=> Broj 38 NARODNA SVIJEST 18 Rujna 1940 Strana 3 SadašnjicaCavtata Gradske vijesti Ljetna je sezona svršena, pa nas ostaviše i zadnji gosti. I ako je sa ne- kih strana vogjena propaganda, da ne treba ići na hrvatsko primorje, ipak smo u Cavtatu imali gosti preko oče- kivanja i to ponajviše onih izvan Hr- vatske. Svi ovi gosti bili su zaneseni ljepotom Cavtata. Zar bi moglo biti «drukčije pri ljepotama ovog pitomog kraja ? Opskrba i cijene bile su bez prigovora. Svak je nastojao, da gosti budu zadovoljni radi samog Cavtata i samih Cavtaćana. Od ovih gosti Cav- tat ima moralnu i materijalnu korist, drugog profita nema. Gosti su sve ovo osjetili i pri odlasku čuo se je njihov glas: Do vigjenja do godine! Poslije odlaska gostiju Cavtat se sprema za zimski sam, Mrtvilo već po- činje gospodariti ulicama i obalom, a kupališta jedino odjekuju pljuskanjem uzbibanog mora. Svak će pitati: A što rade Cavtaćani? Na ovo pitanje moglo bi se mnogo toga odgovorili, a sve ovo svršava sa riječi — ništa! Nevo- lje ima dosta, a životne namirnice dnevno poskupljuju. Zima će biti očaj- ma. Nema zarade, a treba živjeti. Ova- ko ili onako Cavtatu treba priskočiti u pomoć, Nije potrebito, da nam itko daje milostinju, bilo u movcu ili hra- ni. Kalašuk nije u krvi Cavtaćana. Tu- ristička sezona je bila kratka, pa treba nastojati, da barem ova bude obilna gostima. Gosti dolaze i gosti će doći ali Cavtat treba, da im pruži uz pri- rodnu ljepotu i potrebiti konfor. O gradnji hotela ne treba javno dis- kutirati, jer to spada u privatnu inici- jativu. U interesu je države i banovi- me, da što više ima uregjenih puteva i pitke vode. Ovo obodvoje pretstavlja — javno dobro. Cavtatu treba auto- mobilski put preko Oboda. Ovim pu- tem turisti bi kraće, lakše i ljepše do- lazili u Cavtat, a trošak za izgradnju puta ne bi bio veliki, O ovom putu mnogo se je govorilo kroz zadnjih 10 godina i razne komisije su izvršile razgledanje i premjerenje, ali to je bilo uvijek uoči kakovih izbora, a pu- tu do danas ni početni kamen nije postavljen. Pri gradnji ovoga puta do- bili bi komad kruha naši radnici. Cavtat nije dovoljno opskrbljen vo- dom. Zaslugom odlične i nezaboravne Cavtajke sada pokojne g.gje Marije Bogišić u Cavtatu postoji vodovod cr- peći vodu sa izvora nad Obodom i sa Zvekovice. Rezervoar je malen i sakupljena voda ne dostaje za potrebe Cavtata u turističkoj sezoni. U ovo doba voda se pušta na satove i u pr- vom redu za goste, dok Cavtaćani cr- pe vodu za svoje potrebe iz starih svo- jih gustijerna. Ovim bi Cavtat bio do- voljao opskrbljen vodom, trošak nije velik, a naši radnici i pri ovoj radnji «dobili bi komad kruha. Isključena je novčana pomoć Cav- tatu, kako sam to gori iskao, već tre- bujemo vanjsku pomoć. Cavtat je — Bogu hvala! — u krilu Hrvatske, — Banska vlast ima namjeru, du izvede mnoge javne radove, Siguran sam, da me nitko neće zamuknuti, kad kažem Cavtat očekuje bansku pomoć u gori spomenutim radnjama. Izvedenjem o- vih radnja u srcima svih Cavtaćana bio bi sagragjen zlatni spomenik vječ- me zahvalnosti, Videant consules....! Notar Ivo Stanoš. NAOČALE za svačije OKO možete dobiti kod optičara BOGDAN-Dubrovnik Zeiss Punktal samoprodaja. Tel. br. 272 Unapregjenja i imenovanja u stol- nom kaptolu. Posebnim bulama sv, Oca Pape Pija XII. preč. gosp. Don Ivo Božić, dosadašnji dekan kaptola, imenovan je prepozitom na mjesto blagopok. Don Antuna Liepopili, Preč. kanonik Don Dušan Mičić imenovan je dekanom, a preč. Don Božo Bačić, Župnik Pupnata, imenovan je kanoni- kom stolnog kaptola. Prečasnoj go- spodi i naše najljepše i najsrdačnije čestitke: Ad multos annos ! Novi residencijalni kanonik, preč. Don Božo Bačić rogjen je u gradu Korčuli 1886. S odličnim uspjehom svršio je gimnaziju sa ispitom zrelosti u našem sjemeništu, a bogoslovne na- uke u Zadru te je zaregjen za sveće- nika 1910. Služio je u Trsteniku, Sto- nu, Ošljem i Topolu, u Liscu, u gra- du Korčuli te konačno u Pupnatu, U- vijek revan u svojoj službi, neumoran u propovijedanju a osobito u ispovi- jedanju svuda je promicao pobožnost. Potječe od stare obitelji Bačić, koja se je iz Blata razgranila po Velojluci, Lumbardi i gradu Korčuli. Ta je obi- telj davala i dava još i danas našoj biskupiji lijepi broj svećenika i redov- nika: kanonika, monsignora i misjo- nara. Spominjemo samo Msgra Don Pera Bačića, nadpopa i dekana u Sto- nu, koji je sagradio župnu crkvu sv. Vlaha te ga je općina Ston izabrala za svog počasnog gragjanina. Slavio je na dalmatinskom saboru kao ponajbo- lji govornik, a uživao je toliki ugled, da je isposlovao, da se uredi luka Prigradica kraj. Blata. A Stonjanima je još u svježoj uspomeni i blagopok. Don Ljubo kanonik Bačić, župnik i dekan. Novo imenovani pak kanonik brine se poglavito za vjersko moralni uzgoj, za čast kuće Božje, (crkva mu se sjaji od reda i čistoće) za crkveno pjevanje, za lijepe procesije, djevoja- čka društva, za dječje zabave, za pred- stave sa malim kućnim kinom, za dječji pjevački zbor i t. d. Njegovom su se poglavito inicijativom već od 3—4 godine počele održavati u korizmi »tednje“ po župama otoka Korčule, tri dana duh. vježbi kao priprava na ispovijed i vazmenu pričest. Svuda pak promiče i razne grane gospodarstva osobito pčelarstvo, te je sam održavao više puta pčelarski tečaj i tako dobrim uspjehom, da sad u njegovoj župi ima preko 40 pčelara sa modernim ulišti- ma. Nastoji da se zašume goleti, pri- bavio je narodu sanske koze, osnova- la se je sirarna, sagradila sušiona za smokve, promiče uzgoj voća. Za žen- sku pak mladež isposlovao je da se održe domaćinski tečajevi, dobavljao moderne presline, slao djevojčice na tečaj za mođerno tkanje. Osobito se pak zauzimlje za bijedne i nevoljne da dobiju potpore i razne pripomoći i tako se ističe i svojim radom na so- cijalnom polju. Dubrovački kaptol do- biva u njemu vrijednog svog člana. Sv. Misije u kotorskoj biskupiji. Od rujna do prosinca održat će se u kotorskoj biskupiji sv. misije u vezi proslave 1300 godišnjice veza hrvat- skog naroda sa sv. Stolicom. Za ovu zgodu društva hrvatske katoličke akci- je kotorske biskupije izdale su lijepi proglas, što ga donosimo na drugom mjestu. Zračni saobraćaj izmegju Dubro- vnika — Sarajeva, Beograda i Zagreba prestao je prošle Subote 14, o. mj. Avioni izmegju Sarajeva - Beograda - Zagreba još će letjeti do konca ovog mjeseca. 1 H. P. D. ,Zvonimir“ održalo je svoj najavljeni koncert u potak 13 tek. pred katedralom. Hrvatska pjesma, koju ovo opće priznato društvo širi i van gra- nica hrvatske grude, prikazala nam se u vanredno visokoj umjetničkoj formi. Majstorski dirigent, prof. B. Komarev- ski, zajedno sa zborom, zaslužili su da im se pohvale uprave u superlati- vu, ne u propagandističko.formalistič- ke svrhe, već iz dubokog uvjerenja objektivnog promatranja i umjetničkog preživljavanja. U zatvorenom prostoru umjetnička bi finoća bila došla do sjajnijeg izražaja, ali i na ovom mje- stu publika je bila tako reći očarana, i pomnjivo pratila svaku točku pro- grama. Poželjno bi bilo da nam ova- kav Zbor pruži što prije sličan umjet- nički užitak. Crkvene vijesti. Jesenski kvatri spađaju u Srijedu, Petak i Subotu ove sedmice. U Subotu 21. o. mj. blagdan sv. Mateja, aposto- la i evangjeliste. Devetnica na čast sv. Terezije Ma- loga Isusa, započinje u stolnoj crkvi u utorak dne 24 o. mj. u 5 i po sati po podne, kao priprava na njezin blag- dan, koji se slavi 3 listopada. Vjenčani. U nedjelju 15 o. mj. vjen- čao se je u crkvi sv. Aadrije na Pila- ma Dr. Srećko Tomljanović, liječnik ban. bolnice sa gcom Jelisavom Sto- janović. — U Subotu 28 o. mj. vjen- čava se Dario Bracanović dipl. prav. sin gospara Rugjera sa gcom Hauči Zverinova-Birimiša. Veselim mladenci- ma i naše najljepše čestitke. Tečajevi francuskog jezika u iran- cuskom društvu. Počam od listopa- da Francuski klub otpočet će sa redo- vitim tečajevima francuskog jezika za djake i odrasle, u društvenim prosto- rijama i pod nazorom društvenog od- bora. — Tečajevi se drže po skupinama dva put sedmično, uz cijenu od 25 dinara mjesečno, koji se plačaju unaprijed. Upis se vrši svakog dana od 11 do 13 i od 18 do 20 sati. Istodobno Dru- štvo organizira i dječji vrt pod nazorom jedne Francuskinje. Jesen. U Ponedjeljak 23.0. mj. biti će ekvinocij t. j. dan jednak noći. Od toga dama noć počimlje rasti a dan padati — nastupilo je jesensko godi- šnje doba. Čitulja. U Četvrtak 12. ov. mj. pre- minula je u našem gradu gdje je o- davna nastanjena u 77 god. života Katica ud. Roka Smrkinić rogi. Relja Ohimučević. Istog dana preminula je u Kasindolu u cvijetu mladosti Nikica Madramija, apsol. slikarske škole kćerka gosp. Toma Nadramije. Mrtvi ostanci prene- seni su na Brgat, gdje je prošle subo- te sahranjena u obit. grobnici. Pokojnicama rajska slava, a ucvilje- nim i naše saučešće, Kiša i suša. Dok je južna Dalma- cija, Kotor, Konavli i Župa dubrova- čka imala u više navrata i obilne kiše prošlog i ovog mjeseca — dotle naši otoki Šipan, Mljet i Korčula trpe još od suše, jer još nijesu imali dobre, obilne kiše. Radi toga nije posagjen kupus, niti posijana repa i blitva, ne- će biti povrća uopće, te se ovom na- rodu baš crna zima sprema, a još uz ovu skupoću. Odgovor Uredništva. Zabrinuti ro- ditelji. Primili smo i s druge strane te će svakako doći, ali zašto nema pot: pisa. Predaja diižnosti. Kotarski pogla- var g. Božidar Jambrečak premješten je iz Dubrovnika u Mostar za kotar- skog poglavara i v. d. šefa redarstva. Prošlih je dana u mjesnom uredu 2a- vršena primopredaja. G, Jambrečak je predao dužnost gosp. Božu Dražiću, podnačelniku. Zahvala Braće Hrvatskog Zmaja Dubrovniku. Načelnik grada Dr. J. Baljkas primio je brzojav od velikog meštra Br. Hrv, Zmaja, gdje mu za- zahvaljuje na lijepom susretaju. Premještaji. Mp. O. Stjepan Cepe- tić D. I, prošlih je dama ostavio maš grad makon boravka od godine i po dana i otišao u Travnik, a k nama se je opet sretno u utorak povratio po če- tvrti put mp. O. Srećko Dragičević. Dobar nam došao | + Ferdo Heiter, kateheta dobro po- znat svim našim svećenicima i učite- ljima po stručnim knjigama preminuo je prošlih dana u Zagrebu. Vječni mu pokoj | »Dubravka“ na putu za Kavkaz. Pred kraće vrijeme teretni parobrod Dubrovačke plovidbe ,Dubravka“ oti- šao je u raspremu u sjevernu splitsku luku, gdje je ostao do pred par dana, kada je stigao u Gruž. Brod sada pu- tuje u Kavkaz u luku Poti, gdje će ukrcati teret raznog minerala za sje- veroameričku luku Baltimore. Zapo- vjednik broda je naš sugragjanin kap. Vlaho Simičić iz Gruža. Odlazeći iz Dubrovnika zahvalju- jem se ma dosadašnjem povjerenju građanstva, Svi nepredignuti predmeti mogu se uzeti u bivšoj mojoj radnji koju sada vodi g. Andro Primorac, : Frano Stirli Milodari. U fond Obdaništa Na- rodne ženske zadruge priložiše ugl. o- bitelj prof. Maksa Miloševića Din. 50, Kentra Meri 50 u počast uspomene blagopok. Matije Mašina preminule u Preku kraj Zadru. U fond Narodne ženske zadruge priložila je ugl. obitelj Pera Kristović Din. 300 u počast uspomene svoga blagopok. sina Joza preminulog u Li- mi u Americi, Anka Lucianović 200 u počast uspomene svoje blagopok. tet- ke Gjine Mihanović preminule u Bu- enos Airesu. Obitelji Simunić - Juvančić udijeliše 50 din. Samostanu Sigurata da poča- sti uspomenu blagopok. Mašine Miati- je preminule u Preku. Objava Prodajno monopolsko stovarište u Du- brovniku II izvršiće na dan 23 septembra 1940 godine u 11 sati u kancelariji Stova- rišta drugo prikupljanje direktnih ponu- da za podizanje drvene zgrade za smještaj instalacija mlinskog uređaja za mljevenje soli kod Prodajnog mo- nopolskog stovarišta u Dubrovniku II, Predračunska suma iznosi d.177.717.18. Elaborat se može vidjeti u Prodaj- nom monopnlskom stovarištu u Du- brovnihu Iliu Tehničkom Otsjeku U- prave monopola. Iz kancelarije Prodajnog monopol: skog stovarišta u Dubrovniku II Broj 13882 od 16. IX. 1940 god. Mastionna Kem. Čistiona Umjerenecijene IN"