Strana 2

 

Pisma iz naroda.

KUNA. Svečanost naše Gospe De-
lorite ove godine bila je spriječena
nevremenom dne 10 ov. mi. tako da
se nije moglažrazviti tradicionalna pro-
cesija. Ipak je u 10 s. odslužena sve-
čana sv. Misa, koju je celebrirao do-
morodac preč, g. Don L. Totić uz a-
sistenciju velč. gg. Don S. Korunića i
i Don M. Tomašića, Lijepu propovijed
o zaštitnici cijelog Pelješca bl. Gospi
Deloriti ivrekao je vlč. Korunić. Na
koru je pjevao dječji zbor ,Misu de
angelis“ i razne Marijine pjesme, a
uz orgulje je svirao prof, GI. Antun
Grum, koji u našem mjestu drži glaz-
beni tečaj. Svečanosti je prisustvovao
i preč. g. Dn N. Milić, dekan iz Ore-
bića. Crkva je bila lijepo urešena što
je zasluga novog gvardijana Mp. O. I.
Bosnića, koji ulaže mnogo mara za
napredak samostana i svetišta bl. Gospe
Delorite.

Uspjela Akademija mjesnog ,Omi.
Kluba“ održana je dne 10. V. u pre-
dunoj društvenoj dvorani, a to prigo-
dom prvog nastupa tamburaške sekcije
koju je kroz kratko vrijeme odlično
uvježbao prof. Grum. Iza kratkog ali
sočnog proslova predsjednika kluba g.
Anta Fošknla, g. prof. Grum čitao je
kraće predavanje o povijesti hrv. glazbe,
zatim je nastupio tamburaški zbor, koji
se istaknuo lijepim i uvježbanim svi-
ranjem. Dječji zbor krasno je otpjevao
,Dalm. | šajkaš“ i ,Noćni stražari“.
Deklamirane su slijedeće pjesme: od
A, Šenoe ,Trojedini barjak“ i ,Budi
svoj“; od Iva Lendića: ,Težakova ve-
čer“. Akademija je završena šalom
,Dva gluha“ koju su vrlo dobro odi-
grali mjesni diletanti, Akademija je
završena velikim moralnim i materi-
jalnim uspjehom.

Gradnja Hrvatskog Doma u pu-
nom je toku. Nadati se, da će se pod
jesen Dom svečano otvoriti uz veliku
proslavu.

GRUDA. Dne 8 tek. mj. pod vod-
stvom gg. Dr Radimiri kako predsjed-
nika, prečasnog Fantele kako zboro-
vogje i veleč. Buratovića pohodilo nas
je bratsko Hrvatsko Katoličko Pjevačko
Društvo Sv. Jeronim iz Hercegnovog.
Na željezničkoj stanici u Grudi bili su
svečano dočekani i dopraćeni do župne
Crkve gdje ih je oslovio ispred mno-
gobrojnog maroda i nazvao im dobro-
došlicu naš župnik veleč. Brajnović.
Onda se ušlo u Crkvu gdje je umah
slijedila svečana sv. Misa, koju je

Društvo majstorski pjevalo ma zado-
voljstvo publike, koja je odasvud, da
ih vidi i ćuje, bila Crkvi prišla. Isto
tako poslije podne na Svibanjskoj po-
božnosti Društvo je pjevalo Gospine
Litanije, Svetotajstvo i druge nabožne
pjesme, vrsno, razumije se. Po svrše-
noj Svibanjskoj Pobožnosti slijedio je
u Napretkovoj dvorani klasičai vokalni
koncert: Crkvenih i rodoijubnih napje-
va, gdje je Društvo bilo od publike
fanetično aklamirano i njihov predsjed-
nik Dr Radimiri kad se je, prikazao
na podiju, da narodu zahvali na do-
čeku i gostoprinstvu. Zaista nema ljep-
še ni ugodnije stvari od ovakove, kad
braća jednake misli i istih čustava,
braći na vigjenje dogju, kako je bilo
baš danas u našoj Grudi, gdje se slo-
žiše grla i srca bratska u slavu Boga
i Majke Hrvatske. Hvala Vam draga
braćo. Mi smo se veselili Vašem do-
lasku, a sada smo i više veseli, zato
što je Vaša prva turneja po našim pi-
tomim Konavlima ovako krasno uspje-
la. Živjeli!

Janjina na Pelješcu. Blagoslov kipa
sv. Terezije M. I. Dne 8 ov. mj. bio
je za našu župu vanredno svečani dan,
to je bila prava vjerska manifestacija.
Red i pobožnost u procesiji bilo je
kao nikada, Mnošivo naroda sa svih
strana. Sviranje hrvatske glazbe crkve-
nih slavospjeva. Zbor zanatske škole
pjevao je himnu sv. Tereziji. Tako se
je formirala u 9!/a sati veličanstvena
procesija sa kipom mile svetice oko
mjesta, Svak je bio ganut i presretan
da smo dobili novu zaštitnicu našoj
župi na nebesima. Iza procesije bila
je svečana Misa, Zatim preko sv.
Mise održano je prigodno slovo u po-
čast sv. Tereziji. Poslije Mise i popodne
bio je svečani blagoslov ruža sv. Te-
rezije. Popodne u 5 sati održao je
veleučeni prof, Daniel Grum veoma
uspjelo i aktuelno predavanje o temi:
»Etika sv. Terezije s obzirom na sa-
vremenu filozofiju“. Masa naroda ispu-
nila je prostranu dvorarniu osnovne škole
i pratila učenog govornika najvećom
pažnjom i zadovoljstvom.

ŽULJANA 9. V. Čudnovata pojava
mijenjanja oblika otoka Lastova. Da-
nas oko 6 sati poslje podne nekoji
ljudi koji su se nalazili na pristaništu
opazili su čudnovatu pojavu mijenjanja
oblika otoka Lastovo. Tako da se je
u taj čas skupilo dosta svijeta ma pri-
staništu, gledajuć ma svoje oči ovo
čudovište, Svako malo dalo se je vidjeti
kako se Lastovo produžuje te pribli-

Ženska Gragjanska Omladina Katoličke Akcije

Proslov izrečen dne 24. IV. ove god. prigodom l.e priredbe dubrovačke
,Gromke“, (Izgovorila g.ca N. Dileo)

Preuzvišeai! Prečasna - velečasna go-
spodo! Ugledne gospogje i gospodo!
Draga omladino!

Dopala me je osobita čast, da Vas
(u kratko) pozdravim u ime dubrovačke
Gromke i da Vam predstavim naše
društvo danas, kada po prvi put diži
javnu priredbu.

Naša ,Gromka“ je društvo za Gra-
gjansku Omladinu Katoličke Akcije i
to žensku omladinu, koja ne pohagja
više školu. Danas kad se svaki stalež,
svaka dob i muško i žensko i staro i
mlado organizira u razna društva, or-
ganizirale smo se i mi (mlade) dubro-
vačke gragjanske katoličke djevojčice
u svoje posebno djevojačko prosvjetno
društvo Katoličke Akcije.

Katolička se Akcija po svim mna-
šim biskupijama uspješno organizira
po staležima pa već ima na desetke
hiljada muževa, žena, omladinaca, dje-
vojčica i studenata, koji rade oko vla-

stitog duhovnog odgoja i vrše svjetov-
njački apostolat oko širenja kraljestva
Kristova.

Danas u doba, kad opća pokvarenost
prodire ne samo u naše gradove nego
i u sela udružile smo se u našu Grom-
ku okupivši se pod Kristov barjak i
visoko ga dižemo u ime sterih kato-
ličkih tradicija našega naroda, našega
grada, djevojačke časti i poštenja, U
našem društvu neće nijedna djevojčica
ništa zla naučiti, već se uputiti kako
će se spremiti što bolje za život, širiti
svoje znanje i odgajati se da bude
dobra djevojčica, plemenita žena, va-
ljana domačica, vjerna supruga i po-
žrtvovna majka, Kakva je danas mlada
djevojčica takva će sutra biti žena i maj-
ka. Žena pak može biti blagoslov ili
proklestvo kuće. Dobra je žena blago-
slov a zla proklestvo. Zato hoćemo i
da naše djevojčice budu dobre, da
ljube Boga i njegove zapovjedi, da

NARODNA SVIJEST 18 Svibnja 1938

 

Broj 20

 

sNikad

 

Proljetni zrak ima jak utjecaj na Vašu kožu. 4

i 8
irodu  Utriaite zato dobro NIVEA-kremuu Vašuko- |
u p r žu, prije nego pođete u prirodu. To jača kožno
bez mene I tkivo, čini Vam kožu zdravoma Vašten mlade- = |!

nački svježim. Samo NIVEA sadrži Eucerit,

 

žuje prama Mljetu i Korčuli; kako se
uzvisuje na oba kraja otoka dižu vi-
soke glavice u obliku kišobrana te
opet nestaju. Najinteresantnije je bilo
vidjeti kako se pretvara u jedan ravni
oblik te se po tom razbija, Nakon to-
ga vidjelo se, na strani prama Mljetu,
u jedan čas kako rastu kuće sa pro-
zorima te kule sa topovima i poslje
nestaju. Tako gledajuć preko pola sa-
ta moglo se je opaziti uvjek razna po-
javljivanja oblika sad na jedan sad na
drugi način. Svijet smatra ovu pojavu
na razne načine ali ipak najviše tvrdi
da to može biti neki neobičan pokus
ratne tehnike mijenjanjem oblika mje-
sta, tako da se neprijatelj izgubi pred
ovakovomu položaju, jer nezna, gdje
se nalazi, pred ovakovim pretvaranjem
oblika zemljišta, kuća i drugih objekata.

KONAVLE. O radu Konavoske op-
čine. Sa sjednice opć. vijeća održane
5. 0. mj. — Kako je već javnosti po-
znato, ukazom 30. IX, 1937 općina
Cavtatska  razdjeljena je ma dvoje:
Cavtatsku (s Obodom) i Konavosku,
sa sijelom na Grudi. Konavle pod svo-
jom domaćom upravom dijelile su se
na troje: Donja Gora sa sijelom u Či-
lipima, obje Vitaljine te Konavle (Gor-
nja Strana) sa sijelom u Ljutoj. Dub-
rovčani svoju ,kontradu“  (knežiju)
sakupiše ujedno. Usred Konavala sa-
zidaše franjevački manastir i knežev
dvor po kome se i novo mjesto prozva
Pridvorje. Dva podkneza: jedan u Brot-
nicam, drugi na Mrcinam, imahu više
obranbeni nego upravni karakter. Fran-
cuzi rastaviše opet Konavle na tri sin-

budu sada i uvijek blagoslov svoje ku-
će i svoga uaroda, da se nauče biti
dobre i činiti dobra koliko više mogu.

A potreba je danas da se i djevoj-
čice okupe u svoje društvo, da se ta-
ko odupru bujici nastranih krivih na-
čela revolucijanarnog komunizma, koji
nosi za sobom opću demoralizaciju i
propast, a ta pogibeljna bujica nema
tek da do nas dogje, jer već zaplju-
skiva maše obale i ako ne učvrstimo i
ne osiguramo naše duhovne nasipe i
zgrade, može lako da prodre i poplavi
sve. Mnogi katolici danas treba da se
probude iz onog nekog drijemeža i
koji su uljuljani, te su doživjeli da ih
indijski poganski mislilac i pjesnik
Rabindranat Tagore na prolazu kroz
Evropu ukori radi izdajstva prama
evangjeoskoj nauci, Današnji život u
svjetu traži novi pravedniji društveni
poredak. A taj novi društveni red mo-
že da se ostvari jedino po socijalnim
principima Evangjelja, dakle Katoli-
cizma. Stoga suvremeni kršćanski mi-
slioci jednoglasno ističu dilemu, koja
se danas nameće i iz koje nema izmi-
canja: ,lli opći kršćanski preporod ili

  

dikata: sa sijelom u Pločicam, |Prid-
vorju i Cavtatu. Ovu podjelu zadrži i
Austrija do g. 1848. Tada se preustroji
uprava te sve Konavle spadoše pod
općinu Cavtat. Radi prilične prostra-
nosti i neprirodnog središla u Cavtatu
na periferiji, bilo je i prije rata govo-
ra o podjeli Općine na dvoje. Ideja
jedinstvenosti Konavala okupljala je na-
rod, te su isti Vitaljani sa krajne gra-
nice branili svoju ,rivu i more“ u
Cavtatu. Iza rata dogioše na tapet po-
litički i socialni razlozi, te je sam Cav-
tat, bojeći se supremasije, tražio izdva-
janje. I Konavljani su se katkad zanašali
tom mišlju, ali kad je stvar već bila
gotova usprotiviše se, Sadašnje općin-
sko vijeće u Konavlima birano je bez
protuliste. Zanimljivo je prisustvovati
jednoj od važnijih sjednica. Dnevni red
je preobilan, da bi se mogao svestrano
pretresti. Prva tačka o eletrifikaciji ko-
navala sa vodenom snagom Ljute, Važ-
na je i zavodljiva, ali bi je trebalo stoga
stručno tretirati. Dobra je i lijepa — a
dali je izvedljiva ? — tačka koja se tiče
osnivanja niže gimnazije na Grudi. Na
prošloj sjednici vijeće je tražilo nižu
poljodjelsku školu, a sad odmah i nižu
gimnaziju. Lijepo je da je narod že-
ljan nauke ali? Ističe se osoba načel-
nika g. Bogišića, kako spretno vodi
sjednicu, te ima prisutnost duha da
odgovori stručno na sve upite. Opaža
se utjecaj osoba školovanih, te je ste-
kao rutinu i u madi je da postane
odličan načelnik. Ironija je sudbine da
Cavtat slavi mrtvog Bogišića a odba-
cuje živoga, a ipak je to jedna krv a
možda i duh!

komunizam“, A jer komunizam u
praksi nosi rasap, propast i smrt ljud-
ske slobode, kulture, blagostanja i sre-
će, ne ostaje drugo nego da svatko
mora da se dade na rad oko obnove
i preporoda kršćanskih katoličkih na-
čela, života i rada, najprije u sebi a
onda u svojoj okolini.

To je bit i svrha Katoličke Akcije,
to je cilj i razlog osnutka i opstanka
naše Gromke i njenog apostolata me-
gju ženskom gragjanskom omladinom.

Stoga pozivljemo sve prave katoličke
djevojčice našega grada, da stupe u
naše kolo i saragjuju s nama u tom
važnom suvremenom radu.

Istina je da smo slabe djevojčice i
znamo da po sebi ne možemo mnogo.
Ali ne radimo za sebe već za Boga,
za Kralja naših duša — Krista. On je
stoga s nama, pa možemo sve u Ono-
mu, koji nas jača. To nam kaže naš
pozdrav ,Bog s nama“, kojim se me-
gjusobno pozdravljaju maše članice.

Zahvaljujući Vam  najsrdačnije, da
ste posjetili ovu prvu našu priredbu,
pozdravljamo Vas našim pozdravom :
»Bog s nama !“