TAKSA PLACENA U GOTOVU
m OO O OIOVU

Narodna S

vijest

 

GOD. XX — BR.2I.

HITLER

Hitlerov posjet Mussoliniju protekao
je savkolik u znaku mača, Posvuda
vojničke parade i ratne vježbe. Kod
Napulja sabrala se bila čitava bojna
flota Italije: do trista lagja; od toga
skoro stotinu podmornica. Toliki broj
podmornica nema nijedna druga država,
Uopće Duceova namjera bijaše, da nje-
mačkom gostu koji jamačno znade šta
je disciplina, šta vojska, šta državna
moć — prikaže svoju fašističku Italiju
kao zemlju zaista uregjenu, disciplini-
ranu, ekonomski naprednu, i što je
glavno : vojnički snažnu, »Gle! dragi
susjede, kako sam bogat i jak!“ —
To je Duce htio reći Fiihreru, Jer —
ovo treba držati na umu — savremena
»Carska“ Italija, nipošto se ne zadovo-
ljava ulogom, da bude Njemačkoj kao
neka pomoćna sila, da bude ono, što
Francuzi kažu: »brillant second“ nai-
me na prvom mjestu iza njemačke ;
već da joj bude u svemu i po svemu
ravna i ravnopravna. Fiihrera je trebalo
uvjeriti da je s Italijom mnogo dobio;
ali da bi — ako ga ona napusti —
takogjer i mnogo izgubio,

Rekbi doista, da je sve ono, što je
Fiihrer u Italiji vidio, proizvelo na nje-
ga i njegove saradnike vrlo dobar uti-
sak. Inače široki narodni slojevi tali-
janski pokazali su prama čitavom tom
slavlju dosta hladno, mjestimice čak i
mrzovoljno držanje. Tri su tome uzro-
ka: jedan stari, druga dva nova, ali
sva tri podjednako ozbiljna i vrijedna
najdublje pažnje, Prvi uspjeh leži u
tome, što se Talijan i Nijemac od is-
kona duhovno ne slažu, Duh medite-
ranski i latinski bio je i ostati će u
vječnoj opreci s duhom germanskim i
nordijskim, Dokaza o tome pruža nam
historija u izobilju, Možemo sasvim
sigurno ustvrditi — bez i najmanje
bojazni da će nas tkogod demantirati,
— da onaj pravi, historijski, pače na-
ravni, politički, kulturni i ekonomski
saradnik i saveznik Italije jest Francuska.

To je sasvim točno, unatoč golemom
i teško uklonjivom nesuglasju, te dan-
danas vlada izmegju ova dva velika i
udivljenja dostojna naroda. Za vrijeme
Hitlerovih triumfalnih vožnja Rimom
znali su Talijani s ogorčenjem predba-
citi prisutnim francuskim novinarima,
kako je nepravedno držanje njihovih
— francuskih — vlastodržaca spram
ltalije nagnalo ovu, da se uhvati pri-
jateljstva s Nijemcem. Zna se — prem-
da se o tom skoro ništa ne piše —
zna se da vruća želja Mussolinijeva
jest: prijateljstvo s Francuskom, Pri-
godom Mussolinijevog dočeka u Ber-
linu kazao je povjerljivo neki ugledan
fašista jednom, takogje vrlo uglednom,
francuskom novinaru i publicisti: ,De-
set ovakovih dočeka pregorio bi Duce
za cigli jedan doček u Parizu !*

Drugi uzrok hladnog držanja tali-
janske javnosti pri ovoj svečanoj pri-
godi — uzrok, koji je činio, da na
čitavu historijsku epizodu pade jedna
mračna sjena — bio je taj, što Hitler
nije posjetio Papu.

Nema sumnje, da je Mussolini sve
sile uložio, kako bi ponositog Fiihrera
sklonio da izagje pred lice Kristovog
Namjesnika, Nije uspio !

DUBROVNIK, 25. Svibnja 1938

U RIMU

Talijanska dnevna štampa — a ta
je svakolika u vlasti režima — o čita-
voj stvari mramorkom šuti. Vatikanski
»Osservatore Romano“, zbog delikat-
nosti situacije takogjer šuti; no zato
su dopisnici velikih engleskih i fran-
cuskih listova pobrali, onih dana, svu
silu značajnih i upravo paprenih aneg-
dota, te bjelodano svjedoče o jakom
— premda suspregnutom — negodo-
vanju, koje je zahvatilo talijansku jav-
nostzbogHitlerovog držanja prama Papi.

Riječi sv. Oca ,o nekakvim krstovi-
ma, koji se viju Rimom, a nijesu krš-
ćanski“, imale su tolikog odjeka, da
je većina rimske omladine bez oklije-
vanja sa grudiju skinula ,kukasti krst“,
kojim se bješe zakitila u počast nje-
mačkim gostima,

Neprijatelji Hillera i nacizma: a tih
je mnogo po širokom svijetu: od
krajnje ljevice — do krajnje desnice,
veoma su zadovoljni, što i opet mogu
da zabilježe jedan loš potez, jedan
»faux pes“ omrznutog im čovjeka i
njegovog režima.

Treći uzrok nelagodnosti jest ,An-
schluss“, Govorio Mussolini što govo-
rio, vidi se da ga je , Anschuss“ izne-
nadio i osupnuo. Radije bi om, radije
bi svaki Talijan, da mu je i sad na
Brenneru mala Austrija nego velika,
ambiciozna mačem opasana Njemačka,
lako slaba, bila je Austrija dajbudi
kakvom takvom branom. Danas toga
nema, a novopečeni prijatelji mogu
vrlo lako i za tili čas da se preokrenu
u one stare vjekovne neprijatelje. Go-
dine 1914 Francusku je spasilo to, što
se na putu izmegju nje i Njemačke
našla Belgija | Jer, najposlije, sa Bren-
nera, uz današnja ratna sredstva, nije
toliko daleko do ravne Lombardije; a
planine, pa bile to i Alpe, nijesu baš
najsigurnija zaštita. Tko pak može
vjerovati, da će sadanja idila dvaju
Vogja vječno trajati, pogotovu kad se
pomisli, da čitav niz problema čeka
na riješenje; problema na koje niti
gledaju niti mogu jednim okom gle-
dati Italija i Njemačka. Bilo u Podu-
navlju, bilo na Balkanu, ili na Levantu,
prije ili kašnje — možda u najbližoj
budućnosti — ukrstit će se interesi i
ambicije jedne i druge. A tada?

Nije dakle sve zlato što sja, niti je
»0sovina* Berlin - Rim nešto vječna i
neprolazna, pa ni Hitlerov put u Rim
ne valja posmatrati u varljivom svijetlu
zvaničnih izvještaja, Nije sve zlato što

sja! K. St.
KNINA ONA aa AL Ap ZA al

Najljepši i najveći izbor u 3
OMEGA“, , MARVIN“, ,TIS$s0T“ \
i ostalim satovima, te ukus-
nih i jeftinih darova u zlatu

i srebru za sv. Krizmu ima
draguljarna

1. BOGOM, Dubrovnik ;

Preporučamo kumama i ku-
movima da svoje potrebe
podmire u ovoj staroj i solid-
noj dubrovačkoj radnji gdje
će biti najbolje posluženi.

 

 

CIJENA Din. 1:50

Odgovor
Dubrovačkoj Filharmoniji“

»Dubrov. Filharmonija“ izdala je
nekoliko dana prije festivala sa-
općenje pod naslovom: »Zašto D.
F. ne učestvuje na muzičkom fe-
stivalu“. Na ovo saopćenje g. S. M.
Bjelovučić opširno je odgovorio,
citatima iz korespodencije izmegju
D, F. i Gradskog T. O. Na ovaj
odgovor osvrnula se je ponovno
D. F. sa člankom: »U čemu je su-
kob D. F. i aranžera Dubrovačkog
Muzičkog Festivala 2“

U zadnjem svome članku Dubrov.
Filharmonija tvrdi: ,Ne odgovaramo
g. Bjelovučiću niti s njime imamo na-
mjere polemizirati“, Tko je pak proči-
tao taj članak mogao se je uvjeriti o
sasvim protivnom, Članak je napisan
u čisto polemičnom i ličnom tonu.
Ovakova kontradikcija u istome članku
je karakteristična za ocjenu kriterija
piščevog, koji nije dosljedan niti svo-
jim vlastitim tvrdnjama, te nije nika-
kovo čudo, da negira moje dokumen-
tirane tvrdnje,

U prvome redu moram utvrditi is-
pravno načelo, da za uspješnu orga-
nizaciju ovakog posla,  najglavniju
ulogu ima trgovačko upravna strana,
to jest organizator ili u konkretnom
slučaju aranžer.

Kada je prošle godine nikla ideja,
da se priredi u Dubrovniku muzički
festival, uspješnu organizaciju trebalo
je postaviti na solidne temelje, ruko-
vodeći se načelima koja su mjerodavna
u svakom važnom centru i izbjegavati
svaki diletantizam. Gradsko Poglavar-
stvo u Dubrovniku zaključilo je ugo-
vor sa prokušanim organizatorom g.
Mihajlom Markovićem, kao zastupni-
kom g. Zlatka Balokovića i direktorom
kcncesioniranog ,Bureau de concert
et des arts Yougoslave“, Poseban u-
mjetničko-muzički krug u Zagrebu sa
g. Zlatkom Balokovićem vodio je stro-
gog računa, da program bude na do-
stojnoj visini. Razumije se samo po
sebi, da niti ja a niti g, Marković u
čisto muzička stručna pitanja nijesmo
zalazili, Sasvim tim što svirači nijesmo,
uspjeli smo organizirati ovaj prvi mu-
zički festival sa mašim najreprezenta-
tivnijim muzičkim ustanovama i licima,
a program i izvedba je bila na najvi-
šoj umjetničkoj visini i to po priznanju
kompetentnih muzičkih kritičara. Kroz
četiri dana u Dubrovniku je bilo usre-
dotočeno više muzičkog života, nego
ikada na ikojoj drugoj muzičkoj pri
redbi. Istina, posjeta je donekle zatajila,
usljed podmuklog sabotiranja ove pr-
vorazredne muzičke priredbe, usljed
čega možda i Dubrovačka Filharmo
nija nije iskoristila svojih deset bes-
platnih ulaznica, koje je sa strane pri-
regjivača imala na raspolaganje za
svako večer i ako oni sebe ubrajaju
u prijatelje muzičke umjetnosti, /z Dx-
brovnika se je dapače apeliralo na
»Zagrebačku Filharmoniju“ da otkaže
sadjelovanje na festivalu. Ta činjenica
je toliko tugaljiva da je najbolje odu-
stati od daljih komentara.

Za D, F.: ,Ja sam se preko noći
irapanino metamorfozirao i izčahurio
u muzičkog stručnjaka koji već i do-

cira, citirajući imena domaćih kompo-
zitora o kojima inače nije ništa čuo,
niti u opće znao da postoje“. D, F.
to iznenagjuje, a to je baš najbolji do-
kaz dobre organizacije, Iz prsta to ni-
jesam isisao, ali biti ću skroman i neću
da se kitim tugjim perjem i razjasniti
ću zagonetku. Umjetničko-muzički od-
bor iz Zagreba pismeno mi je stavio
do znanja, koji program bi trebala da
preuzme D. F. Tu obavijest primljenu
od stručnog foruma, ja sam D.F, sta.
vio do znanja, a kako izgleda s tim
sam ih frapirao. Kada je temelj orga-
nizacije dobar, riješenje je sasvim pro-
sto i jednostavno, te za to briliranje
meni nije bila potrebna stručna mu-
zička sprema. Ja sam svojedobno izdao
posebno izdanje »Dubrovačkog Lista“
na engleskom jeziku, a neznam niti
riječi engleski. Poznavaoci engleskog
jezika pohvalili su to izdanje, I ta za-
goneika je riješena jedino dobrom or-
ganizacijom.

Kroz ove dvije godine što sam u
Upravi G. T. Orhestra ipak se u Du-
brovniku više muzicira nego prije, a
to je i preko štampe sa strane krugova
oko D. F. priznato. Uprava G. T. O.
nastojala je svaku muzičku priredbu da
podupre, Za muzički rad G, T. Orhe-
stra nosi punu odgovornost g. Mo Jo-
sip Vlach Vruticky, dočim Uprava vodi
komercijalno-upravnu stranu. Na pri-
govor mojem radu u G. T. Orhestru
pozivljem D. F., da navede i dokaže
samo jedan konkretan slučaj (osim
zadnjeg spora kojega su sami stvorili),
gdje i kada Uprava G. T. Orhestra
nije izašla u susret u granicama mo-
gućnosti D. F. U tome slučaju odmah
ću dati ostavku kao član Uprave,

Izgleda da D. F. boluje od fiksne
ideje proganjanja i kao Don Kihote se
obara na stado ovaca i vjetrenjače...

Kod prvobitnog projekta festivala sa
predvigjenim muzičkim i vokalnim ve-
čerima, artistički odbor D. F. nije ništa
prigovorio i ako je muzičku stranu
trebala da izvede D, F. Ovaj metež
osnovnih muzičkih pojmova ipak je
ispravljen, jer iz Zagreba smo dobili
ovakovu obavijest: ,Skoro jednoglasno
su zaključili muzički i umjetnički kru-
govi, da treba u opće izostaviti vokalni
dio, pjevanje opernih pjevača, što de
facto nema ništa zajedničkoga sa stro-
go muzičkim festivalom odnosno sa
'stilom festivala, dapače je čak na uštrb
stila“. Da je slučajno prvi projekt
ostvaren sa pogriješnim muzičkim kri-
terijem, vjerovatno ipak sve bi bilo
dobro, u redu i u stilu, jer je to D. F,
organizirala!

Netačno je da je meni 27. Ill. saop-
ćeno, da će D. F. izvagjati dvije tačke
i da sam se ja sa time saglasio. Tek
na sjednici od 8. IV. to mi je stavljeno
do znanja, a ja nijesam bio vlastan da
to odobrim, već jedino sam mogao
zatračiti odobrenje od g. Zlatka Balo-
kovića. Ja sam to smatrao nezgodnim,
ne zato što bi g. Francesca Poviu sma-
trao konkurencijom, već uporno nava-
ljivanje D. F. i prijetnja, da u koliko
im se druga tačka ne odobri neće su-
djelovati. (Slijedi).

S. M. Bjelovučić
član Uprave Gr. Turist, Odbora