Strana 2 Međunarodni. Euharistijski Kongres u Budimpešti Primamo od Stalnog odbora Euh. kongresa u Jugoslaviji slijedeća oba- viještenja: 1. Po novinama raznijela se vijest, da će na XXXIV. Megjunarodnom Eak. Kongresu u Budimpešti biti Esperanto službeni jezik, u kojem će se voditi rasprave i td. To je posve izmišljeno. Prema statutima, odobrenim od Crkve- ne vlasti za Megjunarodne Euh. kon- grese, službeni je jezik na tim kongre- sima uvijek jezik naroda, u kojem se vode priprave za takav kongres. U Budimpešti bit će dakle službeni jezik madžarski, Kako je pak madjarski jezik u svijetu malo poznat to je Centralni odbor za Euh. kongres u Budimpešti odlučio, da će pored madžarskog jezika biti u službenoj uporabi još francuski, njemački i talijanski jezik. Pored toga uredilo se već da će svaki narod imati svoju crkvu i svoju dvoranu za svoje pobožnosti odnosno za svoja javna zborovanja. Hrvatima je dodijeljena Kapucinska crkva, Budapest ,FO utca 39 za liturgične funkcije, dvorana ,Budai Vigado,“ Bpest, Szilagyi Dezso Ter 5 za javna zborovanja. Osim toga će svaki narod prigodom velikih zajed- ničkih svečanih zborovanja nastupiti preko svojih govornika s kratkim go- vorom u svojem jeziku. Samo u tom slučaju doći će Esperanto do svog iz- ražaja i nigdje drugdje. 9, Veliku zabunn je prouzročila vi- jest u prospektima, što ih je Putnik“ razaslao da je ma zaključni dan Kon- gresa u nedjelju 29 svibnja polazak vlakova iz Budimpešte odregjen u 6 i po uvečer. Prema kongresnom pro- gramu naime počinje velika teoforična procesija u 4 s. poslije podne. Čitava se ta zaključna svečanost ne će stalno završiti prije 8 s. uveče i kad bi tako bilo, morali bi hodočasnici jednostavno najljepši dio Kongresa napustiti i bje- žati na kolodvore, da uhvate svoje vla- kove. Megjutim se interveniralo kod Ministarstva Unutrašnjih poslova i odanle je dana 25 veljače došlo služ- beno saopćenje, da je po srijedi samo nesporazumak, ako je Putnik“, pola- zak vlakova postavio u 6 i po s uveče. Vlakovi će odlaziti kasnije u noći od 20 na 30 svibnja. Ministarstvo zahti- jeva samo to, da hodočasnici ne osta- nu dne 30 svibnja u Budimpešti, kad se u tome gradu vrši velika jubilarna svečanost 900 - godišnjice smrti sv. Stjepana kralja. — ,Putnik“ je već obećao, da će za polazak vlakova od- rediti kasnije doba tako da ne će vla- kovi iz Budimpešte otići prije 11 s. noću. Već je javljeno, da je Min. saobra- čaja za vožaju na našim željeznicama od polazne stanice do granice i natrag svim hodočasnicima, koji će koncem svibnja putovati na Megjunarodni Euh. kongres u Budimpeštu dozvolilo vož- nju uz polovicu vozne cijene. Istu ugodnost pružaju sva Društva riječne plovidbe na Dunavu. Stalni odbor za Esb. kongrese u Jugoslaviji zamolio je takogjer ravnateljstvo Jadranske Plovidbe na Sušaku da dozvoli i na svojim brodovima sličnu sniženu cije- nu za hodočasnike od mjesta ukrcaja do Sušaka i natrag. Jadranska Plo- vidba tu molbu usvojila i odgovorila: ,Obzirom na propise našeg Pravil- nika dozvolićemo svima učesnicima Vašeg kongresa u Budimpešti povla- sticu od 50% popusta od redovite ta- rifa u sve tri klase, na način da će kongresisti pri polasku nabaviti vozau kartu za polazak uz prikaz kongresne legitimacije i uz isplatu potpune redo- vite cijene. Pri iskrcaju u Sušaku, 1 beniku ili Splitu oduzeće se kupon vozne karte, a sama vozna karla ostaće u posjedu kougresiste za povratak. Vozna karta važiće za povratak ako ista bude potvrgjena ujedno sa kon- gresnom legitimacijom od kongresnog Odbora u Budimpešti. One vozne karte i kongresne legitimacije koje ne budu potvrgjene od kongresnog Odbora u Budimpešti, da je dotično lice prisu- stvovalo kongresu, neće se priznati kao valjane. Vrhu ovoga mi ćemo obavjestiti sve naše agencije i ovlastiti ih pravovre- meno na izdavanje voznik karata ka- ko gore opisano. Vozna povlastica važiće za polazak od 18/V do 25/V a za povratak od 25/V do 5/VI 1928 g. NARODNA SVIJEST 16 Ožujka 1938 Broj 11 Ja zaštićujem Vašu kožu! Crvena, oporai ispucana koža je dokaz da nije dosta ot- porna, dakle preslaba. Zato je potrebno da ju jačate i to sa NIVEA. NIVEA sadržaje ,,Eucerit“ koji prodire dubo- ko u pore, hrani i jača kožno staničje i podiže time otpornu snagu vašoj koži. Rabite re- dovito NIVEA i koža će vam biti nježna, mekanai podatna, unatoč vlažnog i hladnog vremena. POKORNIČKA Liga katol. društava izdalala je osim prošlog još i ovaj slijedeći proglas : Braćo i Sestre! Naš je grad od uvijek bio na glasu rad svoje skladnosti. Nelijepe novota- rije, za kojima se iako povode da- našnji stanovnici grada sv. Vlaha, do- vode u ozbiljno pitanje skladaost Du- brovnika. Poroci, koji su uvijek nalazili po- dignut most pred gradskim mirima i koje je prijeteća desnica svetog Parca držala daleko od Dubrovnika, danas kroz spušteni most ulaze slobodno u grad. Megju porocima koji blate čast Du- brovnika i degradiraju ga na stupanj nekulturnog sela prvo mjesto zaumzi- ma psovka. . Psovka je nekad: izlazila jedino iz ustiju društvenog ološa uz zgraženje i protest svakog kulturnog čovjeka. Da- mas na razne načine psuje ogroman postotak ljudi, i to baš onih koji se kite nazivom intelektualaca. Psovka je porok koji nikome ne do- nosi koristi ni zadovoljstva, a truje dušu psovača i onih koji ga okružuju. Ona je diktirana paklenom mižnjom na Tvorca Boga. Mnogi bez promišlja- nja poprimaju gadnu naviku psovanja. Dubrovčani, svi kojima je ma Srcu nepovrijegjena tradicija slavnog grada NEDJELJA sv. Vlaha, stupite u borbu proti ovog strašnog poroka koji blati čast našeg grada. Počnimo borbu sa sobom. Čt- vajmo se da sami ne psujemo, a u ko- liko smo nepažnjom zapali u taj po- rok očistimo se, a onda svakom koji, bilo s koje strane, dogje u naš grad okužen porokom psovke, po HZOrt starih Dubrovčana, zatvorimo mu grad- ska vrata. Slavna kulturna tradicija Da- brovnika traži od nas da napustimo ili psovku ili Dubrovnik. Stupimo složno u boj za čast Boga i dostojanstvo grada sv. Vlaha! Deset zapovijedi proti psovke : Brate, sestro! Molim Te, nemoj psovati, jer 1. Psovka je znak gluposti. 9, Psovka sramoti a ne donosi koristi. 3. Psovka poživinčuje čovjeka. 4, Psovka ponizuje narod. 5. Psovka je divljaštvo. 6. Psovka je sotonski grijelr. 7. Psovka je vrhunac zla. 8. Psovka izazivlje bičeve Božje. 9, Psovka je grozna društvena rak- rana. 10. Psovka je odvratna i gadna po- štenim ljudima. Stoga kulturan i svijestan čovjek nikada ne psuje! VICKO LISIČAR Trgovačke veze dubr. Republike s Italijom u XIV i XV uv. Geografski položaj dubrovačke Re- publike mnogo je doprinio da su se mjezini stanovnici odmah u početku počeli baviti pomorskom trgovinom. Njezine su jedrilice plovile duž Jadran- skog mora na sjeveru do Senja i dalje, ana jugu do Albanije i sjeveme Grčke. Lagje su bile doduše malene, ali ipak podesne za takvu obalnu trgovinu. Kako se je Republika sve više razvijala svojim teritorijem, to je ona nalazila potrebu, da se dade na veću pomor- sku trgovinu, ali za to joj je trebalo, da najprije negje tržišta u zalegju, koja će raznijeti robu što se uvozi, a usre- dotočiti onu robu, koja se imade da iz- veze. Dubrovačka je Republika zato sklapala trgovačke ugovore sa Srbijom, s Nemanjom 1186 godine, s Kulin-ba- nom 1189, carem Mihajlom Arsenom II 1252 g. Odtada su dubrovački trgovci putovali u Bosnu, Srbiju i Bugarsku do Carigrada. I bilo je uspjeha, jer je u to doba Dubrovnik postao najvaž- mije ekonomsko središte na zapadu Balkana. Za što uspješnije tjeranje tr- govine, da naime što brže idu glavne trgovačke karavane iz Dubrovnika i obratno, bio je sagragjen put tako zvani »dubrovački drum“, koji je vodio čita- vom širinom Balkanskog poluotoka sve do Carigrada. U XIV v. već dobro razvijenoj du- brovačkoj pomorskoj trgovini nijesu bila dovoljna tržišta sjeverne Grčke, Albanije i Jadranske obale s ove strane, nego su dubrovačke lagje morale plo- viti i k drugoj strani Jadrana — Ape- minskom poluotoku. Italija pogotovo južna Italija bila je za Dubrovčane na- ročito zgodna, jer je bila najbliža od svih prekomorskih država, a uz to bo- gata agrarnim produktima, osobito Apulija i Sicilija. Dubrovnik je crpio u XIV v. svoje namirnice iz tri talijanska područja i to sa sjevera Venecije i Mediolana (Milana) tekstilnu robu i staklo, sa srednjeg dijela (Italije) t. j. Aakoni- tanske Marke i Toskane: vino i teksti- lije, a sa juga žito (pšenicu, kukuruz, raž, ječam), sočivo, so, ulje, agrume (naranče, lemune) i svilene tkanine, nakite, neku kolonijalnu robu, užeta, platno za jadra i drugu robu, što služi pomorstvu. Venecija je .osim tkaninama snab- djevala Dubrovnik i čitav balkanski poluotok i mnogim drugim preragje- vinama osobito makitima razne vrsti i oružjem napadnim i obrambenim. Iz- mjena dobara vršila se većim dijelom u obliku trampe (izmjena robe za robu), pa se je za pokriće vrijednosti ove uvezene robe izvozilo preko Dubrov- nika u Veneciju: vosak, med, metali, koji su se dovažali iz unutrašnjosti balkanskog poluotoka. Osim toga stoka sitnog zuba, osobito kastrati“, koji su bili veoma cijenjeni i sir, poznat pod imenom ,formagium sclavonescum —formaggio sclavonesco“ i ,formaggio blachesco (dei vlachi ili moro vlachi)“. Od polovice XIV stoljeća izvozila se je preko Dubrovnika i sirova svila, što se je donosila iz južnog dijela Balkana. Sedamdesetih godina XIV vij. osobito je bila živa trgovina koraljima, kojih je na hiljade dubrovačkih libra (mjera za težinu) odilazilo u Veneciju, da se tamo proda. Kože domaćih i divljih životinja, što se donosilo iz unutraš- njosti Balzana u surovom a katkad i preragjenom obliku, bile su predmet trgovine sa Venecijom već od najsta- rijih vremena, pa nije bilo broda, koji me bi po koju balu tog važnog artikla u svojem skladištu nosio. Trgovina sa Venecijom 1358 i 1380 (osamdesetih godina) za vrijeme Ugarsko Veuecijan- skog konflikta za čas je jenjala, da se za kratko ponovno razvije i procvate. Osim toga Venecija je igrala ulogu današnje burze, pa su se cijene među i vosku ravnale prema iržnoj cijeni u tom važnom tržištu Centralne Europe. Dubrovnik je vodio u XIV v. važnu posrednu trgovinu izmegju Aakonitan- ske Marke, koja je bila jedan od naj- važnijih proizvagjača vina i ulja u Ita- liji i Balkanskog Poluotoka. Aakoni- tansko vino pilo se je od vajkada na dvorovima balkanskih vladara i velmoža, a osobito od vremena Dušana Silnoga, kad se je Srbija proširila i prešla u red najuticajnijih država na Balkanu. Pri- pojenjem bogatih pokrajina Staroj Srbiji priticelo je veliko bogatstvo na carski dvor, koji je počeo da troši skupe tek- stilne produkte zapadne Evrope za odjeću i skupa vina i hranu za gozbe. “ Naučivši se jedan put na njih postao je njihov žestoki potrošač i kasnije kad se je politička konstelacija i promije- nila. Tkanine urešene zlatom i srebrom, što su dolazile iz Firence, postale su- svakdašnjica na malom plemičkom dvo- tu kao i na carskom. Slijedi. === u