TAKSA PLACENA U GOTOVU m OO O OIOVU Narodna S vijest GOD. XX — BR.2I. HITLER Hitlerov posjet Mussoliniju protekao je savkolik u znaku mača, Posvuda vojničke parade i ratne vježbe. Kod Napulja sabrala se bila čitava bojna flota Italije: do trista lagja; od toga skoro stotinu podmornica. Toliki broj podmornica nema nijedna druga država, Uopće Duceova namjera bijaše, da nje- mačkom gostu koji jamačno znade šta je disciplina, šta vojska, šta državna moć — prikaže svoju fašističku Italiju kao zemlju zaista uregjenu, disciplini- ranu, ekonomski naprednu, i što je glavno : vojnički snažnu, »Gle! dragi susjede, kako sam bogat i jak!“ — To je Duce htio reći Fiihreru, Jer — ovo treba držati na umu — savremena »Carska“ Italija, nipošto se ne zadovo- ljava ulogom, da bude Njemačkoj kao neka pomoćna sila, da bude ono, što Francuzi kažu: »brillant second“ nai- me na prvom mjestu iza njemačke ; već da joj bude u svemu i po svemu ravna i ravnopravna. Fiihrera je trebalo uvjeriti da je s Italijom mnogo dobio; ali da bi — ako ga ona napusti — takogjer i mnogo izgubio, Rekbi doista, da je sve ono, što je Fiihrer u Italiji vidio, proizvelo na nje- ga i njegove saradnike vrlo dobar uti- sak. Inače široki narodni slojevi tali- janski pokazali su prama čitavom tom slavlju dosta hladno, mjestimice čak i mrzovoljno držanje. Tri su tome uzro- ka: jedan stari, druga dva nova, ali sva tri podjednako ozbiljna i vrijedna najdublje pažnje, Prvi uspjeh leži u tome, što se Talijan i Nijemac od is- kona duhovno ne slažu, Duh medite- ranski i latinski bio je i ostati će u vječnoj opreci s duhom germanskim i nordijskim, Dokaza o tome pruža nam historija u izobilju, Možemo sasvim sigurno ustvrditi — bez i najmanje bojazni da će nas tkogod demantirati, — da onaj pravi, historijski, pače na- ravni, politički, kulturni i ekonomski saradnik i saveznik Italije jest Francuska. To je sasvim točno, unatoč golemom i teško uklonjivom nesuglasju, te dan- danas vlada izmegju ova dva velika i udivljenja dostojna naroda. Za vrijeme Hitlerovih triumfalnih vožnja Rimom znali su Talijani s ogorčenjem predba- citi prisutnim francuskim novinarima, kako je nepravedno držanje njihovih — francuskih — vlastodržaca spram ltalije nagnalo ovu, da se uhvati pri- jateljstva s Nijemcem. Zna se — prem- da se o tom skoro ništa ne piše — zna se da vruća želja Mussolinijeva jest: prijateljstvo s Francuskom, Pri- godom Mussolinijevog dočeka u Ber- linu kazao je povjerljivo neki ugledan fašista jednom, takogje vrlo uglednom, francuskom novinaru i publicisti: ,De- set ovakovih dočeka pregorio bi Duce za cigli jedan doček u Parizu !* Drugi uzrok hladnog držanja tali- janske javnosti pri ovoj svečanoj pri- godi — uzrok, koji je činio, da na čitavu historijsku epizodu pade jedna mračna sjena — bio je taj, što Hitler nije posjetio Papu. Nema sumnje, da je Mussolini sve sile uložio, kako bi ponositog Fiihrera sklonio da izagje pred lice Kristovog Namjesnika, Nije uspio ! DUBROVNIK, 25. Svibnja 1938 U RIMU Talijanska dnevna štampa — a ta je svakolika u vlasti režima — o čita- voj stvari mramorkom šuti. Vatikanski »Osservatore Romano“, zbog delikat- nosti situacije takogjer šuti; no zato su dopisnici velikih engleskih i fran- cuskih listova pobrali, onih dana, svu silu značajnih i upravo paprenih aneg- dota, te bjelodano svjedoče o jakom — premda suspregnutom — negodo- vanju, koje je zahvatilo talijansku jav- nostzbogHitlerovog držanja prama Papi. Riječi sv. Oca ,o nekakvim krstovi- ma, koji se viju Rimom, a nijesu krš- ćanski“, imale su tolikog odjeka, da je većina rimske omladine bez oklije- vanja sa grudiju skinula ,kukasti krst“, kojim se bješe zakitila u počast nje- mačkim gostima, Neprijatelji Hillera i nacizma: a tih je mnogo po širokom svijetu: od krajnje ljevice — do krajnje desnice, veoma su zadovoljni, što i opet mogu da zabilježe jedan loš potez, jedan »faux pes“ omrznutog im čovjeka i njegovog režima. Treći uzrok nelagodnosti jest ,An- schluss“, Govorio Mussolini što govo- rio, vidi se da ga je , Anschuss“ izne- nadio i osupnuo. Radije bi om, radije bi svaki Talijan, da mu je i sad na Brenneru mala Austrija nego velika, ambiciozna mačem opasana Njemačka, lako slaba, bila je Austrija dajbudi kakvom takvom branom. Danas toga nema, a novopečeni prijatelji mogu vrlo lako i za tili čas da se preokrenu u one stare vjekovne neprijatelje. Go- dine 1914 Francusku je spasilo to, što se na putu izmegju nje i Njemačke našla Belgija | Jer, najposlije, sa Bren- nera, uz današnja ratna sredstva, nije toliko daleko do ravne Lombardije; a planine, pa bile to i Alpe, nijesu baš najsigurnija zaštita. Tko pak može vjerovati, da će sadanja idila dvaju Vogja vječno trajati, pogotovu kad se pomisli, da čitav niz problema čeka na riješenje; problema na koje niti gledaju niti mogu jednim okom gle- dati Italija i Njemačka. Bilo u Podu- navlju, bilo na Balkanu, ili na Levantu, prije ili kašnje — možda u najbližoj budućnosti — ukrstit će se interesi i ambicije jedne i druge. A tada? Nije dakle sve zlato što sja, niti je »0sovina* Berlin - Rim nešto vječna i neprolazna, pa ni Hitlerov put u Rim ne valja posmatrati u varljivom svijetlu zvaničnih izvještaja, Nije sve zlato što sja! K. St. KNINA ONA aa AL Ap ZA al Najljepši i najveći izbor u 3 OMEGA“, , MARVIN“, ,TIS$s0T“ \ i ostalim satovima, te ukus- nih i jeftinih darova u zlatu i srebru za sv. Krizmu ima draguljarna 1. BOGOM, Dubrovnik ; Preporučamo kumama i ku- movima da svoje potrebe podmire u ovoj staroj i solid- noj dubrovačkoj radnji gdje će biti najbolje posluženi. CIJENA Din. 1:50 Odgovor Dubrovačkoj Filharmoniji“ »Dubrov. Filharmonija“ izdala je nekoliko dana prije festivala sa- općenje pod naslovom: »Zašto D. F. ne učestvuje na muzičkom fe- stivalu“. Na ovo saopćenje g. S. M. Bjelovučić opširno je odgovorio, citatima iz korespodencije izmegju D, F. i Gradskog T. O. Na ovaj odgovor osvrnula se je ponovno D. F. sa člankom: »U čemu je su- kob D. F. i aranžera Dubrovačkog Muzičkog Festivala 2“ U zadnjem svome članku Dubrov. Filharmonija tvrdi: ,Ne odgovaramo g. Bjelovučiću niti s njime imamo na- mjere polemizirati“, Tko je pak proči- tao taj članak mogao se je uvjeriti o sasvim protivnom, Članak je napisan u čisto polemičnom i ličnom tonu. Ovakova kontradikcija u istome članku je karakteristična za ocjenu kriterija piščevog, koji nije dosljedan niti svo- jim vlastitim tvrdnjama, te nije nika- kovo čudo, da negira moje dokumen- tirane tvrdnje, U prvome redu moram utvrditi is- pravno načelo, da za uspješnu orga- nizaciju ovakog posla, najglavniju ulogu ima trgovačko upravna strana, to jest organizator ili u konkretnom slučaju aranžer. Kada je prošle godine nikla ideja, da se priredi u Dubrovniku muzički festival, uspješnu organizaciju trebalo je postaviti na solidne temelje, ruko- vodeći se načelima koja su mjerodavna u svakom važnom centru i izbjegavati svaki diletantizam. Gradsko Poglavar- stvo u Dubrovniku zaključilo je ugo- vor sa prokušanim organizatorom g. Mihajlom Markovićem, kao zastupni- kom g. Zlatka Balokovića i direktorom kcncesioniranog ,Bureau de concert et des arts Yougoslave“, Poseban u- mjetničko-muzički krug u Zagrebu sa g. Zlatkom Balokovićem vodio je stro- gog računa, da program bude na do- stojnoj visini. Razumije se samo po sebi, da niti ja a niti g, Marković u čisto muzička stručna pitanja nijesmo zalazili, Sasvim tim što svirači nijesmo, uspjeli smo organizirati ovaj prvi mu- zički festival sa mašim najreprezenta- tivnijim muzičkim ustanovama i licima, a program i izvedba je bila na najvi- šoj umjetničkoj visini i to po priznanju kompetentnih muzičkih kritičara. Kroz četiri dana u Dubrovniku je bilo usre- dotočeno više muzičkog života, nego ikada na ikojoj drugoj muzičkoj pri redbi. Istina, posjeta je donekle zatajila, usljed podmuklog sabotiranja ove pr- vorazredne muzičke priredbe, usljed čega možda i Dubrovačka Filharmo nija nije iskoristila svojih deset bes- platnih ulaznica, koje je sa strane pri- regjivača imala na raspolaganje za svako večer i ako oni sebe ubrajaju u prijatelje muzičke umjetnosti, /z Dx- brovnika se je dapače apeliralo na »Zagrebačku Filharmoniju“ da otkaže sadjelovanje na festivalu. Ta činjenica je toliko tugaljiva da je najbolje odu- stati od daljih komentara. Za D, F.: ,Ja sam se preko noći irapanino metamorfozirao i izčahurio u muzičkog stručnjaka koji već i do- cira, citirajući imena domaćih kompo- zitora o kojima inače nije ništa čuo, niti u opće znao da postoje“. D, F. to iznenagjuje, a to je baš najbolji do- kaz dobre organizacije, Iz prsta to ni- jesam isisao, ali biti ću skroman i neću da se kitim tugjim perjem i razjasniti ću zagonetku. Umjetničko-muzički od- bor iz Zagreba pismeno mi je stavio do znanja, koji program bi trebala da preuzme D. F. Tu obavijest primljenu od stručnog foruma, ja sam D.F, sta. vio do znanja, a kako izgleda s tim sam ih frapirao. Kada je temelj orga- nizacije dobar, riješenje je sasvim pro- sto i jednostavno, te za to briliranje meni nije bila potrebna stručna mu- zička sprema. Ja sam svojedobno izdao posebno izdanje »Dubrovačkog Lista“ na engleskom jeziku, a neznam niti riječi engleski. Poznavaoci engleskog jezika pohvalili su to izdanje, I ta za- goneika je riješena jedino dobrom or- ganizacijom. Kroz ove dvije godine što sam u Upravi G. T. Orhestra ipak se u Du- brovniku više muzicira nego prije, a to je i preko štampe sa strane krugova oko D. F. priznato. Uprava G. T. O. nastojala je svaku muzičku priredbu da podupre, Za muzički rad G, T. Orhe- stra nosi punu odgovornost g. Mo Jo- sip Vlach Vruticky, dočim Uprava vodi komercijalno-upravnu stranu. Na pri- govor mojem radu u G. T. Orhestru pozivljem D. F., da navede i dokaže samo jedan konkretan slučaj (osim zadnjeg spora kojega su sami stvorili), gdje i kada Uprava G. T. Orhestra nije izašla u susret u granicama mo- gućnosti D. F. U tome slučaju odmah ću dati ostavku kao član Uprave, Izgleda da D. F. boluje od fiksne ideje proganjanja i kao Don Kihote se obara na stado ovaca i vjetrenjače... Kod prvobitnog projekta festivala sa predvigjenim muzičkim i vokalnim ve- čerima, artistički odbor D. F. nije ništa prigovorio i ako je muzičku stranu trebala da izvede D, F. Ovaj metež osnovnih muzičkih pojmova ipak je ispravljen, jer iz Zagreba smo dobili ovakovu obavijest: ,Skoro jednoglasno su zaključili muzički i umjetnički kru- govi, da treba u opće izostaviti vokalni dio, pjevanje opernih pjevača, što de facto nema ništa zajedničkoga sa stro- go muzičkim festivalom odnosno sa 'stilom festivala, dapače je čak na uštrb stila“. Da je slučajno prvi projekt ostvaren sa pogriješnim muzičkim kri- terijem, vjerovatno ipak sve bi bilo dobro, u redu i u stilu, jer je to D. F, organizirala! Netačno je da je meni 27. Ill. saop- ćeno, da će D. F. izvagjati dvije tačke i da sam se ja sa time saglasio. Tek na sjednici od 8. IV. to mi je stavljeno do znanja, a ja nijesam bio vlastan da to odobrim, već jedino sam mogao zatračiti odobrenje od g. Zlatka Balo- kovića. Ja sam to smatrao nezgodnim, ne zato što bi g. Francesca Poviu sma- trao konkurencijom, već uporno nava- ljivanje D. F. i prijetnja, da u koliko im se druga tačka ne odobri neće su- djelovati. (Slijedi). S. M. Bjelovučić član Uprave Gr. Turist, Odbora