Strana 2 PISMA IZ NARODA Badija kraj Korčule. Svečani otvor nove školske dvorane.* U nizu ubavih otočića, koji su razasuti pred istoč- nom stranom našega glavnoga otoka, bezuvjetno prvenstvo u ljepoti i u položaju nosi Badija, najsjeverniji i površinom najveći član toga maloga arhipelaga. Tu su naši zaslužni fra- njevci sagradili velik i prostran sa- mostan, a nazad par decenija osno- vali i nižu privatnu gimnaziju, koja već nekoliko godina uživa i pravo javnosti, pa je pohađaju ne samo re- dovnički kandidati, nego i lijep broj eksternista, svega skupa okolo jedne stotine učenika. Uz zgodno uređenu glavnu zgradu, od koje potrebiti dio Zapremaju školske prostorije, nalazi se i starodrevna dosta velika crkva, gdje se na osobit način štuje čudo- tvorno Raspelo u posebnoj pobočnoj kapeli. Položaj je čitavoga naselja idealno lijep, a unutrašnji raspored stanova i škole potpuno odgovara svim zdravstvenim zahtjevima. Ne sa- mo turisti i stranci na prolasku, nego i stručnjaci u higijeni i domaći pe- dagozi, odaslanici školskih vlasti, re- dovito se uvijek najpohvalnije izra- zuju i o gragjevinskom kompleksu i o uspjehu škole, pai o gospodarstvu, koje se na otoku vodi za vlastite po- trebe. Nego ipak, svak je do nedavno osjećao oskudicu jedne velike posebne gimnastićke dvorane. Nakon velikih materijalnih žrtava i neumornog rada ostvarila se je napokon i ta vruća želja, te je potrebita dvorana poćet- kom ovog proljeća bila pod krovom, dok je njezin unutarnji uređaj sredi- nom prošlog Maja bio potpuno gotov. Dužina je ove, u svakom pogledu krasne dvorane, 30 metara, a širina 10 metara ; te je prama tomu najveća u cijelom korčulanskom srezu, a i % priličnom opsegu izvan njega. U zad- nju nedjelju prošloga Maja (29. V.) bio je svečan otvor ove udobne pro- storije. Nakon pjevane blagdanske sv. Mise starješina ju je samostana bla- goslovio, a u 4 sata poslije podne započela se je na ukusno namještenoj i vješto dekoriranoj pozornici, koja je 5 metara duboka, prva đačka priredba s vrlo obilnim programom. Nakon iscrpnog i zanosnog govora vrlo za- služnog O. Direktora gimnazije Dra. * Radi preobilja gradiva objelodanjujemo tek danas ovaj dopis. Op. Ur. V. Bandere, redale su se pojedine tačke pjevanja (među njima i par kompozicija vrijednog glazbenika O. Dra B. Sokola), te deklamacije u hrvatskomu i u stranim jezicima (fran- cuski, latinski i grčki), što su sve izveli sami domaći učenici čuvstveno i sa razumijevanjem. Drugi je dio a- kademije ispunila drama u 3 čina izdajica“ od Alligera, odigrana ta- kođer od samih učenika s odličnim uspjehom. Sve skupa bilo je najbolje, što može da dade mladež od 12 do 15 godina pri školskim priredbama. Odaziv je pozvanog slušateljstva bio vanredno velik: preko 800 osoba. Cijelo je ovo brojno slušateljstvo odnijelo sa sobom u svakom pogledu najljepše utiske. Uspjelom nadograd- njom ove lijepe dvorane mogu naši vrijedni i zauzetni Franjevci da budu ponosni. Očevidac: Sustijepan. Proslava Sv. Antuna. Naš lijepi, napredni, hrvatski Sustje- pan, proslavio je i ove godine svog Zaštitnika sv. Antuna baš kako treba. Uoči blagdana, čim je pala noć, planulo je cijelo selo jednim je- dinstvenim sjajem. Rasvijetljena je čitava obala od' Batahovine pa do blizu Shellove instalacije, kao i sve kuće i obadvije crkve u mjestu. Na litici iznad Svečeve crkvice sijao je plameni monogram njegova imena. Rasvjeta se uprav čarobno odražavala u mirnim i bistrim vodama Rijeke. Sjaj rasvjete, vatromet i slavljenje zvona privuklo je mnoge posjetnike ne samo iz čitave Rijeke već i iz obliž- njeg Gruža, pa čak i iz Grada. Na blagdan osvanulo je čitavo mjesto iskićeno hrvatskim zastavama. U crkvici sv. Antuna zaredale su od ranog jutra sv. Mise. Mnogo na- roda posjetilo je mali prijatni Svečev hram tijekom dana sve do kasno u noć. Rožat. Blagdan sv. Antuna tako- đer je proslavljen kako dolikuje. U predvečerje bila je vrlo lijepa ras- vjeta. Popodnevna procesija sa Sve- čevim kipom bila je vrlo brojna i u svakom pogledu vanredno uspjela. Oglašujte u , Narodnoj Svijesti“ ! NARODNA SVIJEST 15 Lipnja 1938 Broj 24 za WS i g Fe Sunce postaje od dana u dan : sve jače, zato je i svaki dan Vaša koža više opterećena. Mislite pravovremeno na neizbježivu njegu kože sa NIVEA kremom. Samo NIVEA sadrži Eucerit. NIVEA ojačava kožno sta- ničje, učvršćuje Vašu kožu proti sve jačih sunčanih zra- ka i daje joj svježi izgled. Književnost Biskup Dr. Antun Mahnić: KA- TOLIČKI SVEĆENIK. Priredio A. Alfirević D. I. — Naklada Hrvatske Knjižare, Split. Ukusno opremljena knjiga sadrži čitav niz (97) kraćih ali dubokih čla- naka, što ih je neumrli biskup Mah- nić nekad napisao po raznim sveće- ničkim časopisima ; osobito u ,Sa- cerdos Christi“. Članci tretiraju pred- mete od vječne aktuelnosti. Rade naime o usavršivanju svećeničkog duha i karaktera. Starijim generacijama svećenički članci su vjerojatno poznati, no ipak dobro će doći starijim i mlađim, jer su puni duhovne pouke. Neumorni O. Alfirević i opet je stekao jednu osobitu zaslugu. Ime pak auktora Mahnića dovoljna je prepo- ruka knjizi. PRIRUČNIK KATOLIČKE AKCIJE. Napisao Mons. V. Civardi, s talijanskog preveosveć. Josip Felicinović. , Jadran“ Preko. Djelo bi prije trebalo nazvati katekizmom negoli priručnikom K. A. Unutra će naći sve, što jedan pret- stavnik K. A. treba da znade o ovoj toli važnoj grani katoličkog života i djelatnosti. Sve je razloženo tako znalački tako lucidno a i zanimivo da je prava slast čitati knjigu. Vrli svećenik Felicinović zaista nas je ovimobavezaonadubokuzahvalnost. I ova se knjiga sama sobom pre- poruča svakom katoličkom radniku, svećeniku i svjetovnjaku. KOLIBIĆI, JUŽNI KOLIBIČANI TUROPOLJCI. Napisao Stjepan De- lić Dubički. Zanimljiva knjižica, u ko- joj autor uvjerljivim argumentima i razlaganjima nastoji dokazati, da je slavni kosovski junak Miloš Obilić — porijeklom Hrvat. Knjigu vrijedi truda pročitati. Odlazak i dolazak željez- mice. Vlakovi dolaze u Gruž svaki dan u 5:45, 920 (brzi), 1840, a odla- ze svaki dan u 6:45, 12:05, 20:45 (brzi). Oro je novi vozni red od 15 o. mi. Još ktomu u 15.45 odlazi vlak za Hum-Trebinje, a dolazi 14.51. Najljepši i najveći izbor u OMEGA“, MARVIN“, TISSOT“ i ostalim satovima, te ukus- nih i jeftinih darova u zlatu i srebru za sv. Krizmu ima draguljarna I. BOGOM, Dubrovnik Preporučamo kumama i ku- movima da svoje potrebe podmire u ovoj staroji solid- noj dubrovačkoj radnji gdje će biti najbolje posluženi. a LALI LŠ LANE LLŠAELDANO Propast austrijskog bojnog broda Szent Istvan“ 10 lipnja g. 1918 Dogođaj, koji hoćemo da osvježimo, prilikom njegove dvadesetgodišnjice, jest nesumljivo najvažniji od sviju, što se na Jadranu zbiše tijekom svjetskog rata. Katastrofa ponosnog dreadnoughta austrijske flote pročula se onda mu- njevito čitavim zaraćenim svijetom i sigurno doprinijela tomu, da je ve- liki rat imao onakav završetak. Neće dakle biti na odmet, da se ovom, historijski znamenitom zgodom, malko pozabavimo. Da bi spriječili neprestane ekskur- zije njemačkih i austrijskih podmor- nica iz Jadranskog u Sredozemno more; od čega su trpjeli ogromnih šteta; bjehu Saveznici: Engleska - Francuska Italija, g. 1915 na ulazu Jadrana, na Otraniskim Vratima po- stavili podvodne mreže od čelika. Mreže su vukli i bez prestanka kod njih stražili, omanji brodovi, engles- kog porijekla, prije ribarski, pa kaš- nje preudešeni za lov na podmornice, t. zv. ,driftersi“. Ovi stajahu pod za- štitom lakih bojnih jedinica saveznič- kih, kojih bijaše oko šezdeset : veći- nom razarača i torpiljera, uz nešto krstarica i podmornica. Na taj način uspješe saveznici, da podmorničku akciju svojih protivnika na Sredozemnom moru u velike o- graniče. Ljeti g. 1918, tadanji komandant austrijske flote, sposobni, slavohlepni i hrabri admiral Nikola Horthy, sadanji regent kraljevine Ugarske, zače mud- ru i smionu osnovu, da jednim nag- lim i nenadnim naletom svoje flote uništi čitavu gori spomenutu zapreku i širom rastvori vrata jadranska. Pothvat, da je uspio, bio bi Savez- nicima donio neizrecivih šteta i ne- volja u svakom pogledu. Centralne vlasti bile bi naprotiv opeta stekle hrabrost i volju za pobjedom; i nije pretjerano reći, da bi možda čitav svjetski rat ispao bio sasvim druga- čije nego što se desilo. Svoju namisao kanio je Horthy iz- vesti na slijedeći način. Čitava aus- trijska flota imala je da se krišom nađe u Bokokotorskom zalivu do 11 lipnja. Toga naime dana imao je da slijedi veliki napad. Horthy je pouz- dano znao, da se u to doba savez- ničke oklopnjače i teške krstarice na- laze dosta udaljene od Otranta, tako da i ni u kom slučaju neće moći pravodobno priteći u pomoć lakoj floti. Netom mu se dakle flota bude sa- brala u Boki imao je Horthy da iza- šalje na Otrantska Vrata četiri naj- brže lagane krstarice sa osam raza- rača. Ovi brodovi — na to je Horthy mogao sa potpunom sigurnošću da računa — privući će na se savezničku flotilju, koja će pokušati da Austri- jancima presiječe put za povratak. Dok se pak između tih flotilja bude zametnula bitka, banuti će na po- prište sam on, Horthy, sa svoja četiri sjajna dreadnoughta, i većinom ostale flote. Istodobno će se jedno drugo odjeljenje spustiti niz albansku obalu. Prikliješteno tako sa sviju strana, Ententino brodovlje bit će za tili čas uništeno i jadranska vrata otvo- rena. Doduše, austrijska flota u to vrije- me — četiri mjeseca nakon poznate pobune u Boki — nije više bila ona nekadašnja. No ipak, u rukama ener- gična zapovjednika, kakav bijaše Hor- thy, te obzirom na visoke kvalifika- cije i apsolutnu pouzdanost čitavog aktivnog oficirskog kadra kao i naj- većeg dijela podoficira, a svakako i znatnog dijela momčadi, — kao i obzirom na izvjesne druge okolnosti, bila je ta flota još uvijek sposobna da zada odlučan udarac, pogotovu pak jednome protivniku, kod kojega ta- đer nije bilo sve u najboljem redu. I tako je austrijska flota brzo po- čela da se okuplja u Boki. Osmog lipnja, u sumrak, krene iz Pule i Horthy na dreadnoughtu Viribus unitis“, a pratio ga je drugi: ,Prinz Eugen“. Sutradan noću izploviše iz Pule i ostala dva dreadnoughta: ,Szent Istvan“ i ,Tegetthoff“ s prat- njom od sedam velikih torpiljera. Svršetak u slijedećem broju.