Strana 2 Muzički Festival u Dubrovniku uz sudjelovanje ZLATKA BALOKOVIĆA bit će najveći muzički dogagjaj u historiji našega grada. Za nekoliko dana, na sam Uskrs, vočinje u našem gradu prvi veliki mu- zički festival, koji bi imao biti uvod u instituciju stalnih festivala. Za taj prvi festival osigurano je sudjelovanje naših prvih umjetnika i umjetničkih institu- cija, koji će znati dostojno zastupati aaš visoki muzički produktivni i repro- duktivni niveau. Naš proslavljeni umjetnik-virtuoz na violini Zlatko Baloković, koji je ime svoje i svoje domovine u slavlju pro- nio kroz svih pet kontinenata, dolazi u Dubrovnik u subotu 16 ov. mj. ju- tarnjim vlakom iz Beograda. On dolazi ravno iz Carigrada, gdje je u okviru svoje jubilarne turneje, koju je prosla- vila čitava naša zemlja, priredio kon- cerat. Na prvi dan Festivala on daje svoj jubilarni koncerat u Dubrovniku. Uz pratnju svog stalnog pianiste Slusz- aya, Baloković izvodi bisere klasične, moderne i naše violinske literature. Orugi dan Festivala nastupa Zlatko Baloković opet na koncertu Zagrebač- kog kvarteta, te naše najreprezentativ- nije komorne muzičke reproduštivne institucije, koja dolazi u Dubrovnik sa upravo apsolvirane muzičke turneje po Italiji. Treći dan je koncerat Muzike i Orkestra Kraljeve garde, koja nastupa a impozantnom broju od preko stotinu muzičara i izvodi reprezentativna i teh- nički najteže izvodiva simfonijske djela slavenske i domaće literature. Festival završava četvrti dan velikim koncertom Zagrebačke filharmonije i Zlatka Balo- kovića. Pod vodstvom direktora Za- grebačke opere Krešimira Baranovića i slavnog američkog dirigenta Louisa Siegela izvodi se veliki program, koji je na Balokovićevim jubilarnim kon- certima u Zagrebu, Beogradu i Sofiji polučio najveći muzički uspjeh. Tim reprezentativnim programom osiguran je tom Festivalu umjetnički niveau, koji se uspinje do atraktivnosti i koji se ovako zbijen u četiri dana može čuti samo na najvećim svjetskim festivalima. Stoga je sasvim opravdan veliki interes stranih i domaćih gostiju za ulaznice, koje se već nalaze u pro- daji. Naš grad postaje u dane ovog Festivala veliki muzički centar, što će uvelike koristiti ne samo našoj nacio- nalnoj umjetnosti, već i turističkoj pro- pagandi. Nestanak Austrije i Hrvati Hrvatski List“ iz Osijeka piše: ,U analiziranju stanja, stvorenog »An- schlussom“, mnogo se naglašavalo, da je uklonjena habsbnrška opasnost, 1 mi Hrvati dijelimo to mišljenje. To zna sav politički svijet. O tome nije potrebno potrošiti ni kapi cinila. Ali mi Hrvati ne možemo i nesmijemo preći preko pokušaja, da se tim po- vodom nama sa bilo koje strane, u bilo kojem obliku, uvijenom ili neu- vijenom, impulira, da smo time nešto izgubili, Osobito ne možemo preći pre- ko pokušaja, da nam se prida svje- dožba neprijateljskog osjećanja prema velikom njemačkom narodu, jer tih osjećaja kod hrvatskog maroda nema. Ta naša tvrdnja nije neka konstruk- cija. Ona se u stoljetnom praktičnom životu toliko puta dokumentirala. To vrlo dobro znadu naša braća Nijemci seljaci, kojima je Hrvatska postala dru- gom domovinom. Poslijeratna hrvatska politika nije nikada imala značajke, ni u najmanjoj mjeri, koja bi govorila protivno. Mi smo naš narodni problem u Ju- goslaviji stavili na tapet jedino u skla- du s našim shvaćanjem našeg prava i maše pozicije u Jugoslaviji. Ovoj istini me treba advokata. Nije li velika — u najmanju ruku — meopreznost, kada se ovime direktno tvrdi, da su Hrvati bacali oči na Beč i da su silom držani u državnoj za- jednici? Ili, ako okrenemo ovo pi- tanje: Zar se može bez uštrba na in- terese državne zajednice ustvrditi — da će se u Jugoslaviji sada poslije Anschlussa lakše održavati centralizam, i to zato, jer je u susjedstvu ujedi- njeni veliki Reich ? Predsjednik vlade dr, Milan Stoja- dinović izjavio je povodom ,Anschlus- sa“ u Skupštini: ,Njemačkoj je u in- teresu velika i moćna Jugoslavija“. Duboko smo uvjereni, da predsjednik vlade nije time izrazio ništa drugo, nego konstataciju, da njemački Reich poštuje integritet Jugoslavije. Nikakve, ni najmanje veze, nema ova izjava s nutarnjo-političkim razvojem države. Ako izvjesni krugovi žele naglasiti, da razvoj prilika u Srednjoj Evropi traži konsolidaciju političkih prilika u Jugoslaviji, u čemu bi i u koliko hrvatsko pitanje gubilo na snazi ? Šta- više, mi Hrvati s pravom smatramo, da sav razvoj pokazuje, kako je po svojim posljedicama bila neozbiljna politika, koja se prema nama vodila i u kako su u velikoj zabuni bili oni, koii su tobože zbog opasnosti od Habsburgovaca priječili, da hrvatski narod u svojoj domovini dogje do ri- ječi, a sada bi u ime nestanka hab- sburške opasnosti htjeli, da se ta po- litika još jače zacari. Nadajmo se da će na kraju ipak prevladati razum. Što prije to bolje i za Srbe i za Hrvate“. Odlazak i dolazak žaljez- mice. Vlakovi dolaze u Gruž svaki dan u 5:35, 8.50 (brzi), 18 30, a odla- ze svaki dan u 6:50, 12:10, 21:18 (brzi). Prodaje se zemljište u Župi Dubrovačkoj u blinini mora, Za jet gwacije obratiti se na upravu ovog ista, NARODNA SVIJEST 13 Travnja 1938 Broj 15 O Uskrsu u dubrovačkom selu Život u našim selima podijeljen je crkvenim godovima kao što je godina podijeljena u svoje dobi. Božić je zi- ma. Uskrs je proljeće. Narodni je god sv. Vlaho, a zavičajni je ,festa Matice“. To su stupovi, okolo kojih se odvija kršćanski život dubrovačke obitelji. Ali naš narod, nemajući svoj život isklju- čivo zabavljen težačkim poslom, oda- vao se je trgovini i pomorstvu, te su obitelji računale na ove godove, na- dajući se, da će njihovi pomorci i put- nici doći i da će brodovi na sidru mirovati baš nekoliko dana tih godova. Oni će pomoći da se ,godižbina“ po- puni u obući, odjeći i hrani. No nije svakomu bilo moguće da veže valove, da stegne vjetrove, da skrati puteve i zbliži daljine, jer život ište svoje, stoga će mnogi kojekako slaviti Uskrs izvan zavičaja. Priroda iznoseći izmjene u zraku, vodi i zemlji, donosi izmjene i u ži- votu u obitelji. Baš je u proljeću Uskrs, dani muke Gospodinove i slave Nje- gove. Uputa je to svima, da je život muka, iza koje dolazi Uskrs. Nebesko će sunce ogrijati selo i sve nas, te će sinuti i na kutnji prag one bogobo- iazne obitelji, čiji putnici nijesu u ovo- me godu u svom domu. U. našim selima uvijek je bilo rodo- ljudbno i pobožao narodno svećenstvo, koje je širilo kulturu, nacionalnu svi- jest i pobožnost, naslijegjenu od naših praotaca. Podržavanjem pobožnosti po selima gajili su značajno odliku dub- rovčanizma, utvrgjeau likom sv. Vlaha, koji je produbio u srcima našim krš- ćansku etiku. Svaki god donosi i svoje običaje, koji kažu način kako narod manife- stuje svoj kršćanski život i dokazuju, kako se usklagjuje život u ovoj nizini sa onim u Visini. Običaj je o Uskrsu bio podijeljen na dom i hram. U do- mu se sve zimsko sprema, kuća ure- gjuje, a proljetno se iznosi, pregleda i reparira, da ,Glorija“ nagje sve do mrvice u radu. Omaštena jaja, gdje je mlagješine, budu ispisana voskom na rese, brazde i cvjetove, a gdje je kuća neokosna, tu su samo šarena. I najsi- romašniji će mastit nekoliko jaja. Ako je teška korota i vrlo svježa, na Uskrs je ,korta“ zamandaljena, prozori po- dušeni. Djeca čestitari bacaju pogled na tu kuću kao na zamrle dvore, ču- deći se, kako ,glorija“ koja sve ožive i sve otvara, nije tu kuću otvorila. Za vrijeme Velike sedmice, Nedjelje muke, sve što zna čitati i ono što ne zna, jer zna na pamet, pjeva , Gospin plač“ i ,Muku Gospodinovu“. Pretvara se dom u hram. A kada su funkcije u crkvi, svi su tamo. Pretvaraju hram u dom, jer su iz svojih kuća donijeli cvijeća, lumina, ulja i proklijala žita. Duh Velike sedmice vlada selom. Go- vor je tih, pogled snužden, kao da su svi združeni u jednoj tuzi, u jednoj žalosti. ,Zvrčoke“, dječji instrumenat, sjećaju ih da zamire zvuk zvona i svako ovozemaljsko čeznuće, jer Otkupitelj vrši otkupljenje za naše uskrsnuće. Samo ,Glorija“ mijenja muku u slavu, žalost u veselje. Kuća se krsti blago- slovljenom vodom, kadi se micom i tamjanom. Svak se umiva svježom vo- dom, vihojlama i ružama, dok još bruje zvona na zvoniku. Uskrs je to kršćan- ske duše kao simbol uskrsnuća, koje nas na koncu čeka. Od kuće do kuće zaredaju čestitari: ,Čestito vam Skrse- nje, zelena trava crljena jaja!“ a zafala je s druge strane šareno jaje, na koje se kaže: ,Fala vam, Zbogom!“ Uskr- sna su jaja položen ispit dječje dobrote, miline, uslužnosti, jer čim je u nekomu više tih odlika, sakupi više šarenih jaja. Na Uskrs je hram Božji iskićen, sjaji se od cvijeća i uresa, a dom je živ, uredan i veseo, gdje se i stariji, — da dijele radost sa mlagješinom i da ne zaborave da su nekad i oni bili djeca, poigraju kucanjem jaja. Obrok je obilat i mastan, ali svak prvo mora da kuša ,blagoslova“, to jest: soli, kruha, jaja, sira, — elemente za čast gosta i sreću domaćih. O Uskrsv se peku sa umet- nutim jajem ,teharice“ kao kolači za god. Gdje se ko sretne, čestita, a kao da im se ista oživjela priroda pridru- žuje čestitanjem cijelom čovječanstvu. Tako je bilo i tako je skoro svugdje i danas, dok ne dune kozomor ljud- skih duša i dok neprijatelj mira i sklada našega ne ubaci u maš život rgjavo sjeme. M. Kusijanović Pisma iz naroda. TRPANJ. Prvi ljetnikovci. Na kra- snom predjelu uz more putem Bele- čice započele su radnje novih vila. U nedjelju dne 3 travnja bio je svečani blagoslov temeljnog kamena za 3 no- ve vile, koje grade gg. Karlo Vajgner iz St. Bečeja, Ferdinand Vajgnuer iz Zemuna i Blanka Čustović iz Sarajeva. U vidu je da će se još ove godine graditi 10 novih vila. Naš novi gost i prijatelj našeg župnika g. Karlo Vaj- gner graditi će o svom trošku veli- čanstveni spomenik BI. Gospe ,Zvi- jezde Mora“ — visok 4 metra, a biti će postavljen na prirodne hridine na ulazu u luku ma malom otočiću oko koga će se narod sakupljati u lagjama da prisustvuje svetim činima pred G»>- spinim kipom. Svečanost ovog novog kipa biti će na blagdan Velike Gospe, a istoga dana biti će u Trpnju sajam na mjesto sv. Mihovila, koji se je prije držao, ali je već gotovo potpuno na- pušten. Podnožje kipa biti će visoko 160 m. a biti će od samoga švedsko- ga granita, te će se na sve četiri stra- ne odrazivati na suncu kao pri ogle- dalu. Ovo če biti jedini kip ove vrsti na cijelom Jadranu. Grazjani rade svim silama, da čim prije uspostave električnu centralu, pak će za već uspostavljenim vodovodom i novim hotelom g. Butirića, koji je u gradnji, imati sve preduvjete za pravo turističko mjesto. ZA USKRS veliki izbor cipela Članovima ,Zadruge državnih službenika“ na otplatu uz iste cijene kao i za gotovo