Strana 2

 

PISMA IZ NARODA

Badija kraj Korčule. Svečani otvor
nove školske dvorane.* U nizu ubavih
otočića, koji su razasuti pred istoč-
nom stranom našega glavnoga otoka,
bezuvjetno prvenstvo u ljepoti i u
položaju nosi Badija, najsjeverniji i
površinom najveći član toga maloga
arhipelaga. Tu su naši zaslužni fra-
njevci sagradili velik i prostran sa-
mostan, a nazad par decenija osno-
vali i nižu privatnu gimnaziju, koja
već nekoliko godina uživa i pravo
javnosti, pa je pohađaju ne samo re-
dovnički kandidati, nego i lijep broj
eksternista, svega skupa okolo jedne
stotine učenika. Uz zgodno uređenu
glavnu zgradu, od koje potrebiti dio
Zapremaju školske prostorije, nalazi
se i starodrevna dosta velika crkva,
gdje se na osobit način štuje čudo-
tvorno Raspelo u posebnoj pobočnoj
kapeli. Položaj je čitavoga naselja
idealno lijep, a unutrašnji raspored
stanova i škole potpuno odgovara
svim zdravstvenim zahtjevima. Ne sa-
mo turisti i stranci na prolasku, nego
i stručnjaci u higijeni i domaći pe-
dagozi, odaslanici školskih vlasti, re-
dovito se uvijek najpohvalnije izra-
zuju i o gragjevinskom kompleksu i
o uspjehu škole, pai o gospodarstvu,
koje se na otoku vodi za vlastite po-
trebe. Nego ipak, svak je do nedavno
osjećao oskudicu jedne velike posebne
gimnastićke dvorane. Nakon velikih
materijalnih žrtava i neumornog rada
ostvarila se je napokon i ta vruća
želja, te je potrebita dvorana poćet-
kom ovog proljeća bila pod krovom,
dok je njezin unutarnji uređaj sredi-
nom prošlog Maja bio potpuno gotov.
Dužina je ove, u svakom pogledu
krasne dvorane, 30 metara, a širina 10
metara ; te je prama tomu najveća u
cijelom korčulanskom srezu, a i %
priličnom opsegu izvan njega. U zad-
nju nedjelju prošloga Maja (29. V.)
bio je svečan otvor ove udobne pro-
storije. Nakon pjevane blagdanske sv.
Mise starješina ju je samostana bla-
goslovio, a u 4 sata poslije podne
započela se je na ukusno namještenoj
i vješto dekoriranoj pozornici, koja je
5 metara duboka, prva đačka priredba
s vrlo obilnim programom. Nakon
iscrpnog i zanosnog govora vrlo za-
služnog O. Direktora gimnazije Dra.

* Radi preobilja gradiva objelodanjujemo
tek danas ovaj dopis. Op. Ur.

V. Bandere, redale su se pojedine
tačke pjevanja (među njima i par
kompozicija vrijednog glazbenika O.
Dra B. Sokola), te deklamacije u
hrvatskomu i u stranim jezicima (fran-
cuski, latinski i grčki), što su sve
izveli sami domaći učenici čuvstveno
i sa razumijevanjem. Drugi je dio a-
kademije ispunila drama u 3 čina

izdajica“ od Alligera, odigrana ta-

kođer od samih učenika s odličnim
uspjehom. Sve skupa bilo je najbolje,
što može da dade mladež od 12 do
15 godina pri školskim priredbama.
Odaziv je pozvanog slušateljstva bio
vanredno velik: preko 800 osoba.
Cijelo je ovo brojno slušateljstvo
odnijelo sa sobom u svakom pogledu
najljepše utiske. Uspjelom nadograd-
njom ove lijepe dvorane mogu naši
vrijedni i zauzetni Franjevci da budu
ponosni. Očevidac:

Sustijepan. Proslava Sv. Antuna.
Naš lijepi, napredni, hrvatski Sustje-
pan, proslavio je i ove godine svog
Zaštitnika sv. Antuna baš kako
treba. Uoči blagdana, čim je pala
noć, planulo je cijelo selo jednim je-
dinstvenim sjajem. Rasvijetljena je
čitava obala od' Batahovine pa do
blizu Shellove instalacije, kao i sve
kuće i obadvije crkve u mjestu. Na
litici iznad Svečeve crkvice sijao je
plameni monogram njegova imena.
Rasvjeta se uprav čarobno odražavala
u mirnim i bistrim vodama Rijeke.

Sjaj rasvjete, vatromet i slavljenje
zvona privuklo je mnoge posjetnike ne
samo iz čitave Rijeke već i iz obliž-
njeg Gruža, pa čak i iz Grada. Na
blagdan osvanulo je čitavo mjesto
iskićeno hrvatskim zastavama.

U crkvici sv. Antuna zaredale su
od ranog jutra sv. Mise. Mnogo na-
roda posjetilo je mali prijatni Svečev
hram tijekom dana sve do kasno u
noć.

Rožat. Blagdan sv. Antuna tako-
đer je proslavljen kako dolikuje. U
predvečerje bila je vrlo lijepa ras-
vjeta. Popodnevna procesija sa Sve-
čevim kipom bila je vrlo brojna i u
svakom pogledu vanredno uspjela.

 

 

 

Oglašujte u
, Narodnoj Svijesti“ !

NARODNA SVIJEST 15 Lipnja 1938

 

Broj 24

 

  
 
  

 

za WS

i g Fe

  

Sunce postaje
od dana u dan
: sve jače,

zato je i svaki
dan Vaša koža
više opterećena.

Mislite pravovremeno na
neizbježivu njegu kože sa
NIVEA kremom. Samo
NIVEA sadrži Eucerit.
NIVEA ojačava kožno sta-
ničje, učvršćuje Vašu kožu
proti sve jačih sunčanih zra-
ka i daje joj svježi izgled.

 

Književnost

Biskup Dr. Antun Mahnić: KA-
TOLIČKI SVEĆENIK. Priredio A.
Alfirević D. I. — Naklada Hrvatske
Knjižare, Split.

Ukusno opremljena knjiga sadrži
čitav niz (97) kraćih ali dubokih čla-
naka, što ih je neumrli biskup Mah-
nić nekad napisao po raznim sveće-
ničkim časopisima ; osobito u ,Sa-
cerdos Christi“. Članci tretiraju pred-
mete od vječne aktuelnosti. Rade
naime o usavršivanju svećeničkog
duha i karaktera.

Starijim generacijama svećenički
članci su vjerojatno poznati, no ipak
dobro će doći starijim i mlađim, jer
su puni duhovne pouke.

Neumorni O. Alfirević i opet je

stekao jednu osobitu zaslugu. Ime pak
auktora Mahnića dovoljna je prepo-
ruka knjizi.
PRIRUČNIK KATOLIČKE AKCIJE.
Napisao Mons. V. Civardi, s talijanskog
preveosveć. Josip Felicinović. , Jadran“
Preko. Djelo bi prije trebalo nazvati
katekizmom negoli priručnikom K. A.
Unutra će naći sve, što jedan pret-
stavnik K. A. treba da znade o ovoj
toli važnoj grani katoličkog života i
djelatnosti.

Sve je razloženo tako znalački tako
lucidno a i zanimivo da je prava slast
čitati knjigu.

Vrli svećenik Felicinović zaista nas
je ovimobavezaonadubokuzahvalnost.

I ova se knjiga sama sobom pre-
poruča svakom katoličkom radniku,
svećeniku i svjetovnjaku.

KOLIBIĆI, JUŽNI KOLIBIČANI
TUROPOLJCI. Napisao Stjepan De-
lić Dubički. Zanimljiva knjižica, u ko-
joj autor uvjerljivim argumentima i
razlaganjima nastoji dokazati, da je
slavni kosovski junak Miloš Obilić
— porijeklom Hrvat. Knjigu vrijedi
truda pročitati.

Odlazak i dolazak željez-
mice. Vlakovi dolaze u Gruž svaki
dan u 5:45, 920 (brzi), 1840, a odla-
ze svaki dan u 6:45, 12:05, 20:45 (brzi).
Oro je novi vozni red od 15 o. mi.
Još ktomu u 15.45 odlazi vlak za
Hum-Trebinje, a dolazi 14.51.

 

Najljepši i najveći izbor u
OMEGA“, MARVIN“, TISSOT“
i ostalim satovima, te ukus-
nih i jeftinih darova u zlatu
i srebru za sv. Krizmu ima
draguljarna

I. BOGOM, Dubrovnik

Preporučamo kumama i ku-
movima da svoje potrebe
podmire u ovoj staroji solid-
noj dubrovačkoj radnji gdje
će biti najbolje posluženi.

a LALI LŠ LANE LLŠAELDANO

 

Propast austrijskog bojnog broda
Szent Istvan“ 10 lipnja g. 1918

Dogođaj, koji hoćemo da osvježimo,
prilikom njegove dvadesetgodišnjice,
jest nesumljivo najvažniji od sviju,
što se na Jadranu zbiše tijekom
svjetskog rata.

Katastrofa ponosnog dreadnoughta
austrijske flote pročula se onda mu-
njevito čitavim zaraćenim svijetom
i sigurno doprinijela tomu, da je ve-
liki rat imao onakav završetak. Neće
dakle biti na odmet, da se ovom,
historijski znamenitom zgodom, malko
pozabavimo.

Da bi spriječili neprestane ekskur-
zije njemačkih i austrijskih podmor-
nica iz Jadranskog u Sredozemno
more; od čega su trpjeli ogromnih
šteta; bjehu Saveznici: Engleska -
Francuska Italija, g. 1915 na ulazu
Jadrana, na Otraniskim Vratima po-
stavili podvodne mreže od čelika.
Mreže su vukli i bez prestanka kod
njih stražili, omanji brodovi, engles-
kog porijekla, prije ribarski, pa kaš-
nje preudešeni za lov na podmornice,

t. zv. ,driftersi“. Ovi stajahu pod za-
štitom lakih bojnih jedinica saveznič-
kih, kojih bijaše oko šezdeset : veći-
nom razarača i torpiljera, uz nešto
krstarica i podmornica.

Na taj način uspješe saveznici, da
podmorničku akciju svojih protivnika
na Sredozemnom moru u velike o-
graniče.

Ljeti g. 1918, tadanji komandant
austrijske flote, sposobni, slavohlepni
i hrabri admiral Nikola Horthy, sadanji
regent kraljevine Ugarske, zače mud-
ru i smionu osnovu, da jednim nag-
lim i nenadnim naletom svoje flote
uništi čitavu gori spomenutu zapreku
i širom rastvori vrata jadranska.

Pothvat, da je uspio, bio bi Savez-
nicima donio neizrecivih šteta i ne-
volja u svakom pogledu. Centralne
vlasti bile bi naprotiv opeta stekle
hrabrost i volju za pobjedom; i nije
pretjerano reći, da bi možda čitav
svjetski rat ispao bio sasvim druga-
čije nego što se desilo.

Svoju namisao kanio je Horthy iz-
vesti na slijedeći način. Čitava aus-
trijska flota imala je da se krišom
nađe u Bokokotorskom zalivu do 11
lipnja. Toga naime dana imao je da
slijedi veliki napad. Horthy je pouz-
dano znao, da se u to doba savez-
ničke oklopnjače i teške krstarice na-
laze dosta udaljene od Otranta, tako
da i ni u kom slučaju neće moći
pravodobno priteći u pomoć lakoj
floti.

Netom mu se dakle flota bude sa-
brala u Boki imao je Horthy da iza-
šalje na Otrantska Vrata četiri naj-
brže lagane krstarice sa osam raza-
rača. Ovi brodovi — na to je Horthy
mogao sa potpunom sigurnošću da
računa — privući će na se savezničku
flotilju, koja će pokušati da Austri-
jancima presiječe put za povratak.
Dok se pak između tih flotilja bude
zametnula bitka, banuti će na po-
prište sam on, Horthy, sa svoja četiri
sjajna dreadnoughta, i većinom ostale
flote. Istodobno će se jedno drugo
odjeljenje spustiti niz albansku obalu.
Prikliješteno tako sa sviju strana,

Ententino brodovlje bit će za tili čas
uništeno i jadranska vrata otvo-
rena.

Doduše, austrijska flota u to vrije-
me — četiri mjeseca nakon poznate
pobune u Boki — nije više bila ona
nekadašnja. No ipak, u rukama ener-
gična zapovjednika, kakav bijaše Hor-
thy, te obzirom na visoke kvalifika-
cije i apsolutnu pouzdanost čitavog
aktivnog oficirskog kadra kao i naj-
većeg dijela podoficira, a svakako i
znatnog dijela momčadi, — kao i
obzirom na izvjesne druge okolnosti,
bila je ta flota još uvijek sposobna da
zada odlučan udarac, pogotovu pak
jednome protivniku, kod kojega ta-
đer nije bilo sve u najboljem redu.

I tako je austrijska flota brzo po-
čela da se okuplja u Boki. Osmog
lipnja, u sumrak, krene iz Pule i
Horthy na  dreadnoughtu Viribus
unitis“, a pratio ga je drugi: ,Prinz
Eugen“. Sutradan noću izploviše iz
Pule i ostala dva dreadnoughta:
,Szent Istvan“ i ,Tegetthoff“ s prat-
njom od sedam velikih torpiljera.

Svršetak u slijedećem broju.