo pune šume, A i kupusa i krmetine za zelenu menestru. Ulja, vina i rakije ne fali. To bi sve bratski uživali. Naše je selo veoma lijepo, pravi park. Sigurni smo da bi se ovdje dobro obikli te da Vam više ne bi padalo na um vra- titi se u grad. Mislimo da će i Opći- na uvažiti ovaj naš prijedlog te da nam neće trebati kopati skloništa.« Rijetki su ljudi ovako dobrog srca, ali ih ipak ima pa nek služe drugima za izgled. Svaka im čast! Oko reorganizacije zadrugarstva u -Du- brovačkom kotaru Prošlih je dana boravio u Dubrov- niku poznati zadružni radnik Frano Ž. Donadini, revizor i prokurista Za- družnog saveza u Splitu. Kratki nje- gov boravak imao je za svrhu, da o- bavi pripreme oko preustrojstva za- družne organizacije u dubrovačkom ko- taru. Tako je došao u doticaj sa Uljar- skom zadrugom u Orašcu, koja se mora iz temelja preurediti i opskrbiti sa modernim strojevima obzirom da u selu postoji šest primitivnih uljarnica. — Nadalje su stvoreni zaključci u po- gledu uregjenja dubrovačke kreditne zadruge, kao i najnovije osiguravaju- će zadruge. — Glede Središnje pče- larske zadruge u Dubrovniku bi će poragjeno za njeno oživljenje u dva pravca, naime, da okupi pčelare u ob- liku lokalne mjesne zadruge, kao i da provede organizaciju pčelara i pčelar- skih zadruga, ako je njihova središnjica za južnu Dalmaciju. — Posvećena je pažnja i industrijalizaciji ljekovitog bi- lja na zadružnoj osnovi, pak je izra- gjena osnova za ostvarenje zamišlje- nog rada kod novo osnovane Pelinar- ske zadruge u Čepikućama. Vrijedno je spomenuti već registro- vanu Nabavljačku ribarsku zadrugu u Dubrovniku 2, koja ima za cilj da opskrbljuje sa pogonskim materijalom ribare i ribarske zadruge na južnom Jadranu. — Revizor Donadini konferi- rao je sa upravom zadruge, te su stvo- reni konkretni zaključci, da se ribari- ma i ribarskim zadrugama udovolji njihovim potrebama još za trajanja ovoga mraka. Uz već začlanjene riba- re i zadruge potrebno je da se i ostali čim prije začlane, da se uzmognu ko- ristiti sa pogodnosti koju pruža ova prva zadruga ovakove vrsti u dubro- vačkom kotaru. — Jednako je važno istaknuti, da se i pitanje početka rada Konavoskog zadružnog područja u Čilipima čim prije omogući. Za vu Vinarsku zadrugu bili su započeti ra- Broj 24 Domaće vijesti Dva važna pitanja dubrovačkog kotara: presušenje konavoskog polja i kolni put preko poluotoka Pelješca imala bi brzo da se počnu riješavati. O tom je donio nar. zastupnik prof, Roko Mišetić dobre vijesti na povratku iz Zagreba i Splita. Općinski načelnici u općinama dubrov. kotara. U Orebiću g. Šime Krstelj, u Trpnju g. Božo Glavina, u Janjini g. Mato Mratović, u Stonu g. Niko Buško, na Mljetu g. Nikola Kunić, te na Grudi g. Vlaho Bogišić. Svi ovi načelnici kao i oni koje smo u prošlom broju donijeli, pripa- daju HSS Amnestija = pomoraca i ribara. »Službene Novine« objavljuju Ukaz o općoj amnestiji za sve prekršaje protiv propisa zakona o pomorskom ribolovu, lučkog redarstvenog pravilnika kao i ostalih pomorskih ribarskih lučkih re- darstvenih propisa i naredaba, koji je potpisan 24 V o. g. Berba buhača. Berba buhača već je započela. Ove se godine očekuje slabiji prinos od prošlogodišnjeg, a to s razloga što su manje površinebile zasađene bu- hačem. Starog buhača ima još oko 15 vagona neprodanog. Manje partije u zadnje doba prodane su po 24 din. kg. Svježi buhačev cvijet plaća se u srednjoj Dalmaciji 5.50 do 6 din, kilogram. Naš. krš 0... Ing. Ante Premužić: Seljačko gospo- i darstvo na Kršu. Nova knjiga Dr Premužića mjesto šablonskog pošumljivanja, mjesto in- dustrijalizacije turizma, i kolonizacije, donosi originalnu osnovu, po kojoj bi sav narod na kršu mogao prehraniti sama sebe, te bi pol banovine Hrvat- ske prestalo biti pasivan kraj... . Au- tor fiksira problem već u Uvodu, a dalje ga razragjuje u ovim poglavlji- ma: Glavna svojstva i obilježja krša. — Da li je goli krš bio oduvjek ka- menita pustoš? — Zašto se kraške zemlje pretvaraju u gole kamenjare? — Današnji seljački život ma golom kršu. -— Može li se kraško pučanstvo raseliti i trajno zadržati izvan kraškog područja? — Ima li se na kršu tra- žiti spas u poljoprivredi ili u šumskoj privredi? Podneblje (klima) naših kraš- kih krajeva. — Glavna načela novog seljačkog i šumskog gospodarenja na kršu. — Način odgoja sadnica šum- skog drveća i voćaka u cijevima. — Dioba golih kraških površina i preda- ja u privatno vlasništvo seljačkih po- rodica. — U knjizi ima i 16 slika, od toga 8 crteža i 8 fotografija. Premuži- ćev plan provodi u život Banovina Hr- vatska, gdje je on šef odnosnog od- sjeka, a njegovom metodom služi se i Seljačka Sloga u radu privatnom ini- cijativom. Izdao je Klub ABC kao društvo pro- svjetnih radnika za rješavanje kultur- nih problema, a stoji 10 dinara. Ne bi smjelo biti inteligenta, koji ne bi tu metodu upoznao, pogotovo, kad uva- žimo, da je polovica Hrvatske krševita. dovi još putem Ministarstva poljopri- vrede, a što se sad nastavlja u djelo- krugu Banovine Hrvatske. O svim ovim potrebama raspravljalo se je na sastanku održanom u nedje- lju u jutro kod senatora g. Dr. Miha Skvrca i u nazočnosti sreskog agro- noma Ing. Frana Tabaina, Iva Burgje- leza, Nika Skurića i Iva Arnerića, kao aktivnih radnika u zadružnim organi- zacijama. — Odlučeno je po podre- gjenim smjernicama krenuti na novi zadružni posao, a o tom ćemo da na skoro i konkretno izvjestimo.