TAKSA PLACENA U GOTOVU Narodn GOD. XX — BR. 13. DUBROVNIK, 30. Ožujka 1938 CIJENA Dio. 150 Kako u prošlome broju našeg lista već javismo, nazad osam dana — u srijedu 23. o. mj, ranom zorom — predao je svoj duh Bogu čestiti naš urednik, prečesni Don Vicko Lisičar, počasni kanonik dubrovačkog kaptola, upravitelj župe sv. Andrije na Pilama i uvaženi radnik ma polju dubrovačke historiografije, Shrvan naglom i teškom bolešću umro je neočekivano, tako da je glas o njegovoj smrti upravo prenmerazio mnoge njegove prijatelje i štovatelje, u gradu i vani. U nedjelju dne 13 o. mj. pokojnik je prisustvovao pokorničkoj precesiji, te se na onoj hladnoći domogao po- gibeljne nazebe, koja se brzo razvila u upalu pluća, pa buduć pokojnik otprije bolovao na srcu i na plućima, svršilo se katastrofom. Rodio se pokojni Don Vicko u Sta- romgradu, na otoku Hvaru, dne 12 prosinca g. 1879. Ramo je ostao bez oca, pak se za nj brinula samohrana udovica majka, pokraj koje sada po- čiva u grobu, na ubavom Orašcu. Pučku školu polazio je Don Vicko u Korčuli, gimnaziju je izučio u Dub- rovniku, kao pitomac biskupskog sje- meništa, a više bogoslovne nauke u Zadru. Prvu sv. Misu prikazao je Bo- gu na blagdan Male Gospe, dne 8 IX 1904 u starom i čuvenom Gospinom svetišta na Trsatu. Dušobrižničku službu započeo je u Maranovićima na Mljetu, odatle je pre- šao u Blato na Korčuli, ali je pred svjetski rat morao prekinuti službova- nje zbog plućne bolesti, koja ga je pratila od najranije mladosti, Za vrijeme rata pozvet je u vojničku službu kao dušobrižnik; ali poradi svog poštenog i savjesnog držanja pri jednom političkom procesu, navukao je na sebe gnjev austrijskih vlasti, te kao politički sumnjivac naprečac odalečen iz službe. Odmah nakon rata preuzeo je službu župnog upravitelja na Kliševu, U toj napornoj župi — sastoji se od šest rastrkanih gorskih sela — ostao je po- kojnik punih jedanaest godina. Tada je i objelodanio svoj književni prvenac, malu povjesnu raspravicu : , Crni Doli“, o poznatom vjekovnom zemljišnom sporu izmegju Kliševa i hercegovačkog seoca Šćenice, (Sporni predjel zove se »Crni Doli“). U toj raspravici vojuje za pravo Kliševa na rečeno zemljište, Njegovim marom i nastojanjem sagra- gien je velelijepi zvonik kliševske župne crkve, a stekao je i drugih zasluga. S Kliševa prešao je na Lopud. Slavna prošlost ovog krasnog ostrva i njegovi povjesni spomenici živo privukoše po- kojnikovu pažnju i uliše mu poticaj za književno-povjesnički rad; rad opse- gom doduše ograničen — radio je sa- mo toliko, koliko mu je vremena pre- ostajalo izvan dušobrižničkih poslova — ali zato ipak plodonosan, temeljit i narodu koristan; uvažen od domaćih stranih auktoriteta. T Dn Vicko Lisičar G. 1931 napisao je djelce: ,Lopud, historički i savremeni prikazi“. Knjiga je prevedena na njemački i češki. Zatim je, u toku od malo godina, objelodanio slijedeće rasprave: ,Kolo- čep mekoć i sada; ,Tri dubrovačka otočića: Daksa, sv. Andrija i Ruda“; Program Dubrovačkog Senata za doček Pape Pija II g. 14644; ,Osvijetljenje jedne činjenice“. (Odgovor na tugju raspravicu o nekoj zgodi iz prošlosti Lopuda); ,Obrana Korčule od Turaka g. 1571“. Osim nabrojenog napisao je pokojnik obilato kraćih povjesničkih članaka i bilježaka amo-.tamo po našim novinama i časopisima. Posljednja nje- gova kraća radnja, o trgovačkim od- nošajima Dubrovnika s Italijom u XIV i XV vijeku, bila je počeia izlaziti kao podlistak našeg lista, ali je smrću pre- kinuta. Da je poživio bio bi jamačno napisao povjesne prikaze i drugih du- brovačkih ostrva, jer to ga je naročito privlačilo. ,Narodnu Svijest“ uregjivao je dvadeset mjeseci. Koncem siječnja ove godine prepustio je majveći dio uredničkih poslova sadanjem uredniku, pošto se zdravstveno nije najbolje osjećao. Stara bolest srca i pluća nije mirovala. Bio bi pokojnik, po svojoj inače smažnoj konstituciji, i tu krizu prebrdio, ali Bogu se je drukčije svi- djelo: nadošla je upala pluća i odoi- jela ga u prerani grob. Istaknuti je takogjer, prem se stvar sama po sebi razumije, da je pokojni Don Vicko bio cijeloga svog života oduševljeni i iskreni rodoljub, uvijek jednodušan sa svojim dragim hrvat- skim narodom. Bio je članom Hrvat, Seljačke Stranke, Braće Hrv. Zmaja“ i mjesnih hrvatskih društava, Pokojnik oporučno sjetio se raznih crkava te vjerskokaritativnih i kultur- nih ustanova, U četvrtak dne 24. o. mj. bio mu priregjen dostojan sprovod, Na čelu svjetovnog i redovnog svećenstva, koje se u punom, broju sakupilo, da oda zadnju počast svom preminulom drugu nalazio se je i sam Preuzv. diecez. biskup msgr. dr. Josip M. Carević, a na čelu mnogobrojnog gragjanstva na- rodni zastupnik g. prof. R. Mišetić, Iz Župne crkve sv, Andrije krenula je impozantna pogrebna povorka do nma- vrh Boninova, odakle je mrtvo tijelo autom odvezeno u Orašac u obiteljsku grobnicu. I tako eto, dragi naš Don Vicko, dovršio si svoj časni i mukotrpni put na ovom svijetu. Radio si predano na njivi Gospodnjoj i marodnoj, pa smo uvjereni da te je tvoj Učitelj i Spasi- telj blago i radosno sač.kao i pozdra- vio riječima: ,Zdravo slugo dobri i vjerni; jer si bio u malom vjeran, nad mnogim ću te postaviti. Ugji u vese- lje Gospodara svoga !* Zadižaćemo ti trajan i svijetao spo- men dok se jednom ne nagjemo sku- pa u nebeskim stanovima. Vječni pokoj i slava Don Vicku Lisičaru ! K._ St. Zajmove dajemo na zadrugarskoj osnovi držav- nim i samoupravnim aktivnim i umi- rovljenim činovnicima (službenicima) posjednicima, trgovcima, obrtnicima itd. Povjereništvo kreditne štedne zadruge Povjerenje“ Pebrovnik I \ NS y ji \ \S MB " S A gi vi Z Antiseptična i aromatič- "na ODOL voda za usta je s siguran čuvar Vašega zdravlja. Pjenušava ODOL :zasta za zube ostranjuje svaku naslagu sa zubi, a usto je najblaže sredstvo za dava- nje potrebnog sjaja zubnoj caklini. 2.- 11 IV. 1938. vino, poljoprivreda, ljeto i dom, kozmetika, turizam. Na željeznicama 28. II. — 16. IV. u Jugoslaviji bes- platni povratak, u susjednim državama 25% do 50% popusta, na Jadranskim parobrodima viši razred za cijenu nižega. Katolička Akcija. Apostolat Mora Uz apostolat koji katolički laici vrše po svijetu nikao ije Apostolat Mora. Počeci su mu u Eogleskoj gdje se i danas nalazi internacionalui glavni u- red: Apostolatus Maris Ioternationale Concilium, a odatle se razvija po lu- kama svih kontinenata. Prošleg mje- seca veljače primio je sekretarijat spo- menutog ureda, koga sa svom požrt- vovnošću vodi Mr. Arthur Gannou pismo od kardinela G. Pizzardo u ko jemu hvali djelovanje tako važne grane katoličke akcije, odubrava njezin rad i izrazuje nadu da će, uz mnoga već ustanovijena centralna sjedišta, svaka luka imati svoje vlastito središte, ko- načište i klub; naglasuje kako sv. Otac insistira da katolički pomorci budu upućeni u apostolat i da postanu apo- stoli megiu svojim drugovima pomor- cima; upozoruje na odluke kongresa koji se je prošle godine održao u Ant- werpenu i kaže da Njegova Svetost u Apostolatu Mora gleda najmoćnije sred- stvo sprovagjania katcl. akcije megju pomorcima dok su po moru, to je konačno imperativ da katolički pomorci budu upućeni kako da djeluju u Apo- stolatu megju svojim drugovima rad- nicima. Da se organiziranje ovog Apostolata postavi na čvršće temelje sugerira sli- jedeće: 1) Da apost lat osnuje centrale u svim glavnim lukama pod direkcijom i vodstvom mjesn: g Ordinarija. Tako- gier da se pobrine da pomorci u lu- kama imaju zdravo konačište, stjecište i klub; 2) Da pojedine centrale upute meki broj debrih pumoraca koji će za vrijeme svoga boravka na moru upu- ćivati svoje drugove u spomenute usta- nove Apostolaia; 3) Da djelovanje raznih centrala bude koordinirano po nekim centralnim središtima ustanov- ljenim uzajamnim dogovorom odnosnih biskupa. Kardinal Pizzardo je nvjeren da će ovaj opći plan mnogo doprinijeti na- pretku apostolsta, a on će opet, dok bude vršio dužnost u palači Sv. Kalista, uzeti u pretres ovu veoma važnu fazu kat. akcije. Na koncu ističe lično zanimanje Sv. Oca koji hvali i preporučuje sinovsku poslušnost internacionalnug glavnog ureda u Londonu direktivama Katol. Akcije. A da ovo uistinu apostolsko djelovanje može što bolje napredovati šalje i sekretarijatu i svim kooperato- rima svoj očinski apostolski blagoslov. »U vrlo bliskoj budućnosti, završuje kardinal, nadam se da ću vam moći saopćiti detaljnije instrukcije Sv. Oca u pogledu promicanja ovog Apostolata“. U gruškoj luci je već ustanovljena centrsla Apostolata Mora, koju je Preuzv. Biskup povjerio samostanu Sv. Križa, a naskoro će biti osnovane cen- irale i u drugim našim lukama: Splitu, Šibeniku i Sušaku. N.