TAKSA PLACENA U GOTOVU

 

Narodna Svijest

 

GOD. XX — BR. 15.

4

Isus Krist je naša zakonita Glava :
i to naravna Glava, jer osim što je
pravi Bog, jest i pravi čovjek, naš
brat, nama jednak u svemu izvan gri-
jeha. ,U svemu se je morao izjedna-
ćiti s braćom, osim u grijehu“. (Jevr.
1, 17). All on je i naša nadnaravna
Glava; Glava otajstvenog tijela —
Crkve Božje. On je drugi Adam :
»Kao što po grijehu jednoga (Ada-
ma) dogje osugjenje na sve ljude, ta-
ko i po pravdi jednoga (Krista) dogje
na sve ljude opravdanje života“, (Rim.
V. 18). Izaija prorok, gledajuć u du:
hu žrivu Kristovu : Bogu za nas pri-
kazanu, kliče: ,Zaista slabosti naše
on uze i boli naše on podnese... On
bi ranjen za bezakonja naša, satrven
za zločinstva naša; pokazanje bi na
njemu radi našega mira, i modricom
njegovom ozdravismo. Svi mi kao
ovče zabludismo, svaki svojim putem
okrenu: a Gospodin postavi na nj
bezakonje sviju nas... Za to, što se
trudila duša njegova, vidjet če i za-
dovoljit če se ; naukom svojom oprav-
dat če ovaj pravedni sluga moj mno-
ge; i njihova če bezakonja sam no
siti* (Iz, LIII, 4—6;' 11), Apostol
Petar potvrgjuje Izaiju i veli: ,On
(Krist) je iznio sam grijehe naše na
tijelu suome na drvo, da grijesima
umremo a pravdi da živimo; njego-
vom ste modricom izliječeni. Jer bi-
Jjaste kao izgubljene ovce, ali sad se
vratiste k pastiru i biskupu duša va-
ših“, (I. Petr. II, 24—25).

Krist, kao prinositelj žrtve za nas
pravi je svećenik, od Boga postavljen.
»Ne proslavi sam sebe, da bude ve.
liki svećenik“ — piše ap. Pavao —
»ntego onaj, koji mu kaza; Ti si Sin
moj, ja te danas rodih! Kao što i
na drugomu mjestu kaže: Ti si sve.
čenik do vijeka, po redu Melhisede-
kovu. Jer se i pristojalo, da takav
bude naš veliki svećenik : svet, nevin,
neokaljan, odijeljen od grješnika, uzvi-
šenje od nebesa“: (Jevr. V. 4—6;
VII. 26)

Skupa s time trebalo je i da bude
sličan čovjeku ,da bude u svemu sli-
čan braći, da bude milosrdan i vje-
ran veliki svećenik pred Bogom, da
okaje grijehe naroda svoga. Jer u če-
mu je sam stradao i bio iskušan, mo-
že pomoći onima, koji su pod kuš-
njom“. (Jevr. II. 17—18)

Krist je došao na svijet, da ga
spasi. Otac nebeski htjede, da se čo-
vječanstvo spasi krunom žrtvom na
križu. Ta žrtva jeste isti Isus Krist.
Svećenik i žrtva u isti mah. On se
je žrtvovao drage volje. ,Žrtvovan
bi, jer sam htjede,“ (Iz. LII.) ,Ja se
— veli Krist — posvećujem za njih,
da i oni budu posvećeni istinom, Ja
svoj život polažem, da ga opet uz-
mem. Nitko ga ne uzima od mene,
nego ga ja sam od sebe polažem“.
(lv, XVII. 19; X, —1781)

DUBROVNIK, 13. Travnja 1938
&Muka “Smrt i QMskrsnuće
'&ospodina Našeg -Heusa &rista

»Krist je umro za sve; da, koji žive,
više ne žive sami sebi, već onomu, koji
je za njih umro i uskrsnuo, (Il. Kor. V, 15)

Plodovi Kristove žrtve na križu
upravo su neiscrpivi. , Jer ako prije-
stupom jednoga mnogi pomriješe, da-
leko se je obilatije izlila na mnoge
milost Božja i dar u milosti jednog
čovjeka Isusa Krista“.

Osim što nas je svoiom žrtvom na
Križu oslobodio krivnje i kazne, Krist
nam je takogjer postigao ,da imamo
život i da ga imamo u izobilju“,
(lv. X. 10). Kristovoj otkupiteljskoj
žrtvi imamo zahvaliti za svaku mi-
lost, koju primamo od Boga. Na sva:
koj je od njih kaplja predragocjenjene
krvi njegove.

Kristovom žrtvom na Križu dovr-
šeno je djelo našeg spasa i otkupa.
Blago je našeg spasenja neizmjerno i
neiscrpivo. Ali to blago, koje nam je
zasluženo na križu, treba primijeniti
na svakoga pojedinca čovjeka, prama
riječima Pavlovim : ,l došavši k svrsi
posta svima, koji ga slušaju, uzrokom
vječnog spasenja“. (Jevr. V. 9)

Moramo dakle Gospodina Isusa
Krista slušati, to jest upotrebljavati
sredstva milosti, što ih je za naše
spasenje naredio, i onda s dobivenim
milostima do konca vjerno sudjelovati
Vječno spasenje nije samo plod, koji
dobivamo bez našeg truda, več je to
i plaća, Moramo dakle raditi, to će
reči: bdjeti, moliti, boriti se i trpjeti.

U.

Promotrimo li Krista, koji izlazi iz
groba živ i slavodobitan, uvjerit če-
mo se da je Uskrsnuće otajstvo u
kojem život slavi pobjedu nad smrti,
nebesko nad zemaljskim, božanstvo
nad čevječanstvom i u kojem se naj-
izvrsnije očituje ideal svetosti. ,Pro-
čdrta je smrt u pobjedi !* (Kor. XV.)

Uskrsnuće Kristovo najtvrgji je
dokaz njegova božanstva, a po tome
i najtvreji dokaz za istinitost vjere
kršćanske. ,Ako Krist nije uskrsnuo
— piše Pavao Korinčanina — onda
je uzalud propovijedanje naše, uzalud
i vjera vaša... Ali — veli apostol
dalje — Krist uskrsnu od mrtvih, jer
budući da po čovjeku dogje i usksnu-
če mrtvih, I kako po Adamu svi u-
miru, tako če i po Kristu svi oživje-
ti“ (I. Kor, RV. 14, 20).

Uskrsnuvši s Kristom treba da ži-
vimo životom Uskrsnuća njegova, ži-
votom milosti. ,Ako ste uskrsnuli
s Kristom, tražite ono, što je gori,
gdje je Krist sjedeći ob desnu Božju;
osječajte ono, što je gori, a ne što je
na zemlji. Jer umrijeste, i vaš je ži-
vot sakriven s Kristom u Bogu. Kad
se pojavi Krist, život vaš, tad čete
se i vi pojavjti s njim u slavi“. (Kol,
II, 1—4).

Plodove Uskrsnuča primjenjuje Krist
i na naše tijelo. I mi čemo poslije
smrti jednom nskrsnuti. Uskrsnuti će-
mo s tijelom svojim kao i Krist, sku-
pa s Kristom. Ne može drugčije ni
biti, jer je Krist naša glava, i mi
skupa s njime sačiniavamo otajstve-
no tijelo. Kako je dakle on uskrsnuo,

CIJENA Din. 150

SVETO PLATNO ISUSOVO

Riječ je o platnu, kojim tijelo Isu-
sovo bijaše zamotano pri sahrani; za-
pravo o gornjem platnu, jer bila su
dva velika platnena komada, Jedan od
ta dva komada, satkan od finog mi-
sirskog beza, bio je razrezan u povo-
je, natopljene skupocjenom pomašću i
njima obaviše cijelo tijelo Spasiteljevv;
zatim ga omotaše drugim platnom.
Platna, kao i sve ostale potrepštine
za ukop, mabavio je Josip iz Arima-
teje, u čiji je grob i bio pokopan Isus,
Platno bijaše novo, kupljeno baš za
tu svrhu. Kad je Gospodin treći dan
slavodobitno iz mrtvih uskrsnuo, osta-
še povoji u grobu, pa ih Ivan i Pe.
tar nagjoše, kada, na vijest o uskrsnuću,
dohrliše na grob.

Ovo dakle gornje platno — pozna-
to i čašćeno u kršćanskom svijetu pod
imenom sv, Platna — promijenilo je
tijekom stoljeća više gospodara, dokle
najposlije nije god. 1452 dospjelo u
posjed kuće Savojske, talijanske kra-
ljevske kuće, te se danas čuva u dvor-
skoj kapeli u Torinu.

U novije i najnovije vrijeme sv,
Platno bilo je više puta podvrgnuto
potankim znanstvenim istraživanjima,
od strane priznatih stručnjaka - liječni-
ka. Istraživanja vogiena su najsavjes-
nije, a uz pomoć sviju tehničkih sred-
stava, kojima moderna znanost raspo-
leže za takove slučajeve, Osobito se u
tome odlikovaše: čuveni pariški ki-
rurg Dr. Pierre Barbet i takogjer u-
gledni praški liječnik Dr. R. W. Hu-
nek, Dr. Barbet objelodanio je plodo-
ve svojih dubokih istraživanja g. 1935
u sjajnoj studiji ,Pet rana Kristovih“
(Les cinq plaies du Christ); dok je
Dr. Hyaek kroz posljednje tri godine
napisao o istom predmetu dvadesetak
temeljnih studija, što na češkom što
na njemačkom.

Iz svega onoga, što su netom spo-
menuti, kao i druga istraživači, sv.
Platna pronašli i otkrili, izlazi posve
sigurno i za uvijek utvrgjeno, da to-
rinsko sv. Platno jest uistinu baš ono
platno, u koje je naš Gospodin mrtav
bio zamotan.

Sv. Platno dugo je 4 m. 34 cm.,
široko 1 m. 10 cm.

Na temelju otisaka krvi i mnogih
drugih tragova, otkrivenih na sv, Pla-
tnu, došli su, koliko Dr. Barbet, toli-
ko Dr Hynek, do upravo divnih re-
zultata. Oai su tako utvrdili, i neobo-
rivim dokazima potkrijepili svu silu
potankosti gledom na Kristovu osobu
i na njegovu muku.

Saznajemo n. p. da je u sv. Platnu
zamotano bilo tijelo čovjeka visokog
180 cm. anatomski savršeno razvije-
nog.

 

tako čemo uskrsnuti i mi, vjernici nje-
govi, udovi otajstvenog tijela nje-
govog.

Nek nam dakle Vazmeni Jaganjac,
koja čemo blagovati u uskršnioj Pri
česti udijeli dar vječnog jedinsiva
s njime, da uzmognemo istinito reči:
»Živim ja, a ne ja, već u meni živi
Krist * (Gal. II, 20)

Uvijek i svuda u jedinstvu s Kri-
stom ! Jedno s njime u muci, u smrti,
u slavi!

Iv Barbetove studije saznaje se dalje,
da su Spasiteljeve ruke ma križ bile
prikovane kroz zapešće, kroz bilo, dakle
iznad dlana, a ne kroz dlan, Na taj
način nije izlijev krvi iz sv, rana bio
tako obilat, kao što bi bilo slijedilo,
da su bili probodeni dlanovi,

Sv. Platno pokazuje i to, da je krv
iz Spasiteljeve lijeve ruke tekla u dva
pravca: dijelom je kapala ravno na
zemlju, dijelom pak curila niz pod-
lakticu praveć vijugastu crtu.

Noge su na križ pribijene prislo-
njene jedna na drugu. Prikovane su
obadvije jednim člavlom, izmegju dru-
gog i trećeg prsta. Tu je naime naj-
mekše mjesto da se čavao zabije. Vidi
se dakle, da su se krvnici razumijeli
u svoj posao. Sv. Platno nosi od to-
ga pri dnu, jednu četverouglatu krva-
vu mrlju.

Dokazano je takogjer, da je ranom,
zadanom od koplja u bok mrtvog Spa-
sitelja, doista ranjeno i njegovo Presv,
Srce. Rana je zadata s desne strane
grudi izmegju petog i šestog rebra.
Ošstrica koplja ozlijedila je najprije po-
rebricu, zatim pluća; prošla je kroz
desni plućni dio, dosegla srce i povri-
jedila desnu njegovu predklijetku. Ova
predklijetka kod mirtvaca je uvijek pu-
na tekuće krvi,

Voda, za kojoj evangjelje veli, da
je skupa s krvi potekla iz boka Isu-
sova, jest tako zvana limfa, sasvim
nalik na vodu. Ova se sakupila u
srčanoj kesici, pa kad je kesica bila
razderana kopljem, izlila se vani, po-
miješana s krvlju.

Otisak rane na boku na sv.. Platnu
mjeri 4—5 cm. u dužinu, 15 cm. u
širinu.

Još se mnoge druge potankosti da-
du točno ustanoviti po mrljama i o-
tiscima sv. Platna: kao pljuvanje u
lice, što je Gospodin za vrijeme svoje
muke pretrpio; učinci trnove krune;
rana ma ramenu od nošenja križa itd,

Uopće se vidi, da je kod Isusove
smrti ispunjeno doslovce sve onako,
kako je davno prije bilo prorokovano
da će se zbiti.

Sv. Platno, prama svemu što vidje-
smo, predstavlja jedno svjedočanstvo
o smrti Kristovoj tako vjerno i pre-
cizno, te nije čuda, da ga nekoji na-
zvaše: petim evangjeljem.

 

ČISTO
MASLINOVO
RAFINIRANO
ULJE

 

DUBRAVKA MEDICINALE

PRVO

DALIMATINSKO TRGOVAČKO DRUŠTVO
DUBROVNIK 2

 

 

 

1

—Rmmo