———— Strana 2 Haydn-ov Oratorij On, vedri, naivni Haydn, u atmo- sferi klasične smirenosti, S unkcijom pobožnosti kao da je bio preodregjen da predoči Golgotsku dramu u ruku zvukova. Ta dva pojma: ,smirenost“ i ,drama“ nijesu kontradiktorna. Oai se u slučaju traže, popunjuju, na te- melju neke intimne simpatije ideja. Fatalan je pokušaj mnogih umjetnika da kistom, dlijetom, riječi predoče ili raščlane dramu križa na pretežno ljud- ske elemcate: strah, žalost, očaj. Haydu je u prostoti, naivnosti djeteta o po- taknut bogatom umjetničkom inspira- cijom kleknuo, uprtim očima u lik Umirućega, dočim duša mu se preni- jela u carstvo otajstava, i ne toliko ljudski kolko duhovni, božanski ele- menti predanosti, ljubavi, žrtve dirnuli su žice njegova umjetničkog srca, i ono je opojeno milinom propjevalo. Zadnje su riječi Bića koji se sa ljudske strane bori sa smrću. Zar to nije slučaj da prevladava osjećajnost ? A ipak, same riječi Kristove ostaju bez glazbenog komentara. Recitativno, smi- reno, u jednostavnom harmoničnom stavu, mistično kor izusti svaku riječ, bez akcentniranja, bez sfektacije, jer su same riječi po sebi prepune izra- žaja, osjećajne. u njima je sakrivena božanske moć. Iza svake riječi slijedi razvoj ideje. U prvoj riječi dominira vapaj, prepun svijetle nade u uslišanje. U časovima svijesti grijeha duh poniznosti siže do dna, ali se podigne u nekom ushitu pomišljajući na krv Jaganjca. Od oso- bitog su izražaja usklici: Jao mi pasmo....“; nježno, intimno djeluju riječi ,A Božja krv“; u ponovnom m»Jao mi pasmo...“ vrvi osjećajnom gra- dacijom i patos-om. Opetovno se auktor u drugoj riječi mavraća na pijev ljubavi i milosrgju radi obećanog raja. Glazbeno je tkivo puno svježine, a predosjećaj rajskog čara dao je zanosa umjetničkoj inspi- raciji, koja se ispoljuje u širokim di- mensijama, impozantno, uvjerljivo. Po sebi je shvatljivo da je majčina dražest, koja dolazi do izražaja u tre- ćoj riječi, raznježnila djetinjsko Hayd- novo srce do opojnosti. U harmonij- skom, sjetnom, disonantnom spletu ra- stapa se od nježnosti. Prepun žara moli je žarko ponavljajući ,Majko“, ali mu stalna nada da će biti uslišan ispunja srce odvažnošću, jakošću. Osjećaj tugaljivosti dolazi osobito do izražaja u četvrtoj riječi. Osjeća se osamljenim, potištenim, ali ne prepušta se očaju. Afirmacija te predanosti volji Božjoj osobito se ispoljuje u dur-re- prizama. Vrlo je jaka gradacija u frazi .O Bože silni ti“, zatim kao da isče- zava, jer je smiren radi preobrazbe ljubavi ,u nebu gor“. U petoj riječi auktor prenosi akce- nat na ljudsku zloću. Markantni, umje- reno nervozni intervali basa uporno naglasuju ljudski zločin, a drugi gla- sovi kao da ga oplakuju. Svršetak, koji se naviješta u šestoj riječi, daje povoda auktor da se pre- nese u duhu na učinke Kristove smrti ma križu i poziva sve ljude (pazi ma zapletaj ,daj da jednom rajsku slavu“) da se priprave na konačni triumi križa. Sedma se riječ nad ostalima ističe kontrastnom koncepcijom. Ima tu i- dilske tako reći melodijske linije ; kat- kada potresno žarke molitve; sad opet preponiznih vapaja, zatim smireno dra- matskih momenata, dok se potpuno nečujno duh ne izgubi u vječaosti. Slika je gotova. Još se kompozitor htio da osvrne na zemaljski elemenat drame. Prenuvši se iz mirne kontem- placije u zaključnom koru crta stra- hotu što je smrt Pravednika proizvela i na neživoj tvari. Tulnjava bezdana, drhtanje Golgote, otvaranje grobova, uskrsnuće mrtvih sve je to u kratkim ali snažnim potezima prikazano i ak- centrirano. U ovom djelu Haydn ova je umjet- nička duša izrazila duboko proživljeni melos ne strogo liturgijskog već puč- kog napjeva na eminetno religioznoj bazi. Baš zato stil ovog djela nema ni operne razuzdanosti ni liturgijske sku- čenosti već posjeduje pravi duh slo- bode koja oplemenjuje, podiže, su- blimira. Liturgijsko vrijeme godine baš pri- kladno za izvedbu ovog djela zgodno je izabrano i dostojno je da se pri- goda iskoristi, te se barem za nekoli- ko vremena prekine nervozni ritam svakidašnjeg života, da se duh smiri u smirenoj, eterskoj atmosferi božan- skih riječi zaodjevenih u tako odlično glazbeno ruho. Jok. GRA S LA Lee R Pisma iz naroda. CAVTAT. Nove orgulje u župnoj crkvi su opet jedna nova tekovina mjesta, ujedno i ponos malog grada. Mjesec dana već radi tvrtka Josipa Brandel iz Maribora instalirajući nove orgulje modernog pneumatičnog si- stema sa dva manuala i 16 registara. Dne 1 ov. mj. obavili su pregled za primopredaju mp. O. Kvirin Orlić, O. Ante Matijević te g. Bartunek. Procje- nitelji su našli da orgulje zadovolja- vaju i sa ljepotom i puninom zvuka kao i u svojoj funkciji. Nekoliko regi- stara kao Gamba, koncertaa viola i so- licijanal doimlju se vrlo ugodno, a glas punih orgulja je svečan i blistav. Stoga firma Brandel zaslužuje prizna- nje i pohvalu, osobito kao se uzmu u obzir da je čitavo djelo izvela uz vrlo umjerenu cijenu. Mons. don Ivo Dagonig, župnik, mora da zaista bude zahvalan Bogu i veseo što mu njegov odvažan rad uspjeva i završava tako lijepim uspjehom. Zaista, ko pozna siromaštvo cavtatske crkve, moraće se diviti odvažnom i žilavom poduzeću preč. don Iva. Blagoslov i koncerat na novim orguljama održaće se na Mali Uskrs. = o o ooo DL Veliko sniženje cijena! Članovima ,Zadruge državnih službenika“ na otplatu uz iste cijene kao i za gotovo. Zajmove dajemo na zadrugarskoj osnovi držav- nim i samoupravnim aktivnim i umi- rovljenim činovnicima (službenicima) posjednicima, trgovcima, obrtnicima itd. Povjereništvo kreditne štedne zadruge Povjerenje“ Dubrovnik I Strma ulica 1 »,NARODNA SVIJEST“ 6 Travnja 1938 Broj 14 Uređenje radničkog položaja Pp U Osnovna načela tog uregjenja objav- ljena su u promulgovanom pismu, koje propraća novi Statut rada što ga je šef države Franko donio. Uvodna de- klaracija precizuje shvatanje i doktrinu manuelnog i intelektualnog rada; ona objavljuje: slijedeća načela : lični i ljudski, rad ne može biti sveden na shvatanje rada kao materijalnu robu, ni biti predmet transakcija koje se ne slažu s dostojanstvo ličnosti koja daje rad“, Ova deklaracija dodaje: ,da dr- žava ceni i uzvisuje rad, plodni izraz tvoračkog duha kod čovjeka, i da će ga ona u ovom smislu štiti silom za- kona, dodjeljujući mu najveće pošto- vanje i čineći ga skladnim s vršenjem ostalih individualnih, porodičnih i so- cijalnih ciljeva“. Niko nije isključen ,Svi Španjolci imaju pravo na rad. Realizacija ovog prava je prvobitni za- datak države“. Ova prava imaju sa svoje strane re- cipročnu posljedicu : Rad, smatram kao socijalni zada- tak, biće zahtijevan neumitno, u raznim oblicima, od svih Španjolaca koji ni- su nesposobni, jer se on smatra kao obavezni tribut nacionalne imovine“. U drugom paragrafu ,država se o- bavezuje da vrši stalnu i efikasnu ak- ciju za zaštitu radnika, njegova života i njegova rada. Ona će postaviti pra- vedne granice trajanju radnog dana, da ne bi bio pretjeran i obezbijediće radu sve garancije defanzivnog i hu- manog karaktera. Zabraniće naročito noćni rad ženama i djeci, urediće u- slove rada kod kuće i oslobodiće u- datu ženu rada u fabrici“. Zakon ustanovljava godišnji odmor i maregjuje stvaranje ,ustanove pot- rebnih da obezbijedi radnicima pristup svim tekovinama kulture, radosti zdrav- lja i sporta“. Treća glava utvrgjuje: ,da će na- grada pretstavljati u najmanju ruku o- bezbijegjenje da pruži radniku i nje- govoj porodici dostojan život. Usta- novljavaju se: ,porodične pomoći pu- tem pogodnih organizacija“ i dodaje se: ,da će životni nivo radnika biti postepeno i neumitno uzdignut u mje- ri koju bude dozvolio najviši interes države“. Daje se poticaj zanatstvu: ,Živo na- sljegje slavne prošlosti“, i predvigja se zaštita poljoprivrednog rada u direktnom odnosu sa revalorizacijom poljskih pro- izvoda, svojine i zemljoradničke sta- bilnosti, a tako isto tehničko umapre- gjenje proizvodnje. Najzad, pitanje kredita, socijalne po- moći, kako u pitanju besposlice, tako i u pitanju nesposobnosti, takogje su dobili osnovne konture budućeg za- konodavstva, što će ga obilježiti soci- jalni okvir Nove Španije. Suprotno bijedi marksističkog shva- tanja rada i kapitala, koje ponižuje radnika na stepen užasnog ropstva, novi zakon o socijalnom značenju ra- da i kapitala u Novoj Španiji ispunjen je duhom kršćanske ljubavi i čovjeko- va dostojanstvo. Kapital je našao svoje mjesto kao elemenat potreban u pro- izvodnji, kome je odregjen djelokrug i sposobnost privregjivanja, bez dira- nja u socijalna i čovječanska prava radnika i najviših interesa države kao zajednice jednog naroda koji ima pra- vo na veliku i bolju budućnosti. U punom jeku vođu se pobjedo- nosne borbe za oslobogjenije Nacije od marksističkog ropstva i moskovskih boljševika koji žele da Španiju pretvore u koloniju. “Nova država nalazi mo- _] gućnosti da počae svoj veliki socijalni zadatak, posvečujući najveću pažnju glavnom faktoru nacije : radniku. I kao što su dosadašnji rezultati u borbi protiv neprijatelja španjolskog naroda i španjolske kulture dali sliku jednog moćnog i svijesnog naroda tako će i u buduće socijalna pravda pružati španjol- skom čovjeku bolji život i bolje uslove za stvaranje španjolskih kulturnih vri- jednosti. Bulletin de propagande espagnole“. Katolička Crkva Dobro stanje katolicizma u Sjedi- njenim Državama. Prama zvaničnim podatcima stanje katoličke crkve u Sjed. Državama bilo je u prošloj go- dini slijedeće: Broj katolika iznosio je 20 milijuna 260 tisuća, što prama go- dini 1936 čini porast od 224 tisuće. Osnovane su 3 nove nadbiskupije i 4 biskupije, pa je sada ukupno 19 nad- biskupija i 95 biskupija. Svećenstva bilo je 31.650. Sagragjeno je 139 no- vih crkava, tako da ih je sada 18.526. Sa raznih krivovjerja obratilo se na kvtoličku vjeru 62.000 osoba. Tajna služba Božja u Sovjetskoj Rusiji. Isusovac o. Fridrich Seidenburg iz Sjed. Država, proputovao je nedavno Rusiju prerušen u civilno odijelo. Po izričitoj dozvoli sv. Oca on je, za vri- jeme svog putovanja, više puta služio sv. Misu u najvećoj tajnosti. Da su ga sovjetske vlasti pri tome zatekle, bio bi jamačno smaknut. On je dakle so- bom prokriomčario u Rusiju jednu fla- šicu vina, nekoliko komadića hostija i par stranica otrgnutih iz jedne male misne kajige. U hotelskoj sobi, dobro se zaključavši i spustiv zastore na pro- zorima o. Seidenburg prikazivao je Bogu sv. Misu. Za oltar služio mu je jednostavan stol, na koji bi razastro jedan mali stolnjak, u komu su na zgodan i nezapažljiv način bile ušivene sv. Moći. Mješte kaleža služila mu je mala čašica. Ko u Neronovo doba ! Pomoč sv. Oca obitelji H. Hertza. U ime Svete Stolice predan je udovi i kćerima Henricha Heitza, pronalazača valova zvanih ,Hertzovi valovi“ ček od 1950 funti sterlinga (268.750 dinara). Porodica velikoga učenjaka živi već više godina u Cambridgeu u vrlo teš- kim materijalnim prilikama. Poklon Svetog Oca Pape predao je udovi Hertza kanonik Msgr. Marshall. Po- trebno je naglasiti, da udovica i kćeri učenjaka Hertza nijesu pripadnice ri- mokatoličke crkve. == nm==m=— Qdlazak i dolazak željež- mice. Vlakovi dolaze u Gruž svaki dan u 5:35, 8.50 (brzi), 18:30, a odla- ze svaki dan u 6:50, 12:10, 21-18 (brzi). što činile kad ste bolesni ? Tražite lijeka! Isto tako treba Vam lijek kad nevidite a tu će Vam pomoći jedino optičar Bogdan DUEBRONVNIMK Zeiss Punktal samoprodaja