TAKSA PLAĆENA U GOTOVOM

Narodna Svijes

 

 

UOD. XXII — Br. 42

DUBROVNIK, 16 Listopada 1940

CIJENA Din. 1.50

 

...e . .
Misijska Nedjelja

Dne 20. listopada slavimo Misijsku
Nedjelju.

Po želji Sv. Stolice Misijska je Ne-
djelja posvećena propagandi za Druš-
tvo za širenje vjere, koje je svjetska
papinska misijska organizacija za sve
vjernike od 12 te godine dalje, a i
naša djeca do 12 te godine mogu ra-
diti za misije kao članovi Društva sv.
Djetinjstva.

Hrvati-Katolici | Ljetos slavimo 1300-
godišnjicu naših veza s Rimom, sa
Sv. Stolicom, Sv. Ocem Papom! Ova
nas je veza uvela u kulturni svijet.

Ta sreća i milost traži od nas što ve-
ću zahvalu, koju ćemo najbolje poka-
zati moralnom i materijalnom pomoći za
širenje Kristova Kraljevstva na zemlji,
Tim ćemo omogućiti i drugim narodi-
ma da upoznaju Božanskog Spasitelja
i Njegovu Sv. Crkvu i da dogju do
sreće i milosti, koju mi uživamo već
1300 godina.

Neka zato budu ovi dani molitve i
rada za misije.

Katolici-Hrvati ! Pokažite se dostojni
časnog naslova ,predziđe kršćanstva“,
koji su dobili naši pradjedovi od Sv.
Stolice !

 

Isusovci u Dubrovniku

I. Prošli smo put samo letimično pri-
kazali rad Isusovaca u Dubrovniku na
školskom i književnom polju, ali reda
je još da se osvrnemo na njihov rad
i u dušobrižništvu. Poznato je da su
Isusovci neumorni u ispovjedaonici i
na propovjedaonici, osobiti su pak
majstori za vogjenje duh. vježba i mi-
sija.

Dubrovački biskup Dr Toma Jeder-
linić (1843—55) još prije nego je do-
bio dozvolu od vlade, da Isusovci pre-
uzmu javnu Gimnaziju 1854. pozvao
je Isusovce da bi održavali misije u
njegovoj biskupiji. Tako bi osnovana
privremena Trebinjska misija (1845.54),
Pod ovu su misiju spadala mjesta: 1,
"Gradac, 2. Rasno, 3. Trebinje, 4. Du-
brave u Hercegovini sa filijalama Po-
čitelj i Domanovići, 5. Topolo i Ošlje,
6. Trpanj na Pelješcu, 7. Drač u Bar-
skoj nadbiskupiji. U tim su župama
služili O. Vinko Basile, O. Hilarije
Odachowsky, O. Antun Ayala, O. A-
lojzije Moiraghi, O. Antun Giuriceo,
O. Gajetan Maliatti, O. Bernardin Car-
rara, O. Klaudije Stanislav Neri i ne-
koliko braće lajika.

Kad su Isusovci došli u Dubrovnik
kao misjonari najprije su stanovali u
kući blizu crkvice sv. Josipa u gradu
i to od 1852 do 23. III. 1853. a od
tog se dana preseliše u kuću kraj sve-
tišta Gospe od Milosrgja, gdje osta-
doše do 1. XII. 1854., a tad preuzeše
javnu gimnaziju u samostanu sv. Ka-
tarine i tim prestade njihov rad u tre-
binjskoj misiji.

Nasljednik biskupa Jederlinića Vinko
Zubranić (1856—70) takogjer sa oto-
ka Krka kao i Jederlinić zamoli Isu-
sovce da bi preuzeli župu Stravču po-
više Konavala na granici Hercegovine,
Ta župa ima više megjusobno udalje-
nih odlomaka: Duba, Šilješki, Broinji-
ce, Jasenice itd. Župa je veoma rasi-
jana a narod siromašan. Isusovci preu-

zeše iu župu za punih 27 godina od
1861 — 1888. Narod se još milo sjeća
svojih ,misjonata“, Godine 1870 o-
bnoviše i proširiše stari župnički stan,
a god. 1872 obnoviše i proširiše crkvu
Maticu sv. Gjurgja, koja je bila sa-
gragjena kao i župnički stan još god.
1620. Crkva je baš lijepa gragjevina
na maloj uzvisini, ali župnički stan
vlažan u sasma slabom stanju.

Kao župnici na Stravči služili su
najprije O. Hilarije Odachowsky, O.
Andrija Rossi samo za kratko vrijeme,
a onda O. Josip Fenili od 1868—74.
O. Domenik Fantini služio je kao ka-
pelan od 1874—84, a onda kao župnik
do 88. kad bi uprava župe povjerena
svjetovnim svećenicima.

Isusovci su na Stravči držali i pu-
čku školu, učili ne samo čitati i pisa-
ti i računati već darovitije učenike i
strane jezike. Toga se još dobro sje-
ćaju Vragolovi i Kurajice iz Brotnjica.
I neki pravosl. iz Hercegovine za vri-
jeme bos. herceg, ustanka 1875 — 78.
povjeravahu Isusovcima svoju djecu.

Osim ovih stainih misijskih stanica
Isusovci su obilazili razna mjesta ne
samo po Dubrovačkoj biskupiji već i
po ostaloj Dalmaciji i čitavoj našoj
domovini. U Dubrovniku osobito se
spominje istaknuti propovjednik O. Jo-
sip Lombardini (preminuo u Splitu
1906), O. Gjuro Jeramac, pozaati pučki
misjonar, (preminuo u Zagrebu 1917),
onda O. Ivan Dvornik (premiuuo u
Zagrebu 1932) i svima nama još do-
bro poznati O. Vinko Micheli (premi-
nuo u Dubrovniku 1936).

Isusovci kao majstori u svojoj stru-
ci drže većinom duhovne vježbe i kle-
ricima i svećenicima naše biskupije te
svuda šire pobožnost prema Srcu Is, i
Apostolstvo molitve. Pobožnost Srca
Is. uveo je u Dubrovniku O. Ivan M.
Mattei (+ 1791.) te je pokopan u ,Tri
Crkve“ pred oltarom Srca Is. što ga
je on dao podignuti i naslikati sliku
presv. Srca.

 

Oglas

Prema dražbenom oglasu Sreskog
Suda u Dubrovniku od 28/8 1940. pod
broj I. 724/88 dneva 31 listopada 1940
prodavat će se na javnoj dražbi ćest,
zgrd. 2277 stojna kuća u Dubrovniku
I ulica Vetranićeva broj 8. Prodaja će
se obavljati u sreskom sudu u Dub-
rovniku u sobi br. 24. — Za potanje
upute treba vidjeti dražbeni oglas na
sudskoj tabli.

Upravitelj zajednice

260) Niko Matičević

 

Nevenka ud. Filičić
e

koncesionirana posrednica
za prodaju kuća i ostalih
nekretnina

Pera Budmani 20

e Dubrovnik

 

 

 

Širite Narodnu Svijest!

Borba SHPN za skuparinski
doplatak trgov. pomoćnicima

Podružnica SHPN još pred dulje
vremena povela je akciju da se sku-
parinski doplatak dađe trgovačkim na-
mještenicima u relaciji poskupljenja tro-
škova života, Radi toga su vodjeni
pregovori za direktni sporazum izme-
giu poslodavaca i namještenika, ali do
sporazuma nije došlo. SHPN je zatim
postupio po uredbi o rješavanju rad-
nih sporova, te su održana i ročista
na Sreskom Načelstvu. Megjutim ni tu
nije došlo do sporazuma za sve kate-
gorije, pa je stvar došla pred radni
sud koji je donio rješenje, da se svim
trgovačkim namještenicima ima dati
skuparinski doplatak kako slijedi: Na
plaće do uključivo Din. 1000, 30%
doplatka, na plaće od Din. 1000 do
1500, 25% doplatka, a na plaće od
Din. 1500 do Din. 2000.— 20%  do-
platka sve na temeljne plaće koje su
namještenici imali na dan 1, V, 1940.
Skuparinski doplatak ima se početi
isplaćivati od 1. IX. 1940, dakle i za
prošli mjesec namještenici imaju pri-
miti dosugjeni skuparinski doplatak.

Prema tome radni sud je u cjelosti
udovoljio traženju SHPN-a pa je to
najbolja ocjena da su zahtjevi koje je
SHPN postavio bili potpuno opravda-
ni. Ovo je još jedan veliki uspjeh koji
je SHPN postigao za trgovačke namje-
štenike pa je to najbolji dokaz koliku
brigu ova nacijonalna sindikalna orga-
nizacija vodi da popravi ekonomski i
socjalni položaj privatnih namješteni-
ka, a mapose trgovačkih pomoćnika.

 

 

Obiteljska plaća

Hvalevrijedna je akcija SHPN-a da
osigura skuparinski doplatak privatnim
namještenicima. Raduje nas da njego-
va akcija nailazi na potporu vlasti, jer
samo zadovoljenje svih staleža može
dovesti do općeg blagostanja i napretka.

Jedno je na što bi ovom. zgodom
htjeli upozoriti SHPN i mjerodavne
faktore. Kod određivanja minimalnih
plaća i skuparinskih doplataka ne vodi
se uopće računa o obiteljskom stanju
namještenika. Poznavajući važnost obi-
telji kao osnovne društvene stanice,
morao bi SHPN stati na stanovište
Obiteljske plaće“, Treba osigurati pri-
vatnom namješteniku obiteljski dopla-
tak za ženu i djecu, jer na to on ima
puno moralno i socjalno pravo. Dali
će se to urediti preko posebnih bla-
gajna ili na koji drugi način, to je
sporedna stvar. Glavno je da se mora
provesti razlika izmegju samca i čo-
vjeka obitelji. Dok jednom ueoženje-
nom čovjeku plaća od 1500 din. i u
današnjim prilikama omogućuje pristo-
jan život, oženjeni će teško proći i sa
2000. Kada k tomu dogju djeca, zbog
kojih je brak i ustanovljen, onda se i
zahtjevi povećavaju. Samac i poslije
nekoliko godina ne povećava svoje
zahtjeve, osim ako misli gradit kuću,
osamostaliti se u poslu i t. d. Kada
mučje zajamčeno pensiono osiguranje
on je dovoljno zaštićen. Samcu

nek se povećava plaća u dugim raz-
macima, a oženjenima prema porastu
obitelji. To bi mjerilo trebalo primje-
niti i na državne činovnike. Time bi se
pošlo barem jedan korak dalje u iz-
gragjivanju razrušenih ognjišta i sani-
ranju opće moralne krize obitelji. Zdra-
va i plodna obitelj temelj je jakog
i naprednog naroda.

žar tako?

Ne laćam se pera, da istaknem svoj
lokalni egoizam, već mi je do kultur-
nog i socijalnog napretka uže moje
domovine, Nije mi namjera, da javno
dajem lekcije, ali me boli, da se ba-
gateliše Cavtat, koji htjeli ili aehtjeli
obiluje materijalom za proučavanje,

Čitam i čujem, da se prave razne
eskurzije ma Mljet, Sv. Andriju, Daksu
i Lokrum, Preporučuju se izleti na Lo-
pud i Trsteno, Cavtat se izbjegava.

Zmajevci prave izlet u Kotor; Dr
Krnjević poveden je na Mljet; iranje-
vački bogoslovi dive se borićima Dak-
se i travama sv. Andrije, osamljenog
otočića.

Umro je gospar Toni Bratić, koji je
goste Cavtata dočekivao u cilindru.
Njega je nestalo, ali je: ostao divni
Cavtat i u njemu po koji pučki Ciceron,
I ovih Cicerona nije baš potrebito, jer
razni natpisi označuju Bogišićev muzej
i biblioteku, Bukovčev atelijer, Meštro-
vićev mauzolej, a crkve imaju visoke
zvonike. Sve ovo nije zatvoreno i ne-
pristupačno, jer su čuvari cijelog dana
publici na raspoloženje uvijek spravni,
da izdrobe historijski opis onoga, što
oko vidi. Zar treba tumača divnoj cav-
tatskoj prirodi punoj borića i leandara?
Zar treba tumača plavom nebu, žarkom
suncu i talasastom moru? Zar treba u
Cavtatu naprezati pluća, da u njih ugje
čisti zrak? Zar treba sa durbinom tra-
žiti koji lokal za okrepu? U Cavtatu
se ne treba mnogo truditi, jer je sve
na dohvatu ruke.

Bez straha ikoje zamjerke otvoreno
kažem, da je u Dalmaciji teško naći
koje malo mjesto punije od Cavtata
kulturnim tekovinama. Možda kome nije-
su simpatični cavtaćani. Ne vjerujem, da
ih se može smatrati gorim od drugih.
Slabosti ima u Cavtatu, kako ih ima
iu samom Dubrovniku. Znam, da ima
dubrovačkih gospara, koji se regbi
boje cavtatskog rešeta. Ako je cilj pro-
učavanja, baš je potrebito rešeto, jer
se putem ovoga vrijedno razlikuje od
nevrijednog. Baš ovo cavtatsko rešeto
dalo je divnih umjetnina iz ruku svo-
jih sinova. Jamčim, da će posjetioci
ostaviti Cavtat puni duševnog zado-
voljstva,

Već sam javno istakao, da živimo
o turizmu i turisti su u Cavtatu za-
dovoljni, Zašto se onda Dubrovnik
češće ne sjeti svog istočnog susjeda,
koji zaslužuje takovu pažnju? Mi smo
na ruševinama Epidaura, koji je pu-
tem svojih ribara udario temelj svoga
Dubrovnika, U cijeloj dubrovačkoj
okolici Cavtat je alem kamen prirode
i umjetnosti. Tko mi ne vjeruje, neka
dogje i neka se uvjeri.

Notar Ivo Stanoš

 

 

NAOČALE za svačije OKO
možete dobiti kod optičara

BOGDAN-Dubrovnik

Zeiss Punktal samoprodaja. Tel. br. 272
—_— Sat

 

Štedionica Banovine Hrvatske da-
nas je započela radom u našem gradu.
Sinoć je održana zadnja sjednica uprav-
nog odbora Gradske Štedionice.