TAKSA PLACENA U GOTOVOM Narodna Svijesi GOD. XXII — Br. 38 DUBROVNIK, 18 Rujna 1940 CIJENA Din. 1,50 TKO POTKAPA >? Kada je osnovana banovina Hrvat- ska mnoge su nade ušle u fazu ostva- rivanja. Istina, odmah se je znalo da se mnogo toga neće još moći ostva- riti. Vodeći računa o stvarnom stanju, razuman čovjek mora naći opravdanje za mnoge neispunjene težnje. One ga jedino moraju poticati da ustraje u borbi i podupre svakoga, koji stvarno ide za postignućem potpune slobode hrvatskog naroda. Ima, megjutim, pi- tanja, koja mogu i moraju naći svoje rješenje i u sadašnjim prilikama. Jedno od najtežih pitanja, uz finan- cijalno i ekonomsko, bilo je i ostaje pitanje prosvjete. Znademo jako do- bro kako su svi režimi sistematski pro- vagjali trovanje i odnarogjivanje naše mladeži preko raznih ,prosvetitelja i nacijonalnih radenika“. Naše škole bi- le su pod najtežim udarom beograd- ske čaršije. Kao jednu sličicu iz tog ogromnog bolnog filma, iznijet ću sta- nje u dubrovačkoj gimnaziji. Na dan 28 lipnja 1940, dakle punih 10 mje- seci iza sporazuma, od 45 nastavnika "koji su predavali na toj školi, njih 20 pripadalo je nekatoličkim vjerama, O preparandiji, da i ne govorimo. Tamo su danas prilike ne manje očajne ne- go prije. Ako se još k tome dodaju oni izrodi, koji premda su katolici i Hrvati po rogjenju, svojim radom ne služe na čast ni katolicizmu, ni hrvat- stvu, onda ćemo dobiti strašnu sliku općeg stanja u našim školama. Tu će- mo onda lako otkriti razloge mnogoj lošoj pojavi megju školskom omladi- nom. Treba iskreno priznati da uza sve nastojanje ovih nastavnika oko'od- narogjivanja naše omladine, direktno nije postigauto ništa. Omladina je spontano reagirala ma svaki pokušaj da se uguši njen hrvatski osjećaj, Što nije postignuto direktno, postignuto je indirektno, Ličnim lošim primjerom, toleriranjem nereda i nerada, korupci- jom i neobjektivnošću rušili su oni postepeno moral gjaka i vjeru u prav- Umjetnička grupa ,,Pieta“ u crkvi Svih Svetih na- bavljena u Veneciji [god. 1801. du, istinu i poštenje. Izmegju gjaka i njihovih roditelja s jedne, a mnastavni- ka s druge strane podignut je kineski zid, kroz koji su strujali samo nega- tivni uticaji. Nema gore negativne po- jave nego je odgojitelj mladeži sa lo- šim ili nikakovim moralnim kvalite- tama. Osim toga nije rijedak slučaj da gjaci naših škola ne poznaju hrvatski jezik. Importirani nastavnici ,srpsko- hrvatskog“ jezika govorili su srpski (čak i Hercegovci!!), gjacima se je pravilan hrvatski izraz podcrtavao kao pogrješka, prisiljavalo se je učenike da čitaju srpske knjige, (u nekim razre- dima čitali su čak Šenou i Mažuranića u srpskom izdanju — ćirilicom !) itd. Uočivši samo ovih par momenata, jasno je, da je težnja svih svijesnih rodoljuba bila i ostaje, da se u prvom redu pročiste škole. Tu su odmah po- duzete mjere da svaki bude nagragjen prema svojem radu i sposobnostima. Sa onima, koji teritorijalno ne pripa- daju Banovini, stvar je u glavnom ri- ješena. Tu ide svakako, jer treba na- čelni sporazum izmegju Bana i Min. prosvjete, Važnije je pitanje onih na- stavnika, koji teritorijalno pripadaju Banovini. Kod ovih bi trebalo provesti strogo računa o njihovim pedagoškim i moralnim kvalitetama. Istina je da treba noditi računa i o političkom ra- du pojedinaca, osobito u kritičnoj pe- riodi 1929-38, ali je mnogo važnije ono prvo, Političko se uvjerenje može korigirati i čovjek kameleonske priro- de pod pritiskom okoline i da sa- čuva materijalne probitke može se u tom pogledu prilagoditi, ali moralne se kvalitete ne stiču kroz noć, a ne mijenjaju ni godinama, Samim premještanjem s jedne škole na drugu nije rješeno pitanje hrvatske prosvjete. Bolje je zatvoriti škole, ako nema dosta moralno i narodno kvali- ficiranih nastavnika, nego da pod dru- gom firmom ostaju isti radnici. Ako je netko kao nastavnik svojim radom u školi i svojim privatnim ži- votom dokazao da negativno utiče na odgoj povjerene mu mladeži, treba mu dati hljeb na drugoj strani, S njim u kancelariju, u kojoj će vršiti mehani- čki posao, Ako je netko korumptivne naravi treba ga uhljebiti tamo gdje neće imati prigode za takovu rabotu, Ako pak nije ni za takove poslove, onda je taj štetan po društvo i ono ima pravo da s njim obračuna, po pravdi i zakonu, Ovdje se megjutim dogagjaju ano- malije, pred kojima poštenom i razu- mnom čovjeku staje pamet, Nagje se po neki ,narodni“ čovjek, koji se o- sjeti ponukan, Bog zna iz kojih moti- va, pak se čitavim svojim auktorite- tom založi, da se ne bi takove nega- tivne tipove uklonilo iz sredine, koja ne može korigirat i svoje mišljenje o njima. Opći glas naroda traži zadovoljenje pravde i reparaciju nepravde, a ti ,na- rodni“ ljudi onemogućuju svaku akci- ju u tom pogledu poduzetu. U čije ime ?! Zar onih po čijoj su volji za- uzeli ta mjesta ? To ne!! Onda ? Takovim postupkom dovagja se vlast u zabludu. Dakle, oni koji bi morali posredovanjem izmegju naroda i vlasti dovesti u sklad opće narodne interese sa interesima uže okoline, oni napro- tiv izazivaju negodovanje i neraspolo- ženje. Ubijajući vjeru u dobro i po- bjedu pravde truju narod. Svijesno ili nesvijesno postaju oni na- rodni neprijatelji, a zbog česa i radi koga,...?! Narod je vodio strogo računa o ra- du svakoga, vodi ga danas, a vodit će i u buduće, Svatko će polagati račun o svom radu, Oaaj iko nosi na svo- jim legjima teret borbe, ima pravo tra- žiti, da tečevine te borbe ne iskorišta- vaju pojedinci, a ne blate ih i ruše oni kojima je predao a ruke realizaci- ju tih tečevina. Noblesse oblige! Pre- ma položaju bit će i odgovornost. U radu za narod treba zaboraviti sebe, svoje lične koristi, obaveze i slične malenkosti, a voditi računa o općem narodnom interesu. Dalmaine, Glasovire, orgulje, harmoniume, violine i tambure, popravlja intonira najsavjesnije Bartunćk Antun udesitelj orgulja i glasovira Dubrovnik, Hercegovački put br. 10a CIJENE UMJERENE Kasnogotički relief sa braćom ,,Svih Svetih“ koncem sredjeg vijeka. t Slavlje bratovštine ,,Svih Svetih“ na Korčuli. Posveta novog umjetničkog barjaka. Tek je prošlo po mjeseca, otkada je Korčula svečano blagoslovila drago- cjeni kip uskrsnulog Spasitelja od Pe- tra Pallavicinia. A evo opet jedno slav- lje ne manjeg značaja i učinka. Starodrevna bratovština ,Svih Sve- tih“ (osnovana g. 1302) već od davni- ne osobitu pobožnost gaji prema Ža- losnoj Gospi. Bratovština se naime nekoć zvala ,Udruga bičevalaca“, čiji su članovi, u odregjeno doba godine, obilazili gradom pjevajući pokorničke, hrvatske pjesme i bičujući se, Ona se takogjer zove i bratovština ,Dobre smrti“, a pratila je pokojne gragjane do posljednjeg počivališta. Ovo oboje je umjetnički divno izraženo u velikom poliptihu, što se čuva u obnovljenoj i lijepo uregjenoj ,sali“ ove bratovšti- ne, — Žalosna Gospa, kao inukarnira- na bol, trapnja i žrtva, a ujedno kao i zaštitnica svih onih, koji se sprema- ju za prekogrobni život: postala je moćnom Zaštitnicom i ove naše naj- starije i najčasnije bratovštine, Njezina se prilika štuje na velikom oltaru bratimske crkve ,Svih Svetih“, Žalosna se Gospa nalazi i na svim službenim emblemima ove bratovštine. I staru zastavu bratovštine resi u- mjetnički, ručno vezeni medaljon Ža- losne Gospe ,Pieta“; koji potječe još iz davnih vremena 16. vijeka. Razumljivo je, da se tako stari me- daljon morao stalnom upotrebom one- sposobiti za liturgijsku svrhu. Radi toga, bratovština je odlučila nabaviti novi barjak, a stari pohraniti na počasno mjesto, uokviren u bra- timskoj dvorani. Nova je zastava dos- tojno zamijenila starijbarjak. Od najii- nijeg, tamno crvenog dvostrukog da- masta, dimenzija i oblika poput stare, nova zastava imade takogjer i meda- ljon u mirnim, blagim i zagasitim to- novima, sve izvezeno najfinijom svi- lom. Time što je medaljon potpuno tučni vezani rad g.gje Cunder Fani i Podlogar Ivanke dobiva mnogo na svojoj trajnosti, te smo uvjereni, da će mnoge i mnoge generacije bratima po- božao i ponosno stupati u budućnosti pod ovim barjakom zaštite i pomoći. Medaljon prikazuje vrh Kalvarije na kojem se nalazi križ sa likovima mr- tvog Krista i Prežalosne Majke Božje. Blagoslov je obavio u nedjelju 15. IX korčulanski Opat Msgr. Pero Ka- logjera. Tog je dana upravo padao blagdan Žalosne Gospe. Za samu sve- čanost bila je priprava u formi tro- dnevlja sa blagoslovom preko kojeg se obavljalo razmatranje sedam žalosti Majke Božje. Na sam blagdan, preko prve mise pjevao se tradicionalni ,Plač Gospin“. Potresno i ganutljivo je bilo vidjeti prepunu crkvu djece, osobito muževa i žena kako svi zanešeno i oduševljeno pjevaju starinskim napje- vom, punim tuge, boli i nježnosti, ovu valjda najpotresniju pjesmu u svjet- skoj literaturi, Za vrijeme svečane Mise održao je presvijetli Opat prigodni govor o ci- ljevima i duhu maših, korčulanskih bratovština, koje se upravo natječu, kako će što bolje iskazati Bogu i svo- jim zaštitnicima što veću čast i slavu. Uvečer, preko blagoslova, kapelan i čuvar svetišta preč. Don Božo Depolo govorio je o liturgijskom smislu, ideji i ljepoti crkvenih zastava, a osobito ovog novog nabavljenog umjetničkog barjaka. Nacrt za medaljon izradio je gosp. ing. Josip Šara, do kojeg je bratovšti- na došla preko ljubljanske firme ,Ec- clesia*, Neka bude i ovo novo umjetničko djelo na ponos čitave bratovštine ,Svih Svetih“ i uopće našeg grada. Mca