Strana 2

 

Muzički Festival u Dubrovniku

uz sudjelovanje ZLATKA BALOKOVIĆA
bit će najveći muzički dogagjaj u historiji našega grada.

 

Za nekoliko dana, na sam Uskrs,
vočinje u našem gradu prvi veliki mu-
zički festival, koji bi imao biti uvod u
instituciju stalnih festivala. Za taj prvi
festival osigurano je sudjelovanje naših
prvih umjetnika i umjetničkih institu-
cija, koji će znati dostojno zastupati
aaš visoki muzički produktivni i repro-
duktivni niveau.

Naš proslavljeni umjetnik-virtuoz na
violini Zlatko Baloković, koji je ime
svoje i svoje domovine u slavlju pro-
nio kroz svih pet kontinenata, dolazi
u Dubrovnik u subotu 16 ov. mj. ju-
tarnjim vlakom iz Beograda. On dolazi
ravno iz Carigrada, gdje je u okviru
svoje jubilarne turneje, koju je prosla-
vila čitava naša zemlja, priredio kon-
cerat. Na prvi dan Festivala on daje

svoj jubilarni koncerat u Dubrovniku.
Uz pratnju svog stalnog pianiste Slusz-
aya, Baloković izvodi bisere klasične,
moderne i naše violinske literature.
Orugi dan Festivala nastupa Zlatko
Baloković opet na koncertu Zagrebač-
kog kvarteta, te naše najreprezentativ-
nije komorne muzičke reproduštivne
institucije, koja dolazi u Dubrovnik sa
upravo apsolvirane muzičke turneje po
Italiji. Treći dan je koncerat Muzike i
Orkestra Kraljeve garde, koja nastupa
a impozantnom broju od preko stotinu
muzičara i izvodi reprezentativna i teh-
nički najteže izvodiva simfonijske djela
slavenske i domaće literature. Festival
završava četvrti dan velikim koncertom
Zagrebačke filharmonije i Zlatka Balo-
kovića. Pod vodstvom direktora Za-
grebačke opere Krešimira Baranovića i
slavnog američkog dirigenta Louisa
Siegela izvodi se veliki program, koji
je na Balokovićevim jubilarnim kon-
certima u Zagrebu, Beogradu i Sofiji
polučio najveći muzički uspjeh.

Tim reprezentativnim programom
osiguran je tom Festivalu umjetnički
niveau, koji se uspinje do atraktivnosti
i koji se ovako zbijen u četiri dana
može čuti samo na najvećim svjetskim
festivalima. Stoga je sasvim opravdan
veliki interes stranih i domaćih gostiju
za ulaznice, koje se već nalaze u pro-
daji. Naš grad postaje u dane ovog
Festivala veliki muzički centar, što će
uvelike koristiti ne samo našoj nacio-
nalnoj umjetnosti, već i turističkoj pro-
pagandi.

 

Nestanak Austrije i Hrvati

Hrvatski List“ iz Osijeka piše: ,U
analiziranju stanja, stvorenog »An-
schlussom“, mnogo se naglašavalo, da
je uklonjena habsbnrška opasnost, 1
mi Hrvati dijelimo to mišljenje. To
zna sav politički svijet. O tome nije
potrebno potrošiti ni kapi cinila. Ali
mi Hrvati ne možemo i nesmijemo
preći preko pokušaja, da se tim po-
vodom nama sa bilo koje strane, u
bilo kojem obliku, uvijenom ili neu-
vijenom, impulira, da smo time nešto
izgubili, Osobito ne možemo preći pre-
ko pokušaja, da nam se prida svje-
dožba neprijateljskog osjećanja prema
velikom njemačkom narodu, jer tih
osjećaja kod hrvatskog maroda nema.

Ta naša tvrdnja nije neka konstruk-
cija. Ona se u stoljetnom praktičnom
životu toliko puta dokumentirala. To
vrlo dobro znadu naša braća Nijemci
seljaci, kojima je Hrvatska postala dru-
gom domovinom. Poslijeratna hrvatska
politika nije nikada imala značajke, ni
u najmanjoj mjeri, koja bi govorila
protivno.

Mi smo naš narodni problem u Ju-
goslaviji stavili na tapet jedino u skla-
du s našim shvaćanjem našeg prava i
maše pozicije u Jugoslaviji. Ovoj istini
me treba advokata.

Nije li velika — u najmanju ruku —
meopreznost, kada se ovime direktno
tvrdi, da su Hrvati bacali oči na Beč
i da su silom držani u državnoj za-
jednici? Ili, ako okrenemo ovo pi-

  

tanje: Zar se može bez uštrba na in-
terese državne zajednice ustvrditi —
da će se u Jugoslaviji sada poslije
Anschlussa lakše održavati centralizam,
i to zato, jer je u susjedstvu ujedi-
njeni veliki Reich ?

Predsjednik vlade dr, Milan Stoja-
dinović izjavio je povodom ,Anschlus-
sa“ u Skupštini: ,Njemačkoj je u in-
teresu velika i moćna Jugoslavija“.
Duboko smo uvjereni, da predsjednik
vlade nije time izrazio ništa drugo,
nego konstataciju, da njemački Reich
poštuje integritet Jugoslavije. Nikakve,
ni najmanje veze, nema ova izjava
s nutarnjo-političkim razvojem države.

Ako izvjesni krugovi žele naglasiti,
da razvoj prilika u Srednjoj Evropi
traži konsolidaciju političkih prilika u
Jugoslaviji, u čemu bi i u koliko
hrvatsko pitanje gubilo na snazi ? Šta-
više, mi Hrvati s pravom smatramo,
da sav razvoj pokazuje, kako je po
svojim posljedicama bila neozbiljna
politika, koja se prema nama vodila
i u kako su u velikoj zabuni bili oni,
koii su tobože zbog opasnosti od
Habsburgovaca priječili, da hrvatski
narod u svojoj domovini dogje do ri-
ječi, a sada bi u ime nestanka hab-
sburške opasnosti htjeli, da se ta po-
litika još jače zacari.

Nadajmo se da će na kraju ipak
prevladati razum.

Što prije to bolje i za Srbe i za
Hrvate“.

 

Odlazak i dolazak žaljez-
mice. Vlakovi dolaze u Gruž svaki
dan u 5:35, 8.50 (brzi), 18 30, a odla-
ze svaki dan u 6:50, 12:10, 21:18 (brzi).

Prodaje se zemljište u Župi
Dubrovačkoj u blinini mora, Za
jet gwacije obratiti se na upravu ovog
ista,

NARODNA SVIJEST 13 Travnja 1938

 

Broj 15

 

O Uskrsu u dubrovačkom selu

Život u našim selima podijeljen je
crkvenim godovima kao što je godina
podijeljena u svoje dobi. Božić je zi-
ma. Uskrs je proljeće. Narodni je god
sv. Vlaho, a zavičajni je ,festa Matice“.
To su stupovi, okolo kojih se odvija
kršćanski život dubrovačke obitelji. Ali
naš narod, nemajući svoj život isklju-
čivo zabavljen težačkim poslom, oda-
vao se je trgovini i pomorstvu, te su
obitelji računale na ove godove, na-
dajući se, da će njihovi pomorci i put-
nici doći i da će brodovi na sidru
mirovati baš nekoliko dana tih godova.
Oni će pomoći da se ,godižbina“ po-
puni u obući, odjeći i hrani. No nije
svakomu bilo moguće da veže valove,
da stegne vjetrove, da skrati puteve i
zbliži daljine, jer život ište svoje, stoga
će mnogi kojekako slaviti Uskrs izvan
zavičaja.

Priroda iznoseći izmjene u zraku,
vodi i zemlji, donosi izmjene i u ži-
votu u obitelji. Baš je u proljeću Uskrs,
dani muke Gospodinove i slave Nje-
gove. Uputa je to svima, da je život
muka, iza koje dolazi Uskrs. Nebesko
će sunce ogrijati selo i sve nas, te će
sinuti i na kutnji prag one bogobo-
iazne obitelji, čiji putnici nijesu u ovo-

me godu u svom domu.

U. našim selima uvijek je bilo rodo-
ljudbno i pobožao narodno svećenstvo,
koje je širilo kulturu, nacionalnu svi-
jest i pobožnost, naslijegjenu od naših
praotaca. Podržavanjem pobožnosti po
selima gajili su značajno odliku dub-
rovčanizma, utvrgjeau likom sv. Vlaha,
koji je produbio u srcima našim krš-
ćansku etiku.

Svaki god donosi i svoje običaje,
koji kažu način kako narod manife-
stuje svoj kršćanski život i dokazuju,
kako se usklagjuje život u ovoj nizini
sa onim u Visini. Običaj je o Uskrsu
bio podijeljen na dom i hram. U do-
mu se sve zimsko sprema, kuća ure-
gjuje, a proljetno se iznosi, pregleda
i reparira, da ,Glorija“ nagje sve do
mrvice u radu. Omaštena jaja, gdje je
mlagješine, budu ispisana voskom na
rese, brazde i cvjetove, a gdje je kuća
neokosna, tu su samo šarena. I najsi-
romašniji će mastit nekoliko jaja. Ako
je teška korota i vrlo svježa, na Uskrs

je ,korta“ zamandaljena, prozori po-
dušeni. Djeca čestitari bacaju pogled
na tu kuću kao na zamrle dvore, ču-
deći se, kako ,glorija“ koja sve ožive
i sve otvara, nije tu kuću otvorila.

Za vrijeme Velike sedmice, Nedjelje
muke, sve što zna čitati i ono što ne
zna, jer zna na pamet, pjeva , Gospin
plač“ i ,Muku Gospodinovu“. Pretvara
se dom u hram. A kada su funkcije u
crkvi, svi su tamo. Pretvaraju hram u
dom, jer su iz svojih kuća donijeli
cvijeća, lumina, ulja i proklijala žita.
Duh Velike sedmice vlada selom. Go-
vor je tih, pogled snužden, kao da su
svi združeni u jednoj tuzi, u jednoj
žalosti. ,Zvrčoke“, dječji instrumenat,
sjećaju ih da zamire zvuk zvona i svako
ovozemaljsko čeznuće, jer Otkupitelj
vrši otkupljenje za naše uskrsnuće.
Samo ,Glorija“ mijenja muku u slavu,
žalost u veselje. Kuća se krsti blago-
slovljenom vodom, kadi se micom i
tamjanom. Svak se umiva svježom vo-
dom, vihojlama i ružama, dok još bruje
zvona na zvoniku. Uskrs je to kršćan-
ske duše kao simbol uskrsnuća, koje
nas na koncu čeka. Od kuće do kuće
zaredaju čestitari: ,Čestito vam Skrse-
nje, zelena trava crljena jaja!“ a zafala
je s druge strane šareno jaje, na koje
se kaže: ,Fala vam, Zbogom!“ Uskr-
sna su jaja položen ispit dječje dobrote,
miline, uslužnosti, jer čim je u nekomu
više tih odlika, sakupi više šarenih jaja.
Na Uskrs je hram Božji iskićen, sjaji
se od cvijeća i uresa, a dom je živ,
uredan i veseo, gdje se i stariji, — da
dijele radost sa mlagješinom i da ne
zaborave da su nekad i oni bili djeca,
poigraju kucanjem jaja. Obrok je obilat
i mastan, ali svak prvo mora da kuša
,blagoslova“, to jest: soli, kruha, jaja,
sira, — elemente za čast gosta i sreću
domaćih. O Uskrsv se peku sa umet-
nutim jajem ,teharice“ kao kolači za
god. Gdje se ko sretne, čestita, a kao
da im se ista oživjela priroda pridru-
žuje čestitanjem cijelom čovječanstvu.
Tako je bilo i tako je skoro svugdje
i danas, dok ne dune kozomor ljud-
skih duša i dok neprijatelj mira i sklada
našega ne ubaci u maš život rgjavo
sjeme.

M. Kusijanović

 

Pisma iz naroda.

TRPANJ. Prvi ljetnikovci. Na kra-
snom predjelu uz more putem Bele-
čice započele su radnje novih vila. U
nedjelju dne 3 travnja bio je svečani
blagoslov temeljnog kamena za 3 no-
ve vile, koje grade gg. Karlo Vajgner
iz St. Bečeja, Ferdinand Vajgnuer iz
Zemuna i Blanka Čustović iz Sarajeva.
U vidu je da će se još ove godine
graditi 10 novih vila. Naš novi gost i
prijatelj našeg župnika g. Karlo Vaj-
gner graditi će o svom trošku veli-
čanstveni spomenik BI. Gospe ,Zvi-
jezde Mora“ — visok 4 metra, a biti
će postavljen na prirodne hridine na
ulazu u luku ma malom otočiću oko

koga će se narod sakupljati u lagjama
da prisustvuje svetim činima pred G»>-
spinim kipom. Svečanost ovog novog
kipa biti će na blagdan Velike Gospe,
a istoga dana biti će u Trpnju sajam
na mjesto sv. Mihovila, koji se je prije
držao, ali je već gotovo potpuno na-
pušten. Podnožje kipa biti će visoko
160 m. a biti će od samoga švedsko-
ga granita, te će se na sve četiri stra-
ne odrazivati na suncu kao pri ogle-
dalu. Ovo če biti jedini kip ove vrsti
na cijelom Jadranu.

Grazjani rade svim silama, da čim
prije uspostave električnu centralu, pak
će za već uspostavljenim vodovodom
i novim hotelom g. Butirića, koji je u
gradnji, imati sve preduvjete za pravo
turističko mjesto.

 

ZA USKRS veliki izbor cipela

Članovima ,Zadruge državnih službenika“

na otplatu uz iste cijene kao i za gotovo