Strana 2 Pisma iz naroda. KUNA. Svečanost naše Gospe De- lorite ove godine bila je spriječena nevremenom dne 10 ov. mi. tako da se nije moglažrazviti tradicionalna pro- cesija. Ipak je u 10 s. odslužena sve- čana sv. Misa, koju je celebrirao do- morodac preč, g. Don L. Totić uz a- sistenciju velč. gg. Don S. Korunića i i Don M. Tomašića, Lijepu propovijed o zaštitnici cijelog Pelješca bl. Gospi Deloriti ivrekao je vlč. Korunić. Na koru je pjevao dječji zbor ,Misu de angelis“ i razne Marijine pjesme, a uz orgulje je svirao prof, GI. Antun Grum, koji u našem mjestu drži glaz- beni tečaj. Svečanosti je prisustvovao i preč. g. Dn N. Milić, dekan iz Ore- bića. Crkva je bila lijepo urešena što je zasluga novog gvardijana Mp. O. I. Bosnića, koji ulaže mnogo mara za napredak samostana i svetišta bl. Gospe Delorite. Uspjela Akademija mjesnog ,Omi. Kluba“ održana je dne 10. V. u pre- dunoj društvenoj dvorani, a to prigo- dom prvog nastupa tamburaške sekcije koju je kroz kratko vrijeme odlično uvježbao prof. Grum. Iza kratkog ali sočnog proslova predsjednika kluba g. Anta Fošknla, g. prof. Grum čitao je kraće predavanje o povijesti hrv. glazbe, zatim je nastupio tamburaški zbor, koji se istaknuo lijepim i uvježbanim svi- ranjem. Dječji zbor krasno je otpjevao ,Dalm. | šajkaš“ i ,Noćni stražari“. Deklamirane su slijedeće pjesme: od A, Šenoe ,Trojedini barjak“ i ,Budi svoj“; od Iva Lendića: ,Težakova ve- čer“. Akademija je završena šalom ,Dva gluha“ koju su vrlo dobro odi- grali mjesni diletanti, Akademija je završena velikim moralnim i materi- jalnim uspjehom. Gradnja Hrvatskog Doma u pu- nom je toku. Nadati se, da će se pod jesen Dom svečano otvoriti uz veliku proslavu. GRUDA. Dne 8 tek. mj. pod vod- stvom gg. Dr Radimiri kako predsjed- nika, prečasnog Fantele kako zboro- vogje i veleč. Buratovića pohodilo nas je bratsko Hrvatsko Katoličko Pjevačko Društvo Sv. Jeronim iz Hercegnovog. Na željezničkoj stanici u Grudi bili su svečano dočekani i dopraćeni do župne Crkve gdje ih je oslovio ispred mno- gobrojnog maroda i nazvao im dobro- došlicu naš župnik veleč. Brajnović. Onda se ušlo u Crkvu gdje je umah slijedila svečana sv. Misa, koju je Društvo majstorski pjevalo ma zado- voljstvo publike, koja je odasvud, da ih vidi i ćuje, bila Crkvi prišla. Isto tako poslije podne na Svibanjskoj po- božnosti Društvo je pjevalo Gospine Litanije, Svetotajstvo i druge nabožne pjesme, vrsno, razumije se. Po svrše- noj Svibanjskoj Pobožnosti slijedio je u Napretkovoj dvorani klasičai vokalni koncert: Crkvenih i rodoijubnih napje- va, gdje je Društvo bilo od publike fanetično aklamirano i njihov predsjed- nik Dr Radimiri kad se je, prikazao na podiju, da narodu zahvali na do- čeku i gostoprinstvu. Zaista nema ljep- še ni ugodnije stvari od ovakove, kad braća jednake misli i istih čustava, braći na vigjenje dogju, kako je bilo baš danas u našoj Grudi, gdje se slo- žiše grla i srca bratska u slavu Boga i Majke Hrvatske. Hvala Vam draga braćo. Mi smo se veselili Vašem do- lasku, a sada smo i više veseli, zato što je Vaša prva turneja po našim pi- tomim Konavlima ovako krasno uspje- la. Živjeli! Janjina na Pelješcu. Blagoslov kipa sv. Terezije M. I. Dne 8 ov. mj. bio je za našu župu vanredno svečani dan, to je bila prava vjerska manifestacija. Red i pobožnost u procesiji bilo je kao nikada, Mnošivo naroda sa svih strana. Sviranje hrvatske glazbe crkve- nih slavospjeva. Zbor zanatske škole pjevao je himnu sv. Tereziji. Tako se je formirala u 9!/a sati veličanstvena procesija sa kipom mile svetice oko mjesta, Svak je bio ganut i presretan da smo dobili novu zaštitnicu našoj župi na nebesima. Iza procesije bila je svečana Misa, Zatim preko sv. Mise održano je prigodno slovo u po- čast sv. Tereziji. Poslije Mise i popodne bio je svečani blagoslov ruža sv. Te- rezije. Popodne u 5 sati održao je veleučeni prof, Daniel Grum veoma uspjelo i aktuelno predavanje o temi: »Etika sv. Terezije s obzirom na sa- vremenu filozofiju“. Masa naroda ispu- nila je prostranu dvorarniu osnovne škole i pratila učenog govornika najvećom pažnjom i zadovoljstvom. ŽULJANA 9. V. Čudnovata pojava mijenjanja oblika otoka Lastova. Da- nas oko 6 sati poslje podne nekoji ljudi koji su se nalazili na pristaništu opazili su čudnovatu pojavu mijenjanja oblika otoka Lastovo. Tako da se je u taj čas skupilo dosta svijeta ma pri- staništu, gledajuć ma svoje oči ovo čudovište, Svako malo dalo se je vidjeti kako se Lastovo produžuje te pribli- Ženska Gragjanska Omladina Katoličke Akcije Proslov izrečen dne 24. IV. ove god. prigodom l.e priredbe dubrovačke ,Gromke“, (Izgovorila g.ca N. Dileo) Preuzvišeai! Prečasna - velečasna go- spodo! Ugledne gospogje i gospodo! Draga omladino! Dopala me je osobita čast, da Vas (u kratko) pozdravim u ime dubrovačke Gromke i da Vam predstavim naše društvo danas, kada po prvi put diži javnu priredbu. Naša ,Gromka“ je društvo za Gra- gjansku Omladinu Katoličke Akcije i to žensku omladinu, koja ne pohagja više školu. Danas kad se svaki stalež, svaka dob i muško i žensko i staro i mlado organizira u razna društva, or- ganizirale smo se i mi (mlade) dubro- vačke gragjanske katoličke djevojčice u svoje posebno djevojačko prosvjetno društvo Katoličke Akcije. Katolička se Akcija po svim mna- šim biskupijama uspješno organizira po staležima pa već ima na desetke hiljada muževa, žena, omladinaca, dje- vojčica i studenata, koji rade oko vla- stitog duhovnog odgoja i vrše svjetov- njački apostolat oko širenja kraljestva Kristova. Danas u doba, kad opća pokvarenost prodire ne samo u naše gradove nego i u sela udružile smo se u našu Grom- ku okupivši se pod Kristov barjak i visoko ga dižemo u ime sterih kato- ličkih tradicija našega naroda, našega grada, djevojačke časti i poštenja, U našem društvu neće nijedna djevojčica ništa zla naučiti, već se uputiti kako će se spremiti što bolje za život, širiti svoje znanje i odgajati se da bude dobra djevojčica, plemenita žena, va- ljana domačica, vjerna supruga i po- žrtvovna majka, Kakva je danas mlada djevojčica takva će sutra biti žena i maj- ka. Žena pak može biti blagoslov ili proklestvo kuće. Dobra je žena blago- slov a zla proklestvo. Zato hoćemo i da naše djevojčice budu dobre, da ljube Boga i njegove zapovjedi, da NARODNA SVIJEST 18 Svibnja 1938 Broj 20 sNikad Proljetni zrak ima jak utjecaj na Vašu kožu. 4 i 8 irodu Utriaite zato dobro NIVEA-kremuu Vašuko- | u p r žu, prije nego pođete u prirodu. To jača kožno bez mene I tkivo, čini Vam kožu zdravoma Vašten mlade- = |! nački svježim. Samo NIVEA sadrži Eucerit, žuje prama Mljetu i Korčuli; kako se uzvisuje na oba kraja otoka dižu vi- soke glavice u obliku kišobrana te opet nestaju. Najinteresantnije je bilo vidjeti kako se pretvara u jedan ravni oblik te se po tom razbija, Nakon to- ga vidjelo se, na strani prama Mljetu, u jedan čas kako rastu kuće sa pro- zorima te kule sa topovima i poslje nestaju. Tako gledajuć preko pola sa- ta moglo se je opaziti uvjek razna po- javljivanja oblika sad na jedan sad na drugi način. Svijet smatra ovu pojavu na razne načine ali ipak najviše tvrdi da to može biti neki neobičan pokus ratne tehnike mijenjanjem oblika mje- sta, tako da se neprijatelj izgubi pred ovakovomu položaju, jer nezna, gdje se nalazi, pred ovakovim pretvaranjem oblika zemljišta, kuća i drugih objekata. KONAVLE. O radu Konavoske op- čine. Sa sjednice opć. vijeća održane 5. 0. mj. — Kako je već javnosti po- znato, ukazom 30. IX, 1937 općina Cavtatska razdjeljena je ma dvoje: Cavtatsku (s Obodom) i Konavosku, sa sijelom na Grudi. Konavle pod svo- jom domaćom upravom dijelile su se na troje: Donja Gora sa sijelom u Či- lipima, obje Vitaljine te Konavle (Gor- nja Strana) sa sijelom u Ljutoj. Dub- rovčani svoju ,kontradu“ (knežiju) sakupiše ujedno. Usred Konavala sa- zidaše franjevački manastir i knežev dvor po kome se i novo mjesto prozva Pridvorje. Dva podkneza: jedan u Brot- nicam, drugi na Mrcinam, imahu više obranbeni nego upravni karakter. Fran- cuzi rastaviše opet Konavle na tri sin- budu sada i uvijek blagoslov svoje ku- će i svoga uaroda, da se nauče biti dobre i činiti dobra koliko više mogu. A potreba je danas da se i djevoj- čice okupe u svoje društvo, da se ta- ko odupru bujici nastranih krivih na- čela revolucijanarnog komunizma, koji nosi za sobom opću demoralizaciju i propast, a ta pogibeljna bujica nema tek da do nas dogje, jer već zaplju- skiva maše obale i ako ne učvrstimo i ne osiguramo naše duhovne nasipe i zgrade, može lako da prodre i poplavi sve. Mnogi katolici danas treba da se probude iz onog nekog drijemeža i koji su uljuljani, te su doživjeli da ih indijski poganski mislilac i pjesnik Rabindranat Tagore na prolazu kroz Evropu ukori radi izdajstva prama evangjeoskoj nauci, Današnji život u svjetu traži novi pravedniji društveni poredak. A taj novi društveni red mo- že da se ostvari jedino po socijalnim principima Evangjelja, dakle Katoli- cizma. Stoga suvremeni kršćanski mi- slioci jednoglasno ističu dilemu, koja se danas nameće i iz koje nema izmi- canja: ,lli opći kršćanski preporod ili dikata: sa sijelom u Pločicam, |Prid- vorju i Cavtatu. Ovu podjelu zadrži i Austrija do g. 1848. Tada se preustroji uprava te sve Konavle spadoše pod općinu Cavtat. Radi prilične prostra- nosti i neprirodnog središla u Cavtatu na periferiji, bilo je i prije rata govo- ra o podjeli Općine na dvoje. Ideja jedinstvenosti Konavala okupljala je na- rod, te su isti Vitaljani sa krajne gra- nice branili svoju ,rivu i more“ u Cavtatu. Iza rata dogioše na tapet po- litički i socialni razlozi, te je sam Cav- tat, bojeći se supremasije, tražio izdva- janje. I Konavljani su se katkad zanašali tom mišlju, ali kad je stvar već bila gotova usprotiviše se, Sadašnje općin- sko vijeće u Konavlima birano je bez protuliste. Zanimljivo je prisustvovati jednoj od važnijih sjednica. Dnevni red je preobilan, da bi se mogao svestrano pretresti. Prva tačka o eletrifikaciji ko- navala sa vodenom snagom Ljute, Važ- na je i zavodljiva, ali bi je trebalo stoga stručno tretirati. Dobra je i lijepa — a dali je izvedljiva ? — tačka koja se tiče osnivanja niže gimnazije na Grudi. Na prošloj sjednici vijeće je tražilo nižu poljodjelsku školu, a sad odmah i nižu gimnaziju. Lijepo je da je narod že- ljan nauke ali? Ističe se osoba načel- nika g. Bogišića, kako spretno vodi sjednicu, te ima prisutnost duha da odgovori stručno na sve upite. Opaža se utjecaj osoba školovanih, te je ste- kao rutinu i u madi je da postane odličan načelnik. Ironija je sudbine da Cavtat slavi mrtvog Bogišića a odba- cuje živoga, a ipak je to jedna krv a možda i duh! komunizam“, A jer komunizam u praksi nosi rasap, propast i smrt ljud- ske slobode, kulture, blagostanja i sre- će, ne ostaje drugo nego da svatko mora da se dade na rad oko obnove i preporoda kršćanskih katoličkih na- čela, života i rada, najprije u sebi a onda u svojoj okolini. To je bit i svrha Katoličke Akcije, to je cilj i razlog osnutka i opstanka naše Gromke i njenog apostolata me- gju ženskom gragjanskom omladinom. Stoga pozivljemo sve prave katoličke djevojčice našega grada, da stupe u naše kolo i saragjuju s nama u tom važnom suvremenom radu. Istina je da smo slabe djevojčice i znamo da po sebi ne možemo mnogo. Ali ne radimo za sebe već za Boga, za Kralja naših duša — Krista. On je stoga s nama, pa možemo sve u Ono- mu, koji nas jača. To nam kaže naš pozdrav ,Bog s nama“, kojim se me- gjusobno pozdravljaju maše članice. Zahvaljujući Vam najsrdačnije, da ste posjetili ovu prvu našu priredbu, pozdravljamo Vas našim pozdravom : »Bog s nama !“