Strana 2

 

Jednom kad sam zakon dopušta
mogućnost, da sudac posveti svoju ko-
risnu službu državi i nakon navršenih
godina službe, zašto prisiliti istog da
tu službu ostavi premda još u snazi ?

Jednom kad zakon dopušta. da taj
činovnik vrši službu do 70 godina ži-
vota (čl. 104 br. 13 Z, o. č.) zašto da
se sucu uskrati pravo na promaknuće
i reperiraju time neke eventualne ne-
pravde? To je bez dvojbe samo zato,
da se otvori mjesto mlagjima, a io
bez obzira, da bi mnogo više ljudi
pošlo prije u penziju, kad bi njihovo
stanje, bilo bolje osigurano i kad bi
kroz vrijeme službovanja bili redovito
postigli ono što im je po zakomu i
godinama službe pripadalo a što im je
slučajno neko drugi oteo.

Okolnost da dandanas postoji hiper-
produkcija inteligencije i da mnogi
mladi ljudi čekaju na mjesto i na pro-
mociju nije dobar razlog da se ponize
stari suci. Kad bi se broj sudaca po-
visio, a osobito kad bi se plate istih
uredile na način koji odgovara potre-
bama tog staleža, prestala bi svaka
borba kao i načelo ,Mors tua, vita
mea“, Onda bi i sami mmlagji suci
(kojima inače svaka čast,) uvigjajući da
su stariji iz iskustva te neumornog
dugotrajnog rada i učenja crpili dosta
znanja bili mirniji, Postepeno promak-
nuće starih sudaca zahtjeva ne samo
poštovanje koje je sudac postigao sa
strane svijeta već i priznanje koje je
postigao sa strane starješina pa to ni-
kome ne može da bude krivo. Nada-
mo se da će novi zakon o sudijama

popraviti sve istaknute pogreške, — Y.

 

Pisma iz naroda

STON. Svečanost Srca Isusova o-
bavila se je velikim sjajem. Od 5 s. j.
narod je hrlio na svete sakramente.
Svečanu misu otpjevao je veleč. Don
Mato Milić-Kalafatović, župnik iz Ku-
ne, koji je takogjer po podne izrekao
krasnu aktuelni propovijed. Preko mi-
se pjevali su pjevači našeg mješovitog
crkvenog zbora misu od Švarcera. A
po podne razvila se je veličanstvena
procesija sa kipom Srca Isusova. Na-
roda je bilo mepregledna povorka,

U nedjelju po Srcu Is, u nadžupskoj
crkvi bio je izložen Presv. Olt. Sakra-
menat od 6. s. j. do 6. s. v. Po pod-
ne se je obavila pokornička procesija.
Župa M. Stona, sa svojim župnikom
došla je u procesiji u V. Ston odakle
se uputi zajednička procesija oko ston-
skog polja. Veliko ja bilo učešće ma-
roda. Svak je od srca molio, da nas
dragi Bog oslobodi od ratnih strahota
i da u svijetu zavlada mir Kristov.

KOTOR. Proslava 10 godišnjice,
što je naša BI. Ozana proglašena bla-
ženom svečano je proslavljena u Me-
djelju 2. o, mj. u crkvi Kolegjati sa
trodnevnicom. Svečanoj službi Božjoj
asistirao je i preuzv, naš biskup, a naš
vrijedni C.P.Z. ,sv. Tripun“ pod rav-
nanjem g. Homena majstorski je izveo
svoj program. Svi žalimo da je radi
današnjih prilika moralo izostati uobi-
čajeno hodočašće iz Dubrovnika, koje
nam je uvijek dobro došlo.

Zadušnice za i biskupa Fr. Uccel-
dini održane su u Subotu 8. o. mj. u

katedrali prigodom treće obljetnice nje-
gove smrti.

Preuzo. naš biskup Msgr. P. Buto-
rac nalazi se ovih dana na Otoku pod
Krtolima, da uredi ljetovalište za kle-
rike preko praznika,

NAOČALE za svačije OKO

možete dobiti kod optičara

BOGDAN-Dubrovnik

Zeiss Punktal samoprodaja. Tel. br. 272

 

Pjesme Ane Marije
Marović

Pjesnički rad Časne Božje Službe-
nice Ane Marije: Marović, koji je ista-
kao u svom članku Preuzv. Msgr. P.
Butorac pišući o ovoj novoj i sjajnoj
zvijezdi bokeljske hagiografije (v. ,Nar.
Svijest“ br. 13 o. g.) bio je mnogo
cijenjen u talijanskom književnom svi-
jetu, pa su njene pjesme doživjele po
više izdanja. Sveta pjesnikinja, rogje-
na i odgojena u Veneciji, sačuvala je
uvijek živ osjećaj prema kraju i naro-
du, iz kojega je potekla, pa je to je-
dan razlog više da se što bolje upo-
znamo sa njenim književnim radom, u
koji je prelila sve i najsuptilnije vi-
bracije svoje bogate osjećajnosti. Nje-
ne pjesme dijele se u dva dijela. U
prvi dio spadaju soneti, a u drugi
pjesme napisane u ostalim poetičkim
shemama. Iz prvog dijela, to jest iz
sonetnog vijenca, bilo je šlampano u
Glasu Boke“ (v. ,Glas Boke“, božić-
ni broj god. 1935) prvih deset preve-
denih pjesama, a daljnih deset dono-
simo sad ovdje u najskromnijoj želji,
da se preko njih naša javnost bar u
nekoliko zagleda u duboku ljepotu o-
ve Duše, kojom je ona za svog smit-
nog života obasjavala i najviše crkve-
ne krugove, da jedamput iz vječnosti
— kao što je općenita nada i najbo-
lji izgledi — obasja i samu Crkvu.

Gracija Ivanovič

Pred jaslicama
To djetešce što tu je kol' dražesno i
milo!
Gle, sniježno mu se lice ko ružica
: rumeni,
1 Mariji je uvijek u blagog oka zjeni,
Pa sad ga žarko ljubi, sad podiže na
krilo.

To dijete Riječ je vječna, a začeto je bilo
Od Duha što je Ljubav pod srcem

jednoj ženi,

I rodilo se danas u mračnog krova sjeni,

— Siromašno i golo med' prognanike

skrilo —

Od smiti i od grijeha Oa dogje da
nas spasi
I uze smrtnu halju — to krhko ljudsko
tijelo,
Pa ljubav našu ište, da tužnu je ukrasi.

Ah, koje Mu se srce odazvat ne bi
htjelo
Da pohita, kud Njegov tol' sladak
glas se glasi,
Na riječ Mu punu milja predade sebe
cijelo?

Pred Križem

Kroz tebe traci slave, o sveti Križu,

sjaju,
Ti čovjeku si zalog spasenja i života,
Na tebi umiruća Božanska je dobrota
Sva beskrajna se dala u zadnjem

proplamsaju.
O zdravo, časno drvo, u mome
zagrljaju!
Ja s tobom želim biti, bez tebe sam
i sirota,
Gospodin tu je moj, gdje tvoja je
tegota,

Po tebi Ona me zove, da budem
s Njim u raju.

O utjeho jedina! U duši, što se sjaji

Od ljubavi, što s tebe sve sjajnija
odsijeva,

Ti plamen si joj Žarki, što sjaj joj
onaj gaji.

Da tebe ljubi svak, to želja mi je živa,
I duh mu, kim te ljubi, da prožmu

osjećaji,
Težina kako tvoja sve lakšom, lakšom
slijedi biva...

NARODNA SVIJEST 12 Lipnja 1940

 

 

Još ima ljudi . . ..

Plemeniti gest jednog našeg imuć-
nog seljaka.

Jedan od starine imućni seljak iz
naše okolice ima veliku kuću u gradu
sa 4 stana. Stanari su mu javili da je
Općina izdala naredbu da se iskopaju
skloništa za slučaj napada iz zraka, a
on im odgovara: ,Glede dubljenja pod-
zemnih prostorija ja sam govorio sa
članovima svoje obitelji te smo zaklju-
čili ovo: Ako bi po nesreći buknuo
rat i kod nas ne bi više bilo smisla
ostati u gradu pa imala kuća tu igrač-
ku od pećine ili ne. Moje je mišlje-
nje da će sela ostati poštegjena od tog
jahača iz Apokalipse te vam  predla-
žemo da uzmete najpotrebitije te za-
ključavši kuću dogjete kod mene na
selo dok se vrijeme ne stiša i bude
siguran povratak u grad. Držimo svo-
jom kršćanskom dužnosti da Vam u-
činimo to dobro kad nam je Bog dao
da to možemo. Ovdje kod nas nije
loše, jer je kuća velika. Drva imamo
pune šume, A i kupusa i krmetine za
zelenu menestru. Ulja, vina i rakije ne
fali. To bi sve bratski uživali. Naše je
selo veoma lijepo, pravi park. Sigurni
smo da bi se ovdje dobro obikli te
da Vam više ne bi padalo na um vra-
titi se u grad. Mislimo da će i Opći-
na uvažiti ovaj naš prijedlog te da
nam neće trebati kopati skloništa.«

Rijetki su ljudi ovako dobrog srca,
ali ih ipak ima pa nek služe drugima
za izgled. Svaka im čast!

Oko reorganizacije zadrugarstva u -Du-
brovačkom kotaru

Prošlih je dana boravio u Dubrov-
niku poznati zadružni radnik Frano
Ž. Donadini, revizor i prokurista Za-
družnog saveza u Splitu. Kratki nje-
gov boravak imao je za svrhu, da o-
bavi pripreme oko preustrojstva za-
družne organizacije u dubrovačkom ko-
taru.

Tako je došao u doticaj sa Uljar-
skom zadrugom u Orašcu, koja se
mora iz temelja preurediti i opskrbiti
sa modernim strojevima obzirom da u
selu postoji šest primitivnih uljarnica.
— Nadalje su stvoreni zaključci u po-
gledu uregjenja dubrovačke kreditne
zadruge, kao i najnovije osiguravaju-
će zadruge. — Glede Središnje pče-
larske zadruge u Dubrovniku bi će
poragjeno za njeno oživljenje u dva
pravca, naime, da okupi pčelare u ob-
liku lokalne mjesne zadruge, kao i da
provede organizaciju pčelara i pčelar-
skih zadruga, ako je njihova središnjica
za južnu Dalmaciju. — Posvećena je
pažnja i industrijalizaciji ljekovitog bi-
lja na zadružnoj osnovi, pak je izra-
gjena osnova za ostvarenje zamišlje-
nog rada kod novo osnovane Pelinar-
ske zadruge u Čepikućama.

Vrijedno je spomenuti već registro-
vanu Nabavljačku ribarsku zadrugu
u Dubrovniku 2, koja ima za cilj da
opskrbljuje sa pogonskim materijalom
ribare i ribarske zadruge na južnom
Jadranu. — Revizor Donadini konferi-
rao je sa upravom zadruge, te su stvo-
reni konkretni zaključci, da se ribari-
ma i ribarskim zadrugama udovolji
njihovim potrebama još za trajanja
ovoga mraka. Uz već začlanjene riba-
re i zadruge potrebno je da se i ostali
čim prije začlane, da se uzmognu ko-
ristiti sa pogodnosti koju pruža ova
prva zadruga ovakove vrsti u dubro-
vačkom kotaru. — Jednako je važno
istaknuti, da se i pitanje početka rada
Konavoskog zadružnog područja u
Čilipima čim prije omogući. Za vu
Vinarsku zadrugu bili su započeti ra-

 

Broj 24

Domaće vijesti

Dva važna pitanja dubrovačkog
kotara: presušenje konavoskog polja

i kolni put preko poluotoka Pelješca
imala bi brzo da se počnu riješavati.

O tom je donio nar. zastupnik prof,
Roko Mišetić dobre vijesti na povratku
iz Zagreba i Splita.

Općinski načelnici u općinama
dubrov. kotara. U Orebiću g. Šime
Krstelj, u Trpnju g. Božo Glavina, u
Janjini g. Mato Mratović, u Stonu g.

Niko Buško, na Mljetu g. Nikola Kunić,
te na Grudi g. Vlaho Bogišić.

Svi ovi načelnici kao i oni koje
smo u prošlom broju donijeli, pripa-
daju HSS

Amnestija = pomoraca i ribara.
»Službene Novine« objavljuju Ukaz o
općoj amnestiji za sve prekršaje protiv
propisa zakona o pomorskom ribolovu,
lučkog redarstvenog pravilnika kao i
ostalih pomorskih ribarskih lučkih re-
darstvenih propisa i naredaba, koji je
potpisan 24 V o. g.

Berba buhača. Berba buhača već je
započela. Ove se godine očekuje slabiji
prinos od prošlogodišnjeg, a to s razloga
što su manje površinebile zasađene bu-
hačem. Starog buhača ima još oko 15
vagona neprodanog. Manje partije u
zadnje doba prodane su po 24 din. kg.
Svježi buhačev cvijet plaća se u srednjoj
Dalmaciji 5.50 do 6 din, kilogram.

Naš. krš 0...

Ing. Ante Premužić: Seljačko gospo-
i darstvo na Kršu.

Nova knjiga Dr Premužića mjesto
šablonskog pošumljivanja, mjesto in-
dustrijalizacije turizma, i kolonizacije,
donosi originalnu osnovu, po kojoj bi
sav narod na kršu mogao prehraniti
sama sebe, te bi pol banovine Hrvat-
ske prestalo biti pasivan kraj... . Au-
tor fiksira problem već u Uvodu, a
dalje ga razragjuje u ovim  poglavlji-
ma: Glavna svojstva i obilježja krša.
— Da li je goli krš bio oduvjek ka-
menita pustoš? — Zašto se kraške
zemlje pretvaraju u gole kamenjare?
— Današnji seljački život ma golom
kršu. -— Može li se kraško pučanstvo
raseliti i trajno zadržati izvan kraškog
područja? — Ima li se na kršu tra-
žiti spas u poljoprivredi ili u šumskoj
privredi? Podneblje (klima) naših kraš-
kih krajeva. — Glavna načela novog
seljačkog i šumskog gospodarenja na
kršu. — Način odgoja sadnica šum-
skog drveća i voćaka u cijevima. —
Dioba golih kraških površina i preda-
ja u privatno vlasništvo seljačkih po-
rodica. — U knjizi ima i 16 slika, od
toga 8 crteža i 8 fotografija. Premuži-
ćev plan provodi u život Banovina Hr-
vatska, gdje je on šef odnosnog od-
sjeka, a njegovom metodom služi se
i Seljačka Sloga u radu privatnom ini-
cijativom.

Izdao je Klub ABC kao društvo pro-
svjetnih radnika za rješavanje kultur-
nih problema, a stoji 10 dinara. Ne bi
smjelo biti inteligenta, koji ne bi tu
metodu upoznao, pogotovo, kad uva-
žimo, da je polovica Hrvatske krševita.

 

dovi još putem Ministarstva poljopri-
vrede, a što se sad nastavlja u djelo-
krugu Banovine Hrvatske.

O svim ovim potrebama raspravljalo
se je na sastanku održanom u nedje-
lju u jutro kod senatora g. Dr. Miha
Skvrca i u nazočnosti sreskog agro-
noma Ing. Frana Tabaina, Iva Burgje-
leza, Nika Skurića i Iva Arnerića, kao
aktivnih radnika u zadružnim  organi-
zacijama. — Odlučeno je po podre-
gjenim smjernicama krenuti na novi
zadružni posao, a o tom ćemo da na
skoro i konkretno izvjestimo.