TAKSA PLAĆENA U GOTOVOM Narodna Svijes UOD. XXII — Br. 42 DUBROVNIK, 16 Listopada 1940 CIJENA Din. 1.50 ...e . . Misijska Nedjelja Dne 20. listopada slavimo Misijsku Nedjelju. Po želji Sv. Stolice Misijska je Ne- djelja posvećena propagandi za Druš- tvo za širenje vjere, koje je svjetska papinska misijska organizacija za sve vjernike od 12 te godine dalje, a i naša djeca do 12 te godine mogu ra- diti za misije kao članovi Društva sv. Djetinjstva. Hrvati-Katolici | Ljetos slavimo 1300- godišnjicu naših veza s Rimom, sa Sv. Stolicom, Sv. Ocem Papom! Ova nas je veza uvela u kulturni svijet. Ta sreća i milost traži od nas što ve- ću zahvalu, koju ćemo najbolje poka- zati moralnom i materijalnom pomoći za širenje Kristova Kraljevstva na zemlji, Tim ćemo omogućiti i drugim narodi- ma da upoznaju Božanskog Spasitelja i Njegovu Sv. Crkvu i da dogju do sreće i milosti, koju mi uživamo već 1300 godina. Neka zato budu ovi dani molitve i rada za misije. Katolici-Hrvati ! Pokažite se dostojni časnog naslova ,predziđe kršćanstva“, koji su dobili naši pradjedovi od Sv. Stolice ! Isusovci u Dubrovniku I. Prošli smo put samo letimično pri- kazali rad Isusovaca u Dubrovniku na školskom i književnom polju, ali reda je još da se osvrnemo na njihov rad i u dušobrižništvu. Poznato je da su Isusovci neumorni u ispovjedaonici i na propovjedaonici, osobiti su pak majstori za vogjenje duh. vježba i mi- sija. Dubrovački biskup Dr Toma Jeder- linić (1843—55) još prije nego je do- bio dozvolu od vlade, da Isusovci pre- uzmu javnu Gimnaziju 1854. pozvao je Isusovce da bi održavali misije u njegovoj biskupiji. Tako bi osnovana privremena Trebinjska misija (1845.54), Pod ovu su misiju spadala mjesta: 1, "Gradac, 2. Rasno, 3. Trebinje, 4. Du- brave u Hercegovini sa filijalama Po- čitelj i Domanovići, 5. Topolo i Ošlje, 6. Trpanj na Pelješcu, 7. Drač u Bar- skoj nadbiskupiji. U tim su župama služili O. Vinko Basile, O. Hilarije Odachowsky, O. Antun Ayala, O. A- lojzije Moiraghi, O. Antun Giuriceo, O. Gajetan Maliatti, O. Bernardin Car- rara, O. Klaudije Stanislav Neri i ne- koliko braće lajika. Kad su Isusovci došli u Dubrovnik kao misjonari najprije su stanovali u kući blizu crkvice sv. Josipa u gradu i to od 1852 do 23. III. 1853. a od tog se dana preseliše u kuću kraj sve- tišta Gospe od Milosrgja, gdje osta- doše do 1. XII. 1854., a tad preuzeše javnu gimnaziju u samostanu sv. Ka- tarine i tim prestade njihov rad u tre- binjskoj misiji. Nasljednik biskupa Jederlinića Vinko Zubranić (1856—70) takogjer sa oto- ka Krka kao i Jederlinić zamoli Isu- sovce da bi preuzeli župu Stravču po- više Konavala na granici Hercegovine, Ta župa ima više megjusobno udalje- nih odlomaka: Duba, Šilješki, Broinji- ce, Jasenice itd. Župa je veoma rasi- jana a narod siromašan. Isusovci preu- zeše iu župu za punih 27 godina od 1861 — 1888. Narod se još milo sjeća svojih ,misjonata“, Godine 1870 o- bnoviše i proširiše stari župnički stan, a god. 1872 obnoviše i proširiše crkvu Maticu sv. Gjurgja, koja je bila sa- gragjena kao i župnički stan još god. 1620. Crkva je baš lijepa gragjevina na maloj uzvisini, ali župnički stan vlažan u sasma slabom stanju. Kao župnici na Stravči služili su najprije O. Hilarije Odachowsky, O. Andrija Rossi samo za kratko vrijeme, a onda O. Josip Fenili od 1868—74. O. Domenik Fantini služio je kao ka- pelan od 1874—84, a onda kao župnik do 88. kad bi uprava župe povjerena svjetovnim svećenicima. Isusovci su na Stravči držali i pu- čku školu, učili ne samo čitati i pisa- ti i računati već darovitije učenike i strane jezike. Toga se još dobro sje- ćaju Vragolovi i Kurajice iz Brotnjica. I neki pravosl. iz Hercegovine za vri- jeme bos. herceg, ustanka 1875 — 78. povjeravahu Isusovcima svoju djecu. Osim ovih stainih misijskih stanica Isusovci su obilazili razna mjesta ne samo po Dubrovačkoj biskupiji već i po ostaloj Dalmaciji i čitavoj našoj domovini. U Dubrovniku osobito se spominje istaknuti propovjednik O. Jo- sip Lombardini (preminuo u Splitu 1906), O. Gjuro Jeramac, pozaati pučki misjonar, (preminuo u Zagrebu 1917), onda O. Ivan Dvornik (premiuuo u Zagrebu 1932) i svima nama još do- bro poznati O. Vinko Micheli (premi- nuo u Dubrovniku 1936). Isusovci kao majstori u svojoj stru- ci drže većinom duhovne vježbe i kle- ricima i svećenicima naše biskupije te svuda šire pobožnost prema Srcu Is, i Apostolstvo molitve. Pobožnost Srca Is. uveo je u Dubrovniku O. Ivan M. Mattei (+ 1791.) te je pokopan u ,Tri Crkve“ pred oltarom Srca Is. što ga je on dao podignuti i naslikati sliku presv. Srca. Oglas Prema dražbenom oglasu Sreskog Suda u Dubrovniku od 28/8 1940. pod broj I. 724/88 dneva 31 listopada 1940 prodavat će se na javnoj dražbi ćest, zgrd. 2277 stojna kuća u Dubrovniku I ulica Vetranićeva broj 8. Prodaja će se obavljati u sreskom sudu u Dub- rovniku u sobi br. 24. — Za potanje upute treba vidjeti dražbeni oglas na sudskoj tabli. Upravitelj zajednice 260) Niko Matičević Nevenka ud. Filičić e koncesionirana posrednica za prodaju kuća i ostalih nekretnina Pera Budmani 20 e Dubrovnik Širite Narodnu Svijest! Borba SHPN za skuparinski doplatak trgov. pomoćnicima Podružnica SHPN još pred dulje vremena povela je akciju da se sku- parinski doplatak dađe trgovačkim na- mještenicima u relaciji poskupljenja tro- škova života, Radi toga su vodjeni pregovori za direktni sporazum izme- giu poslodavaca i namještenika, ali do sporazuma nije došlo. SHPN je zatim postupio po uredbi o rješavanju rad- nih sporova, te su održana i ročista na Sreskom Načelstvu. Megjutim ni tu nije došlo do sporazuma za sve kate- gorije, pa je stvar došla pred radni sud koji je donio rješenje, da se svim trgovačkim namještenicima ima dati skuparinski doplatak kako slijedi: Na plaće do uključivo Din. 1000, 30% doplatka, na plaće od Din. 1000 do 1500, 25% doplatka, a na plaće od Din. 1500 do Din. 2000.— 20% do- platka sve na temeljne plaće koje su namještenici imali na dan 1, V, 1940. Skuparinski doplatak ima se početi isplaćivati od 1. IX. 1940, dakle i za prošli mjesec namještenici imaju pri- miti dosugjeni skuparinski doplatak. Prema tome radni sud je u cjelosti udovoljio traženju SHPN-a pa je to najbolja ocjena da su zahtjevi koje je SHPN postavio bili potpuno opravda- ni. Ovo je još jedan veliki uspjeh koji je SHPN postigao za trgovačke namje- štenike pa je to najbolji dokaz koliku brigu ova nacijonalna sindikalna orga- nizacija vodi da popravi ekonomski i socjalni položaj privatnih namješteni- ka, a mapose trgovačkih pomoćnika. Obiteljska plaća Hvalevrijedna je akcija SHPN-a da osigura skuparinski doplatak privatnim namještenicima. Raduje nas da njego- va akcija nailazi na potporu vlasti, jer samo zadovoljenje svih staleža može dovesti do općeg blagostanja i napretka. Jedno je na što bi ovom. zgodom htjeli upozoriti SHPN i mjerodavne faktore. Kod određivanja minimalnih plaća i skuparinskih doplataka ne vodi se uopće računa o obiteljskom stanju namještenika. Poznavajući važnost obi- telji kao osnovne društvene stanice, morao bi SHPN stati na stanovište Obiteljske plaće“, Treba osigurati pri- vatnom namješteniku obiteljski dopla- tak za ženu i djecu, jer na to on ima puno moralno i socjalno pravo. Dali će se to urediti preko posebnih bla- gajna ili na koji drugi način, to je sporedna stvar. Glavno je da se mora provesti razlika izmegju samca i čo- vjeka obitelji. Dok jednom ueoženje- nom čovjeku plaća od 1500 din. i u današnjim prilikama omogućuje pristo- jan život, oženjeni će teško proći i sa 2000. Kada k tomu dogju djeca, zbog kojih je brak i ustanovljen, onda se i zahtjevi povećavaju. Samac i poslije nekoliko godina ne povećava svoje zahtjeve, osim ako misli gradit kuću, osamostaliti se u poslu i t. d. Kada mučje zajamčeno pensiono osiguranje on je dovoljno zaštićen. Samcu nek se povećava plaća u dugim raz- macima, a oženjenima prema porastu obitelji. To bi mjerilo trebalo primje- niti i na državne činovnike. Time bi se pošlo barem jedan korak dalje u iz- gragjivanju razrušenih ognjišta i sani- ranju opće moralne krize obitelji. Zdra- va i plodna obitelj temelj je jakog i naprednog naroda. žar tako? Ne laćam se pera, da istaknem svoj lokalni egoizam, već mi je do kultur- nog i socijalnog napretka uže moje domovine, Nije mi namjera, da javno dajem lekcije, ali me boli, da se ba- gateliše Cavtat, koji htjeli ili aehtjeli obiluje materijalom za proučavanje, Čitam i čujem, da se prave razne eskurzije ma Mljet, Sv. Andriju, Daksu i Lokrum, Preporučuju se izleti na Lo- pud i Trsteno, Cavtat se izbjegava. Zmajevci prave izlet u Kotor; Dr Krnjević poveden je na Mljet; iranje- vački bogoslovi dive se borićima Dak- se i travama sv. Andrije, osamljenog otočića. Umro je gospar Toni Bratić, koji je goste Cavtata dočekivao u cilindru. Njega je nestalo, ali je: ostao divni Cavtat i u njemu po koji pučki Ciceron, I ovih Cicerona nije baš potrebito, jer razni natpisi označuju Bogišićev muzej i biblioteku, Bukovčev atelijer, Meštro- vićev mauzolej, a crkve imaju visoke zvonike. Sve ovo nije zatvoreno i ne- pristupačno, jer su čuvari cijelog dana publici na raspoloženje uvijek spravni, da izdrobe historijski opis onoga, što oko vidi. Zar treba tumača divnoj cav- tatskoj prirodi punoj borića i leandara? Zar treba tumača plavom nebu, žarkom suncu i talasastom moru? Zar treba u Cavtatu naprezati pluća, da u njih ugje čisti zrak? Zar treba sa durbinom tra- žiti koji lokal za okrepu? U Cavtatu se ne treba mnogo truditi, jer je sve na dohvatu ruke. Bez straha ikoje zamjerke otvoreno kažem, da je u Dalmaciji teško naći koje malo mjesto punije od Cavtata kulturnim tekovinama. Možda kome nije- su simpatični cavtaćani. Ne vjerujem, da ih se može smatrati gorim od drugih. Slabosti ima u Cavtatu, kako ih ima iu samom Dubrovniku. Znam, da ima dubrovačkih gospara, koji se regbi boje cavtatskog rešeta. Ako je cilj pro- učavanja, baš je potrebito rešeto, jer se putem ovoga vrijedno razlikuje od nevrijednog. Baš ovo cavtatsko rešeto dalo je divnih umjetnina iz ruku svo- jih sinova. Jamčim, da će posjetioci ostaviti Cavtat puni duševnog zado- voljstva, Već sam javno istakao, da živimo o turizmu i turisti su u Cavtatu za- dovoljni, Zašto se onda Dubrovnik češće ne sjeti svog istočnog susjeda, koji zaslužuje takovu pažnju? Mi smo na ruševinama Epidaura, koji je pu- tem svojih ribara udario temelj svoga Dubrovnika, U cijeloj dubrovačkoj okolici Cavtat je alem kamen prirode i umjetnosti. Tko mi ne vjeruje, neka dogje i neka se uvjeri. Notar Ivo Stanoš NAOČALE za svačije OKO možete dobiti kod optičara BOGDAN-Dubrovnik Zeiss Punktal samoprodaja. Tel. br. 272 —_— Sat Štedionica Banovine Hrvatske da- nas je započela radom u našem gradu. Sinoć je održana zadnja sjednica uprav- nog odbora Gradske Štedionice.