TAKSA PLACENA U GOTOVOM

Narodna Svijesi

 

GOD. XXII — Br. 38

DUBROVNIK, 18 Rujna

1940

CIJENA Din. 1,50

 

TKO POTKAPA >?

Kada je osnovana banovina Hrvat-
ska mnoge su nade ušle u fazu ostva-
rivanja. Istina, odmah se je znalo da
se mnogo toga neće još moći ostva-
riti.

Vodeći računa o stvarnom stanju,
razuman čovjek mora naći opravdanje
za mnoge neispunjene težnje. One ga
jedino moraju poticati da ustraje u
borbi i podupre svakoga, koji stvarno
ide za postignućem potpune slobode
hrvatskog naroda. Ima, megjutim, pi-
tanja, koja mogu i moraju naći svoje
rješenje i u sadašnjim prilikama.

Jedno od najtežih pitanja, uz finan-
cijalno i ekonomsko, bilo je i ostaje
pitanje prosvjete. Znademo jako do-
bro kako su svi režimi sistematski pro-
vagjali trovanje i odnarogjivanje naše
mladeži preko raznih ,prosvetitelja i
nacijonalnih radenika“. Naše škole bi-
le su pod najtežim udarom beograd-
ske čaršije. Kao jednu sličicu iz tog
ogromnog bolnog filma, iznijet ću sta-
nje u dubrovačkoj gimnaziji. Na dan
28 lipnja 1940, dakle punih 10 mje-
seci iza sporazuma, od 45 nastavnika

"koji su predavali na toj školi, njih 20

pripadalo je nekatoličkim vjerama, O
preparandiji, da i ne govorimo. Tamo
su danas prilike ne manje očajne ne-
go prije. Ako se još k tome dodaju
oni izrodi, koji premda su katolici i
Hrvati po rogjenju, svojim radom ne
služe na čast ni katolicizmu, ni hrvat-
stvu, onda ćemo dobiti strašnu sliku
općeg stanja u našim školama. Tu će-
mo onda lako otkriti razloge mnogoj
lošoj pojavi megju školskom omladi-
nom. Treba iskreno priznati da uza
sve nastojanje ovih nastavnika oko'od-
narogjivanja naše omladine, direktno
nije postigauto ništa. Omladina je
spontano reagirala ma svaki pokušaj
da se uguši njen hrvatski osjećaj, Što
nije postignuto direktno, postignuto je
indirektno, Ličnim lošim primjerom,
toleriranjem nereda i nerada, korupci-
jom i neobjektivnošću rušili su oni
postepeno moral gjaka i vjeru u prav-

 

Umjetnička grupa ,,Pieta“ u crkvi Svih Svetih na-
bavljena u Veneciji [god. 1801.

du, istinu i poštenje. Izmegju gjaka i
njihovih roditelja s jedne, a mnastavni-
ka s druge strane podignut je kineski
zid, kroz koji su strujali samo nega-
tivni uticaji. Nema gore negativne po-
jave nego je odgojitelj mladeži sa lo-
šim ili nikakovim moralnim kvalite-
tama.

Osim toga nije rijedak slučaj da
gjaci naših škola ne poznaju hrvatski
jezik. Importirani nastavnici ,srpsko-
hrvatskog“ jezika govorili su srpski
(čak i Hercegovci!!), gjacima se je
pravilan hrvatski izraz podcrtavao kao
pogrješka, prisiljavalo se je učenike da
čitaju srpske knjige, (u nekim razre-
dima čitali su čak Šenou i Mažuranića
u srpskom izdanju — ćirilicom !) itd.

Uočivši samo ovih par momenata,
jasno je, da je težnja svih svijesnih
rodoljuba bila i ostaje, da se u prvom
redu pročiste škole. Tu su odmah po-
duzete mjere da svaki bude nagragjen
prema svojem radu i sposobnostima.
Sa onima, koji teritorijalno ne pripa-
daju Banovini, stvar je u glavnom ri-
ješena. Tu ide svakako, jer treba na-
čelni sporazum izmegju Bana i Min.
prosvjete, Važnije je pitanje onih na-
stavnika, koji teritorijalno pripadaju
Banovini. Kod ovih bi trebalo provesti
strogo računa o njihovim pedagoškim
i moralnim kvalitetama. Istina je da
treba noditi računa i o političkom ra-
du pojedinaca, osobito u kritičnoj pe-
riodi 1929-38, ali je mnogo važnije
ono prvo, Političko se uvjerenje može
korigirati i čovjek kameleonske priro-
de pod pritiskom okoline i da sa-
čuva materijalne probitke može se u
tom pogledu prilagoditi, ali moralne
se kvalitete ne stiču kroz noć, a ne
mijenjaju ni godinama,

Samim premještanjem s jedne škole
na drugu nije rješeno pitanje hrvatske
prosvjete. Bolje je zatvoriti škole, ako
nema dosta moralno i narodno kvali-
ficiranih nastavnika, nego da pod dru-
gom firmom ostaju isti radnici.

Ako je netko kao nastavnik svojim

radom u školi i svojim privatnim ži-
votom dokazao da negativno utiče na
odgoj povjerene mu mladeži, treba mu
dati hljeb na drugoj strani, S njim u
kancelariju, u kojoj će vršiti mehani-
čki posao, Ako je netko korumptivne
naravi treba ga uhljebiti tamo gdje neće
imati prigode za takovu rabotu, Ako pak
nije ni za takove poslove, onda je taj
štetan po društvo i ono ima pravo da
s njim obračuna, po pravdi i zakonu,

Ovdje se megjutim dogagjaju ano-
malije, pred kojima poštenom i razu-
mnom čovjeku staje pamet, Nagje se
po neki ,narodni“ čovjek, koji se o-
sjeti ponukan, Bog zna iz kojih moti-
va, pak se čitavim svojim auktorite-
tom založi, da se ne bi takove nega-
tivne tipove uklonilo iz sredine, koja
ne može korigirat i svoje mišljenje o
njima.

Opći glas naroda traži zadovoljenje
pravde i reparaciju nepravde, a ti ,na-
rodni“ ljudi onemogućuju svaku akci-
ju u tom pogledu poduzetu. U čije
ime ?! Zar onih po čijoj su volji za-
uzeli ta mjesta ? To ne!! Onda ?

Takovim postupkom dovagja se vlast
u zabludu. Dakle, oni koji bi morali
posredovanjem izmegju naroda i vlasti
dovesti u sklad opće narodne interese
sa interesima uže okoline, oni napro-
tiv izazivaju negodovanje i neraspolo-
ženje. Ubijajući vjeru u dobro i po-
bjedu pravde truju narod.

Svijesno ili nesvijesno postaju oni na-
rodni neprijatelji, a zbog česa i radi
koga,...?!

Narod je vodio strogo računa o ra-
du svakoga, vodi ga danas, a vodit će
i u buduće, Svatko će polagati račun
o svom radu, Oaaj iko nosi na svo-
jim legjima teret borbe, ima pravo tra-
žiti, da tečevine te borbe ne iskorišta-
vaju pojedinci, a ne blate ih i ruše
oni kojima je predao a ruke realizaci-
ju tih tečevina. Noblesse oblige! Pre-
ma položaju bit će i odgovornost. U
radu za narod treba zaboraviti sebe,
svoje lične koristi, obaveze i slične
malenkosti, a voditi računa o općem
narodnom interesu.

Dalmaine,

 

Glasovire, orgulje, harmoniume, violine
i tambure, popravlja intonira
najsavjesnije

Bartunćk Antun

udesitelj orgulja i glasovira
Dubrovnik, Hercegovački put br. 10a

CIJENE UMJERENE

 

 

Kasnogotički relief sa braćom ,,Svih Svetih“ koncem

sredjeg vijeka.
t

Slavlje bratovštine ,,Svih
Svetih“ na Korčuli.

Posveta novog umjetničkog barjaka.

Tek je prošlo po mjeseca, otkada je
Korčula svečano blagoslovila drago-
cjeni kip uskrsnulog Spasitelja od Pe-
tra Pallavicinia. A evo opet jedno slav-
lje ne manjeg značaja i učinka.

Starodrevna bratovština ,Svih Sve-
tih“ (osnovana g. 1302) već od davni-
ne osobitu pobožnost gaji prema Ža-
losnoj Gospi. Bratovština se naime
nekoć zvala ,Udruga bičevalaca“, čiji
su članovi, u odregjeno doba godine,
obilazili gradom pjevajući pokorničke,
hrvatske pjesme i bičujući se, Ona se
takogjer zove i bratovština ,Dobre
smrti“, a pratila je pokojne gragjane
do posljednjeg počivališta. Ovo oboje
je umjetnički divno izraženo u velikom
poliptihu, što se čuva u obnovljenoj i
lijepo uregjenoj ,sali“ ove bratovšti-
ne, — Žalosna Gospa, kao inukarnira-
na bol, trapnja i žrtva, a ujedno kao
i zaštitnica svih onih, koji se sprema-
ju za prekogrobni život: postala je
moćnom Zaštitnicom i ove naše naj-
starije i najčasnije bratovštine,

Njezina se prilika štuje na velikom
oltaru bratimske crkve ,Svih Svetih“,
Žalosna se Gospa nalazi i na svim
službenim emblemima ove bratovštine.

I staru zastavu bratovštine resi u-
mjetnički, ručno vezeni medaljon Ža-
losne Gospe ,Pieta“; koji potječe još
iz davnih vremena 16. vijeka.

Razumljivo je, da se tako stari me-
daljon morao stalnom upotrebom one-
sposobiti za liturgijsku svrhu.

Radi toga, bratovština je odlučila
nabaviti novi barjak, a stari pohraniti
na počasno mjesto, uokviren u bra-
timskoj dvorani. Nova je zastava dos-
tojno zamijenila starijbarjak. Od najii-
nijeg, tamno crvenog dvostrukog da-
masta, dimenzija i oblika poput stare,
nova zastava imade takogjer i meda-
ljon u mirnim, blagim i zagasitim to-
novima, sve izvezeno najfinijom svi-
lom. Time što je medaljon potpuno
tučni vezani rad g.gje Cunder Fani i
Podlogar Ivanke dobiva mnogo na
svojoj trajnosti, te smo uvjereni, da će
mnoge i mnoge generacije bratima po-
božao i ponosno stupati u budućnosti
pod ovim barjakom zaštite i pomoći.

Medaljon prikazuje vrh Kalvarije na
kojem se nalazi križ sa likovima mr-
tvog Krista i Prežalosne Majke Božje.

Blagoslov je obavio u nedjelju 15.
IX korčulanski Opat Msgr. Pero Ka-
logjera. Tog je dana upravo padao
blagdan Žalosne Gospe. Za samu sve-
čanost bila je priprava u formi tro-
dnevlja sa blagoslovom preko kojeg
se obavljalo razmatranje sedam žalosti
Majke Božje. Na sam blagdan, preko
prve mise pjevao se tradicionalni ,Plač
Gospin“. Potresno i ganutljivo je bilo
vidjeti prepunu crkvu djece, osobito
muževa i žena kako svi zanešeno i
oduševljeno pjevaju starinskim napje-
vom, punim tuge, boli i nježnosti, ovu
valjda najpotresniju pjesmu u svjet-
skoj literaturi,

Za vrijeme svečane Mise održao je
presvijetli Opat prigodni govor o ci-
ljevima i duhu maših, korčulanskih
bratovština, koje se upravo natječu,
kako će što bolje iskazati Bogu i svo-
jim zaštitnicima što veću čast i slavu.

Uvečer, preko blagoslova, kapelan i
čuvar svetišta preč. Don Božo Depolo

govorio je o liturgijskom smislu, ideji

i ljepoti crkvenih zastava, a osobito
ovog novog nabavljenog umjetničkog
barjaka.

Nacrt za medaljon izradio je gosp.
ing. Josip Šara, do kojeg je bratovšti-
na došla preko ljubljanske firme ,Ec-
clesia*,

Neka bude i ovo novo umjetničko
djelo na ponos čitave bratovštine ,Svih
Svetih“ i uopće našeg grada. Mca