:

 

TAKSA PLACENA U GOTOVOM

Narodna Svije

 

 

GOD. XXII — Br. 36 /:/

DUBROVNIK,

12 Rujna 1940

CIJENA Din. 1.50

 

PISMO SVETOG OCA PAPE
ZA EUH. KONGRES
U ČILIPIMA

Državno Tajništvo Njegove Svetosti
Br. 20267

Iz Vatikana, dne 19 kolovoza 1940.
Preuzvišeni i prepoštovani Gospodine !

Sveti Otac je sa velikim veseljem
primio Tvoju nedavnu vijest da se u
mjestu Čilipi, dubrovačke biskupije, sa
osobitim marom sprema Euharistični
Kongres. — Uvaženi Vrhovni Sveće-
nik, kome stoji osobito ma srcu, da
nebeski oganj, što naš ljubezni Spa-
sitelj širi po zemlji, raspali kršćanska
srca, te vruće želi da vjerska svečanost
koju kanite održati, užari plamen lju-
bavi, život istinski obnovi i u srca
ulije odluke za ustrajno i žilavo dje-
lovanje. — Tvoja zauzetnost kao i
zanosna briga kojom svećenstvo i na-
rod pod Tvojim vodstvom hoće da
spreme triumf Euharistijskom Kralju,
obećavaju da će to roditi obilnim plo-
dom. Neka Božja milost oplodi Vaš
trud, i što ste lijepo zasnovali, da bi
doveli do uspješnog završetka. — Da
bi se sve to prema željama izvršilo,
Njegova Svetost Tebi i svima, koji ra-
de za euharistijski kongres i njemu
budu prisustvovali, ljubezno šalje apo-
štolski blagoslov,. zalog Božje naklo-
nosti. — Uz izraz dužnog poštovanja
Tvojoj sam Preuzvišenosti preodan

Aloys Card. Maglione s. r.

Preuzvišenom i prepoštovanom

gosp. Pavlu Butorac, biskupu kotor-
skom, apoštolskom administratoru du-
brovačke biskupije — Kotor,

 

 

Družba braće
Hrvatskog Zmaja

Časna Družba B. H. Z. prastara je
i prezaslužna ustanova. Osnovana čak
god. 1408, a članovi joj bijahu po-
najbolji sinovi, pa čak i neke okru-
njene glave hrv. naroda, a takogjer
od Slovenaca neki grofovi celjski i od
Srba despota Gjuragj Branković. Sti-
cajem prilika Družba je kasnije pre-
stala djelovanjem, dok je god. 1905
zaslužni hrv. književnici i rodoljubi
Emil Laszovski i dr Velimir Deželić
ne obnoviše. Od toga doba Družba
razvija prezamjeran rad megju hrvat.
marodom na kulturnom, rodoljubnom
i humanom polju, osobito tim, što uz-
država kult glasovitih Hrvata i predaje
njihovu uspomenu mlagjim  pokolje-
njima. Dostatno će biti ovdje napome-
nuti, da je Družbi uspjelo prenijeti u
domovinu posmrtne ostatke hrv. veli-
kana Zrinskog i Frankopana, smaknu-
tih i pokopanih u Bečkom Novom
mjestu, da je u svoje ruke dobila i
obnovila kulu grofova Zrinjskih Ozalj
grad, da je podigla mnogim našim ve-
likanima spomenike i ploče, e da se
vidi u glavnim konturama zamašan rad

ove časne i u hrv. narodu vrlo uva-
žene Družbe.

Družba B. H. Z. nije jedno obično
kulturno ili rodoljubno društvo, već u
savez povezano bratstvo rodoljuba, koji
se pod visokom devizom: ,Pro aris
et iocis deo propitio“. zavjeravaju u
bratskoj slozi nesebično, predano i

odlučno služiti svome narodu i hrvat.
domovini, .

Kad je god. 1925. Družba dala po-
ticaj da se u hrv. krajevima proslavi
hiljadugodišnjica hrv. kraljevstva i pr-
vog g. 925 okrunjenog kralja Tomi-
slava bi osnovan i u Dubrovniku, kruni
brvatskih gradova, ogranak Družbe,
koji je imao zadaću, da ma periferiji
hrv. domovine, čuva hrvatske tradicije
i bdije nad grobovima otaca hrvatske
književnosti. Svoju časnu zadaću Ogra-
nak, eto, vrši već 15 godina nesebično
i predano. U gradu i okolici bi pro-
slavljena hiljadugodišnjica hrvat, kra-
ljevstva uz oduševljenje i patriotske
manifestacije usprkos smetnja koje je
ondašnji protunarodni režim stavljao
na svakom koraku isticanju hrv. imena.
Tom prigodom bi postavljeno u kotaru
dubrovačkom i u južnoj Dalmaciji oko
60 spomen ploča. Osim toga postav-
ljene bijahu spomen ploče i na gro-
bovima pjesnika Gjiva F. Fundulića,
Ignata Gjorgjića, Mata Vodopića i na
kući u kojoj se rodio učenjak svjetskog
glasa O. Ruđe Bošković, a obavljene
svečane komemoracije prigodom raznih
jubileja zaslužnih Hrvata: dra Kosta
Vojnovića, Nika grofa Pucića, Šenoe,
Starčevića i dr.

Družba je uvijek s veseljem pratila
plodan rad dubrovačkog ogranka ma-
nifestirajući vrlo često svoje velike sim-
patije za naš grad i za sve što je du-
brovačko. Tako je i prigodom tride-
setpete obljetnice svojega obnovljenja
i petaaeste od opstanka radnog og-
ranka u našem gradu Družba ne sa-
mo odlikovala sadašnjeg meštra pred-
sjednika Vicka vit. Svilokosa, te O.
U. Taliju i don Gjuru Krečka, nego je
evo, zaključila, da u dostojnom broju

zastupana po svojem velikom meštru,

nar. zastupniku g. Milutinu Mayeru,
te po visokim funkcionerima protono-
taru g. Viktoru Mohr i meštru knjige
i umijeća nar. zastupniku dr. Anti Ci-
vidiniu i kapelanu prof. Kolanderu o-
bavi predaju odlikovanja i svečanu in-
stalaciju u samom Dubrovniku.

Na visokoj pažnji prama našem gra-
du zahvaljujemo časnom meštarskom

Zboru i cijeloj družbi, te pozdravlja-

jući koliko visoke funkcionere i ostale
časne Zmajevce iz bijelog Zagreba to-
liko i one iz Šeher Sarajeva i iz sta-
rodrevnog Splita, kličemo im :
Dobro nam došli i živili, draga i
časna braćo, hrvatski Zmajevci!

 

Zagrebački ,, ZVONIMIR“

dolazi u Dubrovnik

Dne 12 ov. mj. dolazi u naš grad
Hrvatsko pjevačko društvo ,Zvonimir“
jedno od najboljih pjevačkih društava
Zagreba. Zbor se nalazi na turneji po
Bosni, Hercegovini i Dalmaciji. U
Dubrovnik dolazi iz Mostara. Organi-
zaciju koncerta, kojeg ,Zvonimir“ o-
država u Dubrovniku dne 13 rujna,
preuzelo je na sebe mjesno Hrv. Pjev.
društvo ,Gundulić“,

Koncerat će se održali na otvorenu
pred Katedralom, gdje će biti postav-
ljen i podium. Zvonimirovci će se pri
dolasku u Dubrovnik pokloniti grobu
pjesnika Gundulića i položiti vijenac,
Iz Dubrovnika putuju u Split, odakle
se vraćaju natrag u Zadreb. Zborom
ravna g. B. Komarevski,

Ishrana pučanstva preš-
no je pitanje.

Ratni zapletaji u svijetu stvorili su
poremećaj u privrednom životu svih
naroda, pa i kod nas, koji smo hvala
Bogu ostali poštegjeni od ratnih stra-
hota. — Nije stoga čudo, što oskudi-
jevamo raznim artiklama, koje uvozimo,
ali ne bi se smjelo dogoditi, da osku-
dijevamo barem  krušnom hranom.
Megjutim ima već dulje vremena od
kako se u Dalmaciji i na kopnu a o-
sobito na otocima osjeća pomanjkanje
brašna tog najvažnjeg artikla za pre-
hranu pučanstva, a napose širokih na-
rodnih slojeva, kojima je to glavna, a
skoro i jedina hrana pa
je stoga ishrana jedno vrlo prešno
pitanje. — Izgleda da se pitanje pre-
hrane privodi kraju, te će tokom ove
zime biti osiguran dovoz brašna i ku-
kuruza u naše krajeve. ,Prizad“ u Be-
ogradu vodi pregovore sa Slovačkom
i nekim drugim okolnim zemljama u
pogledu hitnog uvoza brašna i kuku-
ruza, jer naša ovogodišnja žetva pše-
nice mnogo je podbacila. Istina žetva
kukuruza bit će vrlo dobra, ali dok
novi kukuruz bude gotov za transpor-
tiranje moramo istoga uvoziti.

Ishrana pučanstva u Banovini Hrvat-
skoj vodit će se preko ,POGODA“,
pa je prošlih dana Odjel za obrt, indu-
striju i trgovinu Banske Vlasti dao
saopćenje u kojem kaže da je novo
osnovana institucija ,POGOD“ smjesta
povela akciju za najhitniju opskrbu
naroda hranom, te je ovih dana naba-
vila 1.200 vagona jednoličnog brašna
i nulera. Ova roba već sukcesivno do-
lazi pa je od toga i disponirano 200
vagona od kojih će biti 150 vagona upu-
ćeno za teritorij Ispostave Banske vlasti
Split. — Narodno brašno će stoga po-
četi na skoro redovito dolaziti, aii ti-
me se ne bi smjelo ni časka čekati
jer gladan čovjek me može da zna za
nikakove zapreke, — Razorni anaci-
onalni elementi svaki čas, u kojem bi
narod ostao bez hrane, iskoristili bi u
svoje agitacione svrhe i širokim masa-
ma prikazivali svu krivnju na današnji
poredak. Narodni kruh takodjer treba
da bude što jeftiniji, jer su radničke
i namješteničke nadnice i plaće ostale
skoro iste i zato svako i najmanje po-
skupljivanje stvorilo bi neravnotežu u
privrednom životu, što bi opet urodilo
svojim posebnim posljedicama.

Prema pisanju štampe u Splitu je
povedena akcija, da ,POGOD“ osnuje
svoju Podružnicu, pa zato mi kao ja-
vno glasilo upozoravamo madležne fa-
ktore, da treba naći načina kako bi i
Dubrovnik kao politički i privredni
centrum južnog Jadrana mogao da do-
bije redovito i nesmetano sve ono što
i Split za opskrbu pučanstva u ovim
teškim vremenima. IL A.

NAOČALE za svačije OKO
možete dobiti kod optičara

BOGDAN-Dubrovnik

Zeiss Punktal samoprodaja. Tel. br. 272

 

S

 
     
    

  

In memoriam

O. VINKU DEŠIĆ

kapucinu

  
 

Sprovod i O. Vinka Dešića, kapu-
cina obavljen je prošle Srijede 4 ov,
mj. u 9 s. j. U dvorištu Gospe od
Mijosrgja sakupio se je veliki broj
svećenika, redovnika Dominikanaca iz
Grada i Gruža, oo. Franjevaca i nji-
hovih klerika, te mjesnih redovnica
kao i uglednih gragjana iz grada, Gru-
ža a osobito iz Lapada. Sprovod je
vodio iz samostana do crkve svetišta
gvardijan kapucina mp. o. Vendelin
Stipčević. Svečanu Misu pjevao je
prior gruškog samostana dominikanac
mp. o. Česlav Novak, a istodobno na
svim oltarima u crkvi služili su mrtva-
čke tihe Mise svećenici i redovnici,
Župnik Gruža i Lapada mp. Dn Giju-
ro Krečak podijelio mu je svečano o-
driješenje te vodio sprovod do groba
u polju Gospe od Milosrgja. Tu je
groblje vojnika, pak i + O. Vinko bio
je dobar vojnik Isusov. I čudnog slu-
čaja on je na groblju nabavio posebni
grob sa lijepim spomenikom od ka-
mena i dao uklesati riječi: Grob bra-
će Kapucina i kažu da je tom zgodom
kazao: Ja ću prvi u nj saći. To se je
i dogodilo, a svakako pokazuje želju
pokojnika, da mrtav počine u zatišju
kraj svetišta Majke Božje, za koje je
on toliko radio. Pred otvorenim gro-
bom oprostio se je od pokojnika u
ime svoje, svoje župe i gragjanstva
mp. Don Gjuro Krečak. Njegov go-
vor satkan tako lijepim mislima pri-
sutni su pomnuo slušali, a da se nitko
ni maknuo nije, a mnogima se oči su-
zom orosile, te ga prenosimo u cjelini:

Kada dubrovački kler s gragjanstvom
po prvi put prisustvuje sprovodu jed-
nog oca kapucina i to baš onog, koji
je pred 26 godina prvi došao u Du-
brovnik da preuzme, preuredi i po-
digne svetište naše Gospe od Milosrgja,
dužnost mi je i kao župnika mjesta,
gdje se svetište i kapucinski samostan
nalazi i kao dubrovčanina, da se s par
posljednjih riječi oprostim od zaslužnog
i opće poštovanog oca Vinka, dugo-
godišnjeg samostanskog starješine i
župničkog pomoćnika.

Čudnovat nam izgleda običaj starih
Tračana, koji po kazivanju oca histo-
rije Herodota ljude dočekivahu pri po-
rodu sa suzama, a otpraćivahu iza
smrti s veseljem. Ako pak dublje za-
ronimo u sudbinu čovječju za i po-
slije života, mislim da Traćani nisu i-
mali krivo barem u koliko se tiče lju-
di, koji u životu pošteno i altruistički
rade, ali trpe, jer ovi bez sumnje iza
patnja na ovome svijetu zaslužuju bo-
lju sudbinu na drugome. Zato je i
mudri Salomom govorio : laudavi ma-
gis mortuos quam mwiventes, misleći
time reći od prilike ovo: Ako uspore-
dim nevolje, koje tištu ljude za života,
morao bih sretnijim nazvati one koji
umiru, nego one koji ostaju. Zato jei
kralj David dok mu se je sin borio sa
smrti postio i ležao na podu, a kada
je umro, digao se, umio, promijenio
haljine, najeo i dao na redovit posao.

Ko zna što je bolest i ,kako - ona
znade da muči i najjaći organizam dok