Strana 2 Post i nemrs Treća zapovijed sv. Matere Crkve naregjuje : Postiti korizmu, četiri vre- mena i ostale poste naregjene, ne jesti mesa u zabranjene dane. Postiti hoće reći jesti samo jedamput na dan do sitosti. Postiti je dužan svaki kršćanin koji je navršio 21. godinu a nije ušao u 60, ako ga ne ispričava valjan razlog kao težak rad, tjelesna slabost, bolest. U korizmi je svaki dan post osim Nedjelje. Nemrsiti se je dužan svaki kršćanin koji je navršio sedmu godinu, ako ga ne opravdava valjan razlog kao bolest, putovanje, vojna služba i t. d. Dani su nemrsa: 1. svaki Petak u godini, ako u taj dan ne spada koji blagdan zapovigjeni. 2. Svaki Petak i Subota u Korizmi. 3. Kvatri (Srijeda, Petak i Subota), 4. Čista Srijeda i 5. Vigilije Duhova, Božića, Velike Gospe i Svih Svetih. Po dopustu sv. Stolice za našu bi- skupiju vrijede i ove odredbe : Mjesto u Subotu kroz korizmu može se nemrs obdržavati u Srijedu osim . Čiste Srijede, koja je uvijek dan posta i nemrsa, te kvatrene Srijede i Vel. Subote. U posne dane osim glavnog obroka na kojem se smije samo jedanput na Bečki Velesajam od (3. do 19. marta 1938. Znatni popusti na vožnji Bez vize! Sa iskaznicom velesajma i putnicom slobodan prelaz granice u Austriju. Magjarska tranzitna viza po- dijeljuje se na granici uz predočenje iskaznice zbora. — Znatni popusti na jugoslavenskim, magjarskim i austrij- skim željeznicama, na Dunavu, Jadran- skom moru kao i u zračnom saobraćaju. Sve informacije i iskaznice zbora (a Din. 50'—) dobiju se kod fiener Messe M.G., Wien VI. i kod počasnih zastupstva u Dubrovniku: ,Putnik“ društvo za sa- obraćaj putnika i turista u Kraljevini Jugoslaviji i njegove filijale. S. DRAGIČEVIĆ D. I. dan jesti do sitosti, dopušten je i po jedan manji obrok, ujutro i uvečer. Glavni se obrok u posne dane može po volji uzeti o podne ili u večer, kako je komu zgodnije. U dane posta u korizmi, kada se može jesti meso na objedu, dozvoljeno je meso i pri manjem obroku t. j. na večeri. Oni koji primaju hranu iz pučkih kuhinja, menza, javnih restauracija i gostiona i oni koji putuju parobrodi- ma, željeznicom i slično dužni su pos- titi kao i ostali dočim su obvezani na obični nemrs samo na Čistu Srijedu, u sve kvatrene Petke, na Veliki Petak i Badnji dan. Dopušteno je u posne dane, u ko- jim je dozvoljeno mrsenje, jesti na istom obroku meso i ribu. U Nedjelju i zapovijedne blagdane nema posta ni nemrsa. Na Veliku Subotu po podae prestaje nemrs i post. Post i nemrs ne prenosi se na pred- idući dan, na pr. u subotu, ako bi slu- čajno padala koja posna vigilija u Nedjelju. Crkva, kao naša ljubezna majka, ublažila je post prama današnjim pri- likama vremena, ali želi, da se vjernici drže duha posta, koji — kako se svaki dan u Korizmi čita u sv. Misi »vitia comprimit, mentem elevat“. Na- stojat nam je, da svladamo svoje ne- uredne strasti i molitvom uzdignemo svoju pamet k Bogu, te vršimo vazda dobra djela, napose da dijelimo milos- tinju za siromahe. Ko bi bio u stanju da opslužuje propisane poste strožijim načinom, kako se je nekada činilo, slobodno mu je to i danas vršiti; na- pose pak vjernicima preporučujemo, iako prema indultu sv. Stolice nije dužnost, da se uzdrže od hrane bije- log smoka (jaja, mlijeka, sira, masla itd.) na Veliki Petak, uoči Gospe Ve- like i na Badnji dan; steći će tim da- pače veću zaslugu kod Boga. Pisma iz naroda. PUPNAT NA KORČULI. Narodna igra ,Kumpanija“, Na staru godinu sastalo se oko 50 mješčana, izabralo upravu (starješinstvo) i iste večeri ko- ledali su Crkvu, župnikn, potom star- ješine društva (kralja, debelog i tankog suca). Koledare je svak po običaju po- častio. Svake su nedjelje iza toga kor- porativno dolazili u crkvu pod barja- kom uz udaranje ,tambolina“ 1 svirku isusovac utemeljitelj prve pomorske škole na Jadranu. 9, Nautička škola na Rijeci. Orlandu, koji je bio odstranjen od samostana, svog dragog gnijezda, teško je bilo da se snagje, iako je bo- ravio u svom rodnom gradu. Njegvvo plemenito i nježno srce nerado je trpjelo naziv profesora mjesto naziva .Padre Orlando“, kako su ga nazivali njegovi Gojenci u kolegiju. Slijedeće je godine predavao Orlan- do matematičko - nautičke predmete u prostorijama Književne Akademije na Rijeci. Broj je gjaka bio malen. Ali je ovdje bio loše sreće, jer dvije godine kasnije, g. 1776 postade namjesnikom barun Karlo Zinzendorf, koji predloži carici, da se nautičku školu ponovno otvori u Trstu. Carica na to prista. Zato je Orlando morao vratiti u Trst sve nautičke knji- ge i sprave, koje bijaše dao prenijeti ma Rijeku. Stari i bolježljivi profesor Orlando videći da ga ne prati sreća i da je malen broj gjaka, koji se Želi posvetiti pomorstvu, predloži školskoj vlasti, neka mu dopusti predavati dvo- struko knjigovodstvo, osim matematike i nautike, što je već tri godine predavao. Orlandovu želju uvaži carica, koja mu maredi da sastavi školsku knjigu za dvostruko knjigovodstvo. Pomoćnikom i zamjenikom profeso- ra Orlanda imenova carica svećenika Alojzija Capuana. Orlandu naloži, da pouči Capuana u nautici i u dvostru- kom knjigovodstvu, da bi ga ovaj mo- gao naslijediti ma Riječkoj književnoj akademiji. Alojzije Capuano, potomak je vlastelinske obitelji iz Trsta, rogjen g. 1743, zaregjen u Družbi Isusovoj, kojoj je pripadao prije ukinuća reda. On je g. 1773 naslijedio svoga prija- telja i subrata redovnika Orlanda na Rijeci, gdje dobi mjesto profesora i propovjednika na književnoj akademiji. Mjesue su vlasti drugačije mislile nego carica. Ove su željele, da se Ca- puano usposobi za buduću nautiku u NARODNA SVIJEST“ 2 Ožujka 1938 Broj 9 Ja zaštićujem i Vašu kožu! Crvena, oporai ispucana koža je dokaz da nije dosta ot- porna, dakle preslaba. Zato je potrebno da ju jačate i to sa NIVEA. NIVEA sadržaje ,,Eucerit“ koji prodire dubo- ko u pore, hrani i jača kožno staničje i podiže time otpornu snagu vašoj koži. Rabite re- dovito NIVEA i koža će vam biti nježna, mekanai podatna, unatoč vlažnog i hladnog vremena. mišnjica“, pošto bi prije svoje oružje i stvari predali na čuvanje jednom svojem vojniku sa mačem u ruci u blizini crkve. Na Kandeloru odigrali su igrači njih 15 u narodnoj nošnji — sličnoj konavoskoj svoju igru , Moštru“ na pjaci. U večer prije, kao i u jutro rano bila je svečana ophodnja po selu. U jutranjoj opbodnji vodili su pred sobom okićena vola, te ga namjestiše uz ,žbaru“. Iza Mise poslije prve odi- grane figure — odabrani vojvoda — uz udaranje tambolina a praćen od ostalih igrača ide do vola — kojemu jednim zamahom mača odsječe glavu — uz sveopće klicanje u znak va- ljanosti i hrabrosti. Iza toga igrači na- staviše sa izvagjanjem daljnih figura (13) pod sviranjem ,mišnjajica“. Svaki igrač ima mač. Predvodi ih kapetan. Plešu u raznim lijepim slikama sad u krugu, sad u formi broja 8, sad pre- skaču mačeve, sad prolaze ispod ma- ča, a sve to glatko i savršeno, da im se je publika divila i pozorno ih gle- dala. — Došao je velik broj naroda iz Čare, Račišća, Žrnova a nekoji i iz Korčule. Prisustvovao je u ime općine Dr Škrabalo, odvjetnik u Korčuli sku- pa sa podnačelnikom g. Sti. Marko- vina iz Lumbarde. Po svršetku igre društvo opet svečano kako je i došlo pod barjakom, uz mišnjice i tambolin povratilo se je u svoje prostorije u palac“ kraljev, gdje je bio zajednički objed, kojemu su prisustvovali župnik Preč. Dn Božo Bačić, župnik Žrnova vić, Gregov Don Ivo, Dr Dinko Miro- šević, općinski liječnik i gradonačelnik Markovina. Preko objeda počevši ostalih starješina — pa od kralja i do zadnjeg Trstu, dok još živi stari Orlando. U ono je doba Orlando bio u čitavoj tadašnjoj monarhiji jedini, kojije imao duboko i opsežno znanje u svim gra- nama nautike, potrebite pomorcu. U sjednici književne akađemije g. 1778 izjavi Orlando: Radi svoje bo- lesti ne mogu ni napisati ni kazivati u pero gradivo dvostrukog knjigovod- stva za školsku knjigu. Još mi je teže da se poslužim latinskom terminolo- gijom, kad za to do sada nema u lat. jeiku dovoljno riječi. Pokrajinski je nadzornik Nikola Skerlec poticao Or- landa, da barem njegov pomoćnik dovrši školsku knjigu. Megjutim Or- lando obeća, da će dati tiskati potpu- ni tečaj nautike, ali radi svoje bolesti nije mogao nikako dospjeti. Taj je potpuni tečaj obuhvaćao traktate po- glavlja iz aritmetike, algebre, geome- trije, ravne i sferne trigonometrije, idro- grafije ili nautike. Skerlec je želio da stari Orlando prije svoje smrti svakako dovrši školsku knjigu dvostrukog knji- govodstva i nautike. 1 za to 13. X. 1781 zaprijeti Orlandu i Capuanu, da će im smanjiti plaću, ako ne dovrše školsku gosta — svakome se je nazdravljalo uz starinske ,počašnjice“, a svakl je po starinskom običaju dužan da za- hvali, pak su oba svećenika, liječnik i podnačelnik ovom prigodom izrazili velike simpatije igračima i cijeloj kum- paniji na lijepoj slozi, lijepo odigranoj igri, kao i želji da obnove i održe u- vijek živu ovu lijepu narodnu igru spomen nekadašnjih borba našeg oto- ka sa gusarima. 4 LOPUD. Popravak zvonika sv. Ni- kole. Prošlog ljeta udario je grom u zvonik sv. Nikole na Lopudu i teško ga oštetio. Prijetila je pogibao da se jedan dio sruši i na crkvu. Nije osta- jalo drugo nego ga srušiti, da se iz- bjegue veće zlo, ili ga radikalno po- praviti. G.g. arhitekt Dobrović i ing. Doršner bili su vrlo susretljivi pak su blagohotno izradili nacrte i trebovnik prema kojima je čitava radnja izvedena. Radnju su izveli g.g. Tomo Storelli domaći sin i Giuka Perić, ukusno i so- lidno ma zadovoljstvo sviju. Čitavu radnju je požrtvovno nadgledao g. Pe- tar kap. Uccellini. Za popravak su do- prinijeli: Općina Lopuda Dinara 2000 (L. doprinos). Po 1000: baron F. May- neri, kap. P. Uccellini, braća Zec Du- brovnik-Gruž; po 200: D. L. Kristić ; po 100: D. Pp. Urlini, N. Zec, villa ,Danguba“; po 50: Libe Drachsler- P. Kuljevan: po 40: N. Djevojić, I. Bu- conić; po 20: R. ud. Labaš, M. Dubeli, A. Frka; A. ud. Kuljevan 12; po 10: A. Miljas, I. Mihaljević; nekoji nepo- znati ukupno 80. Uprava ,Grand Ho- tela“ je dala svoga mehaničara za ne- koje radnje i g. Libe Drachsler je požrtvovno obilazila i prikupila dio od spomenutih darova. — Potpisani ovim putem svima spomenutim izrazuju svoju iskrenu zahvalnost na darežljivosti i susretljivosti. Oci Dominikanci. kojigu. Prijetnje nadzornika Skerleca nijesu ništa postigle. Od bolesnog je starca tražio da sastavi školsku knjigu, a za to nije imao ni vremena, ni knji- ga, ni potrebitih sredstava. Pravo veli arhidijakon Peri: Već je i to mnogo, da je Orlando mogao i predavati u koliko su mu dopuštale njegove slabe sile. Ipak nije mirovao nepopustljivi nazornik, zato zatraži od arhidijakona Peria da mu dade točao izvješće o Orlandu te odgovori na slijedeće upite : Iznosim ovdje ujedno upite i odgo- vore. 1. Kako poztia svoj predmet? — Eximie, izvrsno. 2. Kakva je njegova metoda kod predavanja? — Optime, vepma dobra. 2. Kako postupa S mla- deži? — Suave, blago. 4. Koje jezike pozna? Hrvatski, latinski, talijanski, francuski i njemački jezik. 5. Kakvo je njegovo ponašanje ? — Vir vere ec- clesiasticus — zaista je pravi svećenik. Izvješće spominje : Orlando je već 29 godina profesor matematike, nautike i dvostrukog knjigovodstva. U Trstu je ove predmete predavavao 21 godinu, a sad je već 8 što predaje na Rijeci. Slijedi.