Strana 2
Pisma iz naroda.
TRPANJ. Preuzo. Biskup u pastir-
skom pohodu. Dana 13 svibnja u 3 s.
po podne stigao je k nama u pastirski
pohod naš dubrovački biskup preuzv.
Dr Josip Carević u pratnji svog tajni-
ka preč. Don Karla kan. Capurso. Ci-
jelo mjesto Tipanj bilo je najsvečanije
iskićeno zastavama i sagovima, zvona
su radosno slavila, a cijeli narod sa
župnikom na čelu veselo je dočekao
ovaj željeni pohod. Odmah pri iskrcaju
iz parobroda učenica Tatjana Divić
predala je Preuzv. Biskupu kitu cvi-
jeća uz prigodnu pjesmu dobrodošlicu.
Duga povorka školske djece i djevo-
jaka i cijelog mjesta uputila se je sa
Žala do crkve Matice uz pjevanje Ma-
rijinih pjesama. Sa visoke plokate pred
crkvom sasula se je na Preuzvišenoga
kiša cvijeća, a župnik vIč. Dou Spaso
Korunić oslovio ga je srdačnom do-
brodošlicom izrazivši radost svoju i
cijele župe, što vidi svog Nadpastira
čila i zdrava poslije teške bolesti. Na-
kon obavljenog obreda u crkvi posje-
tili su ga u župnom stanu poglavitije
ličnosti mjesta, u prvom redu g. n&-
čelnik, gg. crkovinari i drugi. Sutra-
dan je preuzv. pregledao škole i uz-
vratio posjete po mjestu. U nedjelju
na 15 o. mj. preuzv. je podijelio sa-
kramenat sv. Krizme 71 djetetu i izre-
kao je prekrasnu propovijed pohvaliv-
šii odobrivši lijepu zamisao podignuća
velikog kamenitog kipa Gospe ,Zvi-
jezde Mora“ na ulazu u ovu divnu
Trpanjsku luku. Kod sv. Obreda asi-
stirali su uz mjesnog župnika još preč.
gg. Dn Karlo kan. Capurso, Da Marko
Tomašić župnik Vručice i Don Mato
Milić župnik Kune. U ponedjelnik 16
ov. mi. u 9 s. svečano ispraćen i naj-
srdačnije pozdravljen preuzv. biskup
otputovao je ravno na Badiju, da u
zavodu OO. Franjevaca podijeli sv.
Krizmu tamošnjim gjacima.
|
Razne vijesti
Za jadranske luke. Vlada je doni-
jela odluku da se za izgragjivanje, u-
regjenje i popravke jadranskih luka
potroše — iz ovogodišnjeg državnog
proračuna — slijedeće svote : Za luku
Ploče (koja se počinje graditi kod ušća
Neretve) din. 34,000.000 ; za Split din.
24,000.000; za Sušak (s Martinščicom
i Bakrom) din. 12,000.000; za Šibenik
din. 12,000.000; za Dubrovnik din.
6,000.000; za Boku Kotorsku dinara
2,000.000; za nabavu potrebnih lagja
i naprava din. 10,000.000.
Produkcija vina u svijetu. Prošle
godine cjelokupni proizvod vina u svi-
jetu iznosio je 178 milijuna hektolita-
ra; dakie za 31 milijun više nego g.
1936. Na prvom mjestu vinskih pro-
ducenata stoji Francuska sa 51 milijun
hektolitara, za njom dolazi Italija (34),
Španjolska (16), Francuski Alžir (15)
i t. d. Jugoslavija zauzima dvanaesto
mjesto.
Parkete
HRASTOVE, BUKOVE
BRESTOVE i JASENOVE dobavljamo
najpovoljnije u svim vrstama i mjera
Tvornica Parketa | Pilana D. D. Zagren
Katanićeva ul. 3 Telefon 22558
Tvornica u KARLOVCU
Zastupstva i komisiona skladišta
DUBROVNIK II. :
M. KLIMOVIĆ, Lapad — Ante Kazale 3
SPLIT: ANDRIJA DVORNIK,
ul. Načelnika Tartaglije 37 a Telefon 4-61
Jadranska izložba
Pripremni radovi za ovu veliku iz-
ložbu našeg mora i primorja, koju pri-
regjuju u zajednici Zagrebački Zbor i
Jadranska Straža 25. VI.—5. VII. do-
laze u završnu fazu. Sve ono što obu-
hvaća pomorski i primorski život i nje-
govu prošlost, sadašnjost i budućnost
već je izabrano i odregjeno da bude
sakupljeno i efektno i pregledno pri-
kazano publici.
Zagrebački Zbor će ovaj put imati
u svojim zgradama ina otvorenim pro-
storijama prikupljeno sve iz područja
bilo koje životne manifestacije pa i
nauke Jadrana i jadranskih krajeva.
Oceanografski institut uregjuje veliki
morski akvarij sa 16 bazena, Jadran-
ska Straža teoretski i historijski, Za-
grebački Zbor komercijalni dio izložbe,
a i za zabavu publike bit će obilno
skrbljeno uz odlične dalmatinske i pri-
morske specijalitete u tipičnim poseb-
nim gostionicama.
Već po današnjem interesiranju
evropske štampe svraća ta izložba sa
pravom i sa punom nadom na sebe
pozornost megjunarodne javnosti tu-
rizma i privrede, pa je potpuno razum-
ljivo i to da će se na Jadranskoj iz-
ložbi morati naći i sva naša i strana
poduzeća i tvornice za brodogradnju,
strojeve, uregjenje luka, opremu i na-
oružanje brodova kao i svih potrep-
ština za navigaciju, ribarstvo, pomorski
šport, higijenu, za poljoprivredu, ho-
telsku industriju primorskih hotela, tu-
rizam, propagandu kao i sve ono što
stvara naša privreda za primorske kra-
jeve. Nadalje dalmatinske i primorske
proizvode kao mramor, kamen, mine-
ralije, ribe, konzerve, tjestenine, koralje,
spužve, jestveno i eterično ulje, cvijeće,
južno voće, povrće i grožgje, vino i
druga alkoholna pića, buhač itd.
Ni jedan naš privrednik ne bi smio
izostati od izlaganja i to ne samo iz
patriotskog razloga da dokaže svojom
saradnjom koliko osjeća u jednu ruku
za svoj Zagreb i njegove reprezenta-
tivne priredbe, u drugu ruku za naše
more i primorje, već i iz vanrednih
poslovnih momenata, jer će tom prili-
kom njegovi produkti doći pred stotine
hiljada gledalaca, uz propagandu stva-
rat će se novi kupci i nove poslovne
veze.
Svaki izlagač Jadranske izložbe do-
kazat će svoj obol onom vječnom strem-
ljenju, koje zbližuje Zagreb s našim
Jadranom, dokazat će koliko osjeća za
javne manifestacije naše privredne
snage i njegovi će produkti dobiti me-
gjunarodni publicitet, jer će na toj iz-
ložbi na početku turističke sezone biti
i mnogo tisuća stranaca.
E==z=n=—RmRma RA e Rida
Najveće
veselje
kumčetu za KRIZMU je
Foto- aparat
Imamo aparata od Din. 75.- na
više. Sa našim aparatima činite
krasne slike.
JADRAN - pubrovnik
NARODNA SVIJEST 25 Svibnja 1938
Broj 21
Nikad
u prirodu
bez mene!
i zrak ima jak utjecaj na Vašu kožu.
Utrljajte zato dobro NIVEA-kremu u Vašu ko-
žu, prije nego pođete u prirodu. To jača kožno
tkivo, čini Vam kožu zdravom a Vaš ten mlade-
nački svježim. Samo NIVEA sadrži Eucerit.
Proljetn
aoRmaki
VATROGASTVO U= NAŠEM GRADU
(Nastavak).
Dobrovoljno vatrogastvo kao takovo
zasnovano je na čisto demokratskom
temelju, koji se sastoji na slobodnoj
i dobrovoljnoj volji pojedinca. Oaaj,
koji želi postati dobrovoljnim vatro-
gascem, treba i poznavati cilj ove usta-
nove, t. j. stavljati se dobrovoljno u
službu svim vatrogasnim dužnostima,
gdje treba često stavljati svoj Život u
opasnost da spasi tugji život i imovinu.
Kada se to znade onda je shvatljivo
da je ozbiljnost najpotrebnija. Baš zbog
toga vatrogasna struka zahtijeva sprem-
nost, koja se neda preko noći ostvariti,
već je od velike važnosti teoretsko
uputstvo, a u prvom redu praktično
iskustvo. Nije samo dovoljno obući
vatrogasno odijelo i vatrogasac je spre-
man; treba poznavati prirodu samog
požara i djelovanje pojedinih gorivih
tvari, kao i upotrebu raznih pomagala.
Vatrogastvo je danas po tehničkoj
savršenosti priznato kao posebna struka.
Spreman i ozbiljan vatrogasac izvr
šiti će i najteže zadatke bez opasnosti
po život. Takova se sprema može po-
stići samo višegodišnjim radom i is-
kustvom. Ipak vatrogasac sa prirodnom
madarenošću steći će sva svojstva, koja
se traže od vatrogasca I. j. hrabrost,
odvažnost, hladnokrvnost, samoprije-
gor i samosvijest. Sve ove vrline ostaju
neiskorišćene u koliko manjka tehnička
sprema kod pojedinih četa. Napredak
vatrogastva nije samo u tome da četa
posjeduje moderne sprave. Iskusna i
spremna četa više će učiniti na garištu
sa primitivnim spravama, nego četa sa
najmodernijim spravama a bez tehničke
sposobnosti.
O napred spomenutoj spremi nije
bilo u zboru ni trunka aktivnosti, na-
protiv onemogućen je rad u tom smislu.
Neću time reći da je vogja bio nespo-
soban, već samo velim da je bio pri-
mitivan, bez aktivnosti.
Godine 1928 stupio sam u vatro-
gasni zbor u Dubrovniku. Već pri pr-
vom nastupu primjetio sam mnoge
manjkavosti kao i netaktični postupak
na vježbalištu sa članstvom, koje nije
niti najmanje odgovaralo postupku koji
dolikuje dobrovoljnom vatrogascu. O
spontanom radu nije bilo ni traga.
Kako nijesam bio naučan na tromost
u vatrogastvu, to sam se zainteresirao
za uzroke o tome, pak sam vremenom
uspio, stalnim napomenama, da su
vježbe napredovale, jer se greške ot-
klanjalo na lijep način. Članstvo, osje-
čajući promjenu, postajalo je sve agil-
nije. Da pobudim interes za vatrogasni
rad sastajali smo se dnevno, te su naši
razgovori bili u glavnom o vatrogastvu,
o potrebi kao i načinu rada, tako da
je zbor iz dana u dan primjetljivo na-
predovao.
Kako i ranijih godina tako je i sada
članstvo osjetilo manjkavosti u opremi.
Zahtjevi, koji nijesu doticali autoritet
vogje, bili su proslijegjeni Općinskoj
Upravi. Članstvo je bilo došlo i do
uvjerenja da manjka jedna uprava od
samih vatrogasaca, te uputilo rezolu-
ciju Općinskoj upravi preko vogje, sa
zahtjevom da Općina odobri biranje
vatrogasne uprave od samih vatroga-
saca, koji će i upravljati unutrašnjim
radom u zboru. Tome se vogja protivio.
Do tada i ako sam više puta u čudu
pitao: kako da zbor nema svojih pra-
vila, na to nijesam dobio odgovor.
Pravila su se tom prilikom napokon
pojavila i po prvi put sam saznao za
sadržaj istih. Premda pravila nijesu
predvigjala biranje vatrogasne uprave
po samim vatrogascima, nije isključeno
da bi Općina uvigjela potrebu i pra-
vila izmjenila. Ali rezolucija nije ni
proslijegjena Općiuskoj upravi. G. Fi-
ličić koji se usudio informirati o pre-
daji, bio je jednostavno isključen iz
zbora, motivacijom da buni članove.
Dali se mogao ovaj zahtjev proglasiti
bunjenjem ? Mislim da nije bilo razlo-
ga, jer se rezolucija uputila redovnim
putem sa potpisom od 80% članova.
Svršitće se. Dugogodišnji vatrogasac
Zatvaranje Škola u dubrovačkom kotaru
Primamo iz učiteljskih krugova.
Po gradu se govori da je prosvjetno
odjeljenje u Cetinju zatvorilo u našem
kotaru 30 razreda i dvije škole i to na
otoku Koločepu i u Trsteniku na Pe-
lješcu koje postoje preko 70 godina.
A gdje će ta djeca sada pohagjati ško-
lu? Istina je, da je bilo u kotaru otrag
godina otvoreno nekoliko škola sa ma-
lim brojem djece, ali su se mogle za-
tvoriti jedino one, koje su u blizini
višerazrednih škola i djecu uputiti u
te škole, a iste podignuti na više na-
rodne škole, radi što boljeg napretka
osnovne nastave i prosvjećivanja na-
roda. I muška osnovna škola u Dub-
rovniku reducirana je na trorazrednu,
a ista otrag 80 godina bila je podig-
nuta na četverorazrednu.
Vidi se, da prosvjetno odjeljenje u
Cetinju nije pitanje zatvaranja razreda
i škola svestrano proučilo, obzirom na
veličinu školskih dvorana raznih škola,
dalečinu sela i njihove potrebe, a o-
sobito grada Dubrovnika; jer iz te
škole ogromna : većina djece prelazi u
gimnaziju, koja je dala glasovitih lju-
di i svjetskih učenjaka i Dubrovniku i
Evropi i cijelom svijetu, U ovom pi-
tanju trebalo je zatražiti mišljenja i
prijedloge škol. nadzornika, pa na te-
melju istih donijeti definitivnu odluku
a ne samo po spisku škola i broju
djece, jer je u prosvjeti potreban pro-
gres, a me dekađenca.