Strana 2

 

Razne vijesti

Nova vlada u Rumunjskoj. Nakon
rumunjskih izbora, na kojima je vlada
ostala u manjini, morala je Tatarescova
vlada predati ostavku. Vladu je po prvi
puta sastavio vogja nacionalističke krš-
ćanske stranke Oktavijan Goga. Mini-
star je Goga izjavio, da je geslo nje-
gove vlade ,Rumunjska Rumunjima“.
Zato je rumunjska vlada na prvoj svo-
joj sjednici donijela važne odluke: 1)
da nacionalizira i očisti od neželjenih
elemenata štampu, koja će se ubuduće
smatrati državnom ustanovom, pa će u
vezi s tim biti uregjeno i pitanje pro-
fesionalnih novinara; 2) da se tržišta
i poduzeća očiste od kapitala koji pri-
padaju Židovima, kao i sami njihovi
posjednici; 3) da se Židovi uklone iz
svih upravnih ustanova; 4) da se pri-
vatnim poduzećima neloži, da za osob-
lje primaju narodne elemente. — Vlada
je već zabranila izlaženje listovima , Ad-
verul*, ,Diminiata“ i ,Lupta“, Ovi
listovi nalazili su se u vlasnišivu ži-
dovskih društava, njihovi urednici bili
su Židovi. Zatim je odlučeno, da se
odmah poništi važenje 100 hiljada do-
zvola za prodaju alkoholnih pića, što
su ih imali Židovi.

Slobodna Irska država. Dnevom
29 XII 1937 stupio je na snagu irski
državni ustav, po kojemu se Irska pro-
glašuje slobodnom državom. Pretsjed-
nik države zove se na engleskom
leader (lider), a na irskom jeziku teosic.
Prvi će preisjednik biti de Valera. Po
movom ustavu ne prekidaju se sve veze
s britanskim carstvom. Konzule i diplo-
matske pretstavnike irske države ime-
novat će engleski kralj. U glavnom će
veze izmegju Irske i Velike Britanije
ostati iste kao i prije.

Egipat. Izmegju mladog egipatskog
kralja Faruka i dosadašnjeg pretsjed-
nika egipatske vlade Nahas paše na-
stala je velika razmirica i oštra borba.
Vladar Faruk 19-godišnji mladić, od-
gojen u Engleskoj, čovjek zapadno-
evropske kulture i civilizacije, veliki
prijatelj prave i istinske demokracije
ustao je protiv dvorske kamarile, koja
je i dalje htjela vladati zemljom sa
pretsjednikom egipatske vlade Nahas
pašom. Pošto je taj simpatični egipat-
ski kralj odlučio poći novim putem u
svojoj zemlji, a u korist siromašnih i
dosada tako jako izrabljivanih narod-
nih slojeva, te pristupiti oporezovanju
velikog kapitala u korist egipatskog
siromašnog seljaka i radnika, ustali su
protiv tako raspoloženog kralja pristaše
dvorske kamarile i one skupine poli-
tičara, koji u marodu gledaju samo
sretstvo za unapregjenje svojih mate-
rijalnih interesa. Već je smijenjena vla-
da Nahas-paše, a mandat za sastav
nove vlade povjeren je vogji liberalne
stranke Muhamedu Mahmudu, koji je
već sastavio novu vladu. Ovim odluč-
nim istupom mladog je kralja još većma
zavolio narod.

Japan dajle napreduje u Kini. Za-
uzećem Nankinga nije Japan zastao sa
svojim operacijama na kineškom rati-
štu, već je proslijedio prema jugu za-
uzimajući južne kineske pokrajine, Na
tom najnovijem pohodu približava se
japanska vojska Kantonu. Japanski par-
lamenat odobrio je daljnje velike kre-
dite za nastavak rata u Kini.

Pisma iz naroda.

KOLOČEP. + Kap. Luko Soletić,
preminuo je 13 pr. mj. nenadno u
Pragu, gdje je pošao da traži lijeka
svojoj bolesti u 68. godini života. Ta
kobna vijest ožalostila je pučanstvo
ovog otoka. Ovaj ugledni naš domo-
rodac bio je kao kapetan duge plo-
vidbe zapovjednikom mnogih sredo-
zemnih i prekooceanskih parobroda.
Preko 40 godina putovao je po mor-
skoj pučini. Nazad 15 godina povra-
tio se u svoje rodao mjesto gdje se
je bavio racionalno poljodjelstvom i
ribarstvom. Nastojao je oko poljepša-
vanja i unapregjenja svojega mjesta.
Bio je jedan od glavnih utemeljitelja
Ribarske zadruge u Gornjem Čelu, a
kao član uprave brigao se i starao kod
Vlasti za korist iste; bio je njezin
blagajnik sve do svoje smrti. Obavljao
je službu seoskog glavara, općinskog
vijećnika, presjednika mjes. škol. vije-
ća. Sve je službe revno i tačno vršio
na korist svog rodnog zavičaja. U
crkvenim svečanostima bio je vazda
megju prvim. Svojom lijepom pojavom,
i veselom ćudi začinjao je ovaj naš
ubavi otočić, što sada još više osje-
ćamo, kad ga više nevidimo megju
nama. Nezaboravni pokojnik bio je
veseljak i društven, a kako je dobro
pamćenje imao znao je u društvu pri-_
čati svoje pomorske doživljaje i na
izust kazivati mnogo veselih i šaljivih
pjesama Dubrovačkih pjesnika. Ostav-
lja za sobom ucviljenu suprugu go-
spogju Pavlu rogi. Lujak i mnogu svoj-
binu. Neka mu bude laka bratska Če-
hoslovačka zemlja dok bude prenešen
u svoj zavičaj, a ucviljenoj supruzi i
svojti naše saučešće.

PUTNIKOVIĆ na Pelješcu. # Ma-
rija ud. Gjaračić. Na osvit Božića u
dubokoj starosti od 90 god., premi-
nula je Marija ud. Gjuračić, majka
našega mještanina Don Iva. Starica je
spokojno podnosila teret godina i du-
gogodišaje osjetljive patnje. Najveću
je snagu i utjehu nalazila u dnevnoj
molitvi i čestim primanjem sv. sakra-
menata. Bolest se je pogoršavala, a
jutrom rano nastupila je smrt. Sutra
dan bio joj je sprovod uz učestvova-
nje rodbine prijatelja i velikog broja
mještana pak i društvo djevojaka Srca
Isusova. Ucvijeljenom Don Ivu želi
razabranje nad gubitkom drage majke,
koju je sinovski ljubio.

"NARODNA SVIJEST 5 Siječnja 1938

 

 

Broj 1

 

 

 

OPTIČA

DUBROVNIK

Najveći izbor modernih fasunga za naočale

jpugs Niajusavršenija i ljekovita stakla za oči, -Gijene veoma solidne,

 

ŽIVA VODA
na PLOČAMA

Prije nekoliko godina pisao sam w
,Dubrovačkom Listu“ o vodama na na-
šemu teritoriju. Danas pak pozivljem
gragjanstvo da obrati pažnju elementu,
kojim u gradu oskudijevamo, jer znam
da mnogi znadu da imamo na naše-
mu primorju ispod brdskih barijera
izvore vode pod imenom ,vrulje“, a
ipak ih malo njih spominje. Takova
vrulja nalazi se u neposrednoj blizini
grada na Pločama, izmegju općinskog
kupališta i hotela Excelsiora. Netko je
izdubo stepenice do mora, za igru na-
pisao Lili Hip u kamenu, a mlaz vode
uz liticu radi razlike u gustoći mate-
rije, jasno ocrtava ,vrutak“. To se
jasno opaža i zimi i ljeti, kada kupači
kažu, da je tu kod stijene ,more hlad-
no“. Izvor je pod pločom, u dubini
1 m, pa se može vrlo lako i sa malo
troška da napravi betonom bunar samo

u polukrug, jer je jedna polovina liti-

ca, da se tako voda odijeli od mora i
siguran sam, da ćemo na tome mjestu
dobiti vrelo pitke vode. Ako se ima
tu da pravi obala ili što drugo, treba
voditi računa o ,vrulji“, jer nitko ne
zna do koje se visine može ovaj vru-
tak vode podići, ali treba kušati. Ovo
napominjem Gradskom Poglavarstvu
mišljenjem, da bi se lako moglo ovdje
dobiti vrelo za snabdijevanje brodova
i okolice.

Drugi je izvor, povrh razine morske
ispod Gospe od Dupca. Treći, velika
vrulja, nalazi se iza rta Pelegrina, na
obali pod crkvom sv. Petra. Vrulje se
poznaju po hladnoći mora, po mlazo-
vima čazne gustoće, po bijelome pi-
jesku i skupu riba, koje se rado drže
slatkih voda. Za nas je vrlo interesatno
ovo, što je u našoj blizini i lako se
može iskoristiti. Tajne su našega krša
velike, te se ne smije ništa propustiti,
da ih otkrijemo, kad nam ne trebaju
pviline rašlje“, jer vodu odma vidimo
i uredit da je zagrabimo.

M. Kusijanovič.

Književnost.

Božićnica. Seljački prosvjetno-poli-
tički dnevnik i kalendar Božićnica za
god. 1938 upravo je izašao iz štampe.
Ove su godine uz brojne političke
članke i rasprave u Božićnici zastupani
i brojni hrvatski seljački pisci i knji-
ževnici, Gabrijel Cvitau i Dr Pavao
Tomašić u svojim raspravama ,Duša
hrvatskog seljaka i Stjepan Radić“ i
»Poslije devet godina“ pišu o velikom
političkom radu i borbi Stjepana Ra-
dića i o značenju seljačkog pokreta u
hrvatskom narodu. ,Po seljačkim su
kućicama — piše dr Tomašić — o-
stale njegove slike i njegova nauka. U
selu je njegova misao, koja se ne
može raniti olovom...“ a Gabrijel
Cvitan završava svoj članak riječima :
Živi u našim kršima, živi u našim
poljima, živi u našim selima... živi
u našim srcima. Živi u tisućama no-
vih Radića, u dušama hrvatskih selja-
ka, kojima su silnici mogli sve odni-
jeti, sve uništiti, ali dušu im nisu mo-
gli zarobiti. Zato čitav hrvatski narod,
povezan Njegovom smrću, stoji danas
čvrst kao Velebit uz Njegovog dostoj-
nog nasljednika, Vodju i Prvoborca
Vladimira Mačka.“ Seljački knjiženik
Žarković piše obsežnu raspravu o hr-
vatskom selu i domovini. Seljački knji-
ževnik Ivo Sarinić žestoko se obara na
mitnice, koje naziva carinskom grani-
com izmegju sela i grada. U literarnom
dijelu Božićnice zastupani su brojni
seljački pisci. Miškina svojom pjesmom
,Mrtvoj drugarici“, Viktor Živić po-
vjestnim člankom o seljačkoj kneževi-
ni, Grga Petković poučnom pripovješća
,O Sirku i sirkovom kruhu“, M. Bra-
jac pripovješću iz seljačkog života .Mai-
ko zemljo hraniteljice I* i F. Vučino-
vić pripovješću na kajkavskom ,Je
mnoga cura velika sirota“, u kojoj
nam pisac vrlo realistično i upravo
umjetnički crta snuboke na selu. Bo-
žićnica za g. 1938. donosi brojne slike
Stjepana Radića i dra Vlatka Mačka,
dra Jurja Krnjevića, M. Pavleka, R.
Hercega, Mare Matočec, roditeljku ku-
ću vogje hrvatskog naroda dr Mačka,
slika sa komemoracije za S. Radića u
Samoboru i mnoge druge u vezi sa
uvrštenim člaucima i raspravama.

 

A. HANSEN U SVIJETU

U ,Večerniku MNarodnich Listu“ z
dne 22 t. mj. je napisao M, U. Dr.
Fr. Veleš lijep članak o slikaru A,
Hansenu. Tu čitamo, da se je Hansen
rodio god. 1875 u Odesi, kao unuk
genialnoga ruskog mariniste Iv. Konst.
Ajvazovskoga, koji mu je bio i prvi
primjer i učitelj slikarstva. Svršivši
pravne studije posveti se Hansen pot-
puno slikarskoj umjetnosti, absolvira
slikarsku akademiju u Miiichenu, uči
i na akademijama lijepih umjetnosti u
Berlinu i Dresdenu, gdje su mu bili

za učitelje Karlo Salzaman, Pavao
Meyerhemi i Eugen Bracht; studira
zatim u Parizu kod Tony Roberta
Fleury i Jules Lefebra, postaje član
Salona i Megjunarodnog udruženja
akvarelista i grafičara te si steče u-
mjetnički renome, tako da kupi fran-
cuska vlada njegove slike i za mu-
zeum u Louvresu i za Elizejsku pa-
laču. Zatim je bio pozvan u Petrograd
za marinistu ratne mornarice i carskog
muzeja. Na carskoj jahti ,Standard“
učini Hansen mnoga morska putova-

nja te je zatim imenovan članom Aka-
demije lijepih umjetnosti u Petrogra-
du. Radi revolucije se preseli u Odesu
i u Feodoziju na Krimu, gdje stvara
oko 200 krasnih marina. Da spasi ži-
vot sebi i svojoj supruzi — izseljuje
se Hansen — u pitomi Dubrovnik, da
može u ubavom Lapadu i dalje slu-
žiti umjetnosti mora. Hansen priregjuje
izložbe svojih slika u Zagrebu, Pragu,
Beogradu, Buenos Aires (gdje mu je
izložbu posjetio sam predsjednik re-
publike), u Rio de Janeiro, Rimu, Pa-
rizu, Bukarešti, — i opet u Beogradu.
Vrlo mu je naklonjen kralj Aleksandar
I. te ga odlikuje redom sv. Save. Nje-

gove slike kupuju i: rumunjski kralj,
talijanska i grčka kraljica i mnoge
druge ličnosti visokog društva. Po pr&-
poruci arh, prof. Plečnika urese se i
prostorije predsjednika Č. S. R. ma
Hradžamina — Hansenovom slikom —
vile ,Solitudo“, a i tri druga Čč. s. mi-
nistarstva uljepšavaju svoje sobe nje-
govim slikama. — Hansen je prouča-
vao ,anatomiju mora“, napose (kako
mi je lično pričao): zakone morskog
valovanja.
Dr Martin Malnerič.

 

Oglašujte u Harod. Svijesti

46.1.4017? MELIKA ZABAVNA - GDADAMOKAO g GHMNIOT UH