Strana 2 Razne vijesti Nova vlada u Rumunjskoj. Nakon rumunjskih izbora, na kojima je vlada ostala u manjini, morala je Tatarescova vlada predati ostavku. Vladu je po prvi puta sastavio vogja nacionalističke krš- ćanske stranke Oktavijan Goga. Mini- star je Goga izjavio, da je geslo nje- gove vlade ,Rumunjska Rumunjima“. Zato je rumunjska vlada na prvoj svo- joj sjednici donijela važne odluke: 1) da nacionalizira i očisti od neželjenih elemenata štampu, koja će se ubuduće smatrati državnom ustanovom, pa će u vezi s tim biti uregjeno i pitanje pro- fesionalnih novinara; 2) da se tržišta i poduzeća očiste od kapitala koji pri- padaju Židovima, kao i sami njihovi posjednici; 3) da se Židovi uklone iz svih upravnih ustanova; 4) da se pri- vatnim poduzećima neloži, da za osob- lje primaju narodne elemente. — Vlada je već zabranila izlaženje listovima , Ad- verul*, ,Diminiata“ i ,Lupta“, Ovi listovi nalazili su se u vlasnišivu ži- dovskih društava, njihovi urednici bili su Židovi. Zatim je odlučeno, da se odmah poništi važenje 100 hiljada do- zvola za prodaju alkoholnih pića, što su ih imali Židovi. Slobodna Irska država. Dnevom 29 XII 1937 stupio je na snagu irski državni ustav, po kojemu se Irska pro- glašuje slobodnom državom. Pretsjed- nik države zove se na engleskom leader (lider), a na irskom jeziku teosic. Prvi će preisjednik biti de Valera. Po movom ustavu ne prekidaju se sve veze s britanskim carstvom. Konzule i diplo- matske pretstavnike irske države ime- novat će engleski kralj. U glavnom će veze izmegju Irske i Velike Britanije ostati iste kao i prije. Egipat. Izmegju mladog egipatskog kralja Faruka i dosadašnjeg pretsjed- nika egipatske vlade Nahas paše na- stala je velika razmirica i oštra borba. Vladar Faruk 19-godišnji mladić, od- gojen u Engleskoj, čovjek zapadno- evropske kulture i civilizacije, veliki prijatelj prave i istinske demokracije ustao je protiv dvorske kamarile, koja je i dalje htjela vladati zemljom sa pretsjednikom egipatske vlade Nahas pašom. Pošto je taj simpatični egipat- ski kralj odlučio poći novim putem u svojoj zemlji, a u korist siromašnih i dosada tako jako izrabljivanih narod- nih slojeva, te pristupiti oporezovanju velikog kapitala u korist egipatskog siromašnog seljaka i radnika, ustali su protiv tako raspoloženog kralja pristaše dvorske kamarile i one skupine poli- tičara, koji u marodu gledaju samo sretstvo za unapregjenje svojih mate- rijalnih interesa. Već je smijenjena vla- da Nahas-paše, a mandat za sastav nove vlade povjeren je vogji liberalne stranke Muhamedu Mahmudu, koji je već sastavio novu vladu. Ovim odluč- nim istupom mladog je kralja još većma zavolio narod. Japan dajle napreduje u Kini. Za- uzećem Nankinga nije Japan zastao sa svojim operacijama na kineškom rati- štu, već je proslijedio prema jugu za- uzimajući južne kineske pokrajine, Na tom najnovijem pohodu približava se japanska vojska Kantonu. Japanski par- lamenat odobrio je daljnje velike kre- dite za nastavak rata u Kini. Pisma iz naroda. KOLOČEP. + Kap. Luko Soletić, preminuo je 13 pr. mj. nenadno u Pragu, gdje je pošao da traži lijeka svojoj bolesti u 68. godini života. Ta kobna vijest ožalostila je pučanstvo ovog otoka. Ovaj ugledni naš domo- rodac bio je kao kapetan duge plo- vidbe zapovjednikom mnogih sredo- zemnih i prekooceanskih parobroda. Preko 40 godina putovao je po mor- skoj pučini. Nazad 15 godina povra- tio se u svoje rodao mjesto gdje se je bavio racionalno poljodjelstvom i ribarstvom. Nastojao je oko poljepša- vanja i unapregjenja svojega mjesta. Bio je jedan od glavnih utemeljitelja Ribarske zadruge u Gornjem Čelu, a kao član uprave brigao se i starao kod Vlasti za korist iste; bio je njezin blagajnik sve do svoje smrti. Obavljao je službu seoskog glavara, općinskog vijećnika, presjednika mjes. škol. vije- ća. Sve je službe revno i tačno vršio na korist svog rodnog zavičaja. U crkvenim svečanostima bio je vazda megju prvim. Svojom lijepom pojavom, i veselom ćudi začinjao je ovaj naš ubavi otočić, što sada još više osje- ćamo, kad ga više nevidimo megju nama. Nezaboravni pokojnik bio je veseljak i društven, a kako je dobro pamćenje imao znao je u društvu pri-_ čati svoje pomorske doživljaje i na izust kazivati mnogo veselih i šaljivih pjesama Dubrovačkih pjesnika. Ostav- lja za sobom ucviljenu suprugu go- spogju Pavlu rogi. Lujak i mnogu svoj- binu. Neka mu bude laka bratska Če- hoslovačka zemlja dok bude prenešen u svoj zavičaj, a ucviljenoj supruzi i svojti naše saučešće. PUTNIKOVIĆ na Pelješcu. # Ma- rija ud. Gjaračić. Na osvit Božića u dubokoj starosti od 90 god., premi- nula je Marija ud. Gjuračić, majka našega mještanina Don Iva. Starica je spokojno podnosila teret godina i du- gogodišaje osjetljive patnje. Najveću je snagu i utjehu nalazila u dnevnoj molitvi i čestim primanjem sv. sakra- menata. Bolest se je pogoršavala, a jutrom rano nastupila je smrt. Sutra dan bio joj je sprovod uz učestvova- nje rodbine prijatelja i velikog broja mještana pak i društvo djevojaka Srca Isusova. Ucvijeljenom Don Ivu želi razabranje nad gubitkom drage majke, koju je sinovski ljubio. "NARODNA SVIJEST 5 Siječnja 1938 Broj 1 OPTIČA DUBROVNIK Najveći izbor modernih fasunga za naočale jpugs Niajusavršenija i ljekovita stakla za oči, -Gijene veoma solidne, ŽIVA VODA na PLOČAMA Prije nekoliko godina pisao sam w ,Dubrovačkom Listu“ o vodama na na- šemu teritoriju. Danas pak pozivljem gragjanstvo da obrati pažnju elementu, kojim u gradu oskudijevamo, jer znam da mnogi znadu da imamo na naše- mu primorju ispod brdskih barijera izvore vode pod imenom ,vrulje“, a ipak ih malo njih spominje. Takova vrulja nalazi se u neposrednoj blizini grada na Pločama, izmegju općinskog kupališta i hotela Excelsiora. Netko je izdubo stepenice do mora, za igru na- pisao Lili Hip u kamenu, a mlaz vode uz liticu radi razlike u gustoći mate- rije, jasno ocrtava ,vrutak“. To se jasno opaža i zimi i ljeti, kada kupači kažu, da je tu kod stijene ,more hlad- no“. Izvor je pod pločom, u dubini 1 m, pa se može vrlo lako i sa malo troška da napravi betonom bunar samo u polukrug, jer je jedna polovina liti- ca, da se tako voda odijeli od mora i siguran sam, da ćemo na tome mjestu dobiti vrelo pitke vode. Ako se ima tu da pravi obala ili što drugo, treba voditi računa o ,vrulji“, jer nitko ne zna do koje se visine može ovaj vru- tak vode podići, ali treba kušati. Ovo napominjem Gradskom Poglavarstvu mišljenjem, da bi se lako moglo ovdje dobiti vrelo za snabdijevanje brodova i okolice. Drugi je izvor, povrh razine morske ispod Gospe od Dupca. Treći, velika vrulja, nalazi se iza rta Pelegrina, na obali pod crkvom sv. Petra. Vrulje se poznaju po hladnoći mora, po mlazo- vima čazne gustoće, po bijelome pi- jesku i skupu riba, koje se rado drže slatkih voda. Za nas je vrlo interesatno ovo, što je u našoj blizini i lako se može iskoristiti. Tajne su našega krša velike, te se ne smije ništa propustiti, da ih otkrijemo, kad nam ne trebaju pviline rašlje“, jer vodu odma vidimo i uredit da je zagrabimo. M. Kusijanovič. Književnost. Božićnica. Seljački prosvjetno-poli- tički dnevnik i kalendar Božićnica za god. 1938 upravo je izašao iz štampe. Ove su godine uz brojne političke članke i rasprave u Božićnici zastupani i brojni hrvatski seljački pisci i knji- ževnici, Gabrijel Cvitau i Dr Pavao Tomašić u svojim raspravama ,Duša hrvatskog seljaka i Stjepan Radić“ i »Poslije devet godina“ pišu o velikom političkom radu i borbi Stjepana Ra- dića i o značenju seljačkog pokreta u hrvatskom narodu. ,Po seljačkim su kućicama — piše dr Tomašić — o- stale njegove slike i njegova nauka. U selu je njegova misao, koja se ne može raniti olovom...“ a Gabrijel Cvitan završava svoj članak riječima : Živi u našim kršima, živi u našim poljima, živi u našim selima... živi u našim srcima. Živi u tisućama no- vih Radića, u dušama hrvatskih selja- ka, kojima su silnici mogli sve odni- jeti, sve uništiti, ali dušu im nisu mo- gli zarobiti. Zato čitav hrvatski narod, povezan Njegovom smrću, stoji danas čvrst kao Velebit uz Njegovog dostoj- nog nasljednika, Vodju i Prvoborca Vladimira Mačka.“ Seljački knjiženik Žarković piše obsežnu raspravu o hr- vatskom selu i domovini. Seljački knji- ževnik Ivo Sarinić žestoko se obara na mitnice, koje naziva carinskom grani- com izmegju sela i grada. U literarnom dijelu Božićnice zastupani su brojni seljački pisci. Miškina svojom pjesmom ,Mrtvoj drugarici“, Viktor Živić po- vjestnim člankom o seljačkoj kneževi- ni, Grga Petković poučnom pripovješća ,O Sirku i sirkovom kruhu“, M. Bra- jac pripovješću iz seljačkog života .Mai- ko zemljo hraniteljice I* i F. Vučino- vić pripovješću na kajkavskom ,Je mnoga cura velika sirota“, u kojoj nam pisac vrlo realistično i upravo umjetnički crta snuboke na selu. Bo- žićnica za g. 1938. donosi brojne slike Stjepana Radića i dra Vlatka Mačka, dra Jurja Krnjevića, M. Pavleka, R. Hercega, Mare Matočec, roditeljku ku- ću vogje hrvatskog naroda dr Mačka, slika sa komemoracije za S. Radića u Samoboru i mnoge druge u vezi sa uvrštenim člaucima i raspravama. A. HANSEN U SVIJETU U ,Večerniku MNarodnich Listu“ z dne 22 t. mj. je napisao M, U. Dr. Fr. Veleš lijep članak o slikaru A, Hansenu. Tu čitamo, da se je Hansen rodio god. 1875 u Odesi, kao unuk genialnoga ruskog mariniste Iv. Konst. Ajvazovskoga, koji mu je bio i prvi primjer i učitelj slikarstva. Svršivši pravne studije posveti se Hansen pot- puno slikarskoj umjetnosti, absolvira slikarsku akademiju u Miiichenu, uči i na akademijama lijepih umjetnosti u Berlinu i Dresdenu, gdje su mu bili za učitelje Karlo Salzaman, Pavao Meyerhemi i Eugen Bracht; studira zatim u Parizu kod Tony Roberta Fleury i Jules Lefebra, postaje član Salona i Megjunarodnog udruženja akvarelista i grafičara te si steče u- mjetnički renome, tako da kupi fran- cuska vlada njegove slike i za mu- zeum u Louvresu i za Elizejsku pa- laču. Zatim je bio pozvan u Petrograd za marinistu ratne mornarice i carskog muzeja. Na carskoj jahti ,Standard“ učini Hansen mnoga morska putova- nja te je zatim imenovan članom Aka- demije lijepih umjetnosti u Petrogra- du. Radi revolucije se preseli u Odesu i u Feodoziju na Krimu, gdje stvara oko 200 krasnih marina. Da spasi ži- vot sebi i svojoj supruzi — izseljuje se Hansen — u pitomi Dubrovnik, da može u ubavom Lapadu i dalje slu- žiti umjetnosti mora. Hansen priregjuje izložbe svojih slika u Zagrebu, Pragu, Beogradu, Buenos Aires (gdje mu je izložbu posjetio sam predsjednik re- publike), u Rio de Janeiro, Rimu, Pa- rizu, Bukarešti, — i opet u Beogradu. Vrlo mu je naklonjen kralj Aleksandar I. te ga odlikuje redom sv. Save. Nje- gove slike kupuju i: rumunjski kralj, talijanska i grčka kraljica i mnoge druge ličnosti visokog društva. Po pr&- poruci arh, prof. Plečnika urese se i prostorije predsjednika Č. S. R. ma Hradžamina — Hansenovom slikom — vile ,Solitudo“, a i tri druga Čč. s. mi- nistarstva uljepšavaju svoje sobe nje- govim slikama. — Hansen je prouča- vao ,anatomiju mora“, napose (kako mi je lično pričao): zakone morskog valovanja. Dr Martin Malnerič. Oglašujte u Harod. Svijesti 46.1.4017? MELIKA ZABAVNA - GDADAMOKAO g GHMNIOT UH