NARODNA SVIJEST 22 Lipnja 1938 Nikad u prirodu Strana 2 PISMA IZ NARODA Proljetni zrak ima jak utjecaj na Vašu kožu. Utrljajte zato dobro NIVEA-kremu u Vašu ko- VIGANJ (Pelješac). Prvi ispit u turističko - domačinskoj školi. Ova škola, koju je osnovao Savez organi zacija iseljenika za uzgoj seoskih dje- vojaka u pravcu turističke privrede, podigla se je ove godine uz požrtvovnu suradnju sestara Dominikanki u Kor- čuli na zamjernu visinu. To je poka- zao prvi ovogodišnji ispit iz teorijskoga tečaja, na kome je svih 12 učenica sa svojim sabranim odgovorima iz raznih predmeta, .sa svojim ulogama gošće i domaćice u hrvatskom i njemačkom jeziku, sa svojim deklamacijama i skup- nim pjevanjem, sa svojom izložbom ručnih radova te sa svojom priredbom čajanke i podvorbom s raznim i po njima spremljenim kolačima i jestvina- ma poslije ispitne svečanosti, dokazalo što u nepuna tri mjeseca može stvo- riti i kod seoskih djevojaka rodolju- ban ozbiljan rad. Ovaj teorijski ispit održan je 8 o. mj. u prisutnosti broj- nib predstavnika Pelješca i Korčule u velikoj dvorani samostana sestara Do- minikanki u Korčuli, a sada nastavljaju učenice praktični tečaj u školskom u- gostiteljstvu, koje je uredjeno u krasno sačuvanom starobaroknom bivšem sa- mostanu Dominikaneca u divnom o- balnom mjestu Viganj, sučelice Kor- čuli. Tu će učenice, podijeljene izmje- nično u više partija, raditi praktično sve poslove u kubinji, pri posluzi go- stiju u lijepoj školskoj restauraciji, u vrtovima i u ostaloj ugostiteljskoj e- konomiji, te tako proći sve, što je bitno u turističkoj privredi. Nadajmo se, da će završni praktični ispit ovo- godišnjega školskoga tečaja moći biti izveden uz brojne domaće i strane goste, kojima se u Vignju pruža prili- ka rijetko zadovoljnoga i jeftinoga lje- tovanja u pensionu ove praktične do- maćinske škole čisto turističkoga smjera Tko želi prospekte, neka se obrati na školsku upravu u Vignju, z. p. Ku- čište, Dalmacija. PUPNAT na Korčuli. Pastirski po- hod. Naš Nadpastir preuzv. biskup Dr Josip M. Carević, došao nam je u II, pastirski pohod na sv. Antuna padovanskoga na podne iz Račišća. Narod u velikom broju izišao mu je u susret na vrh sela — gdje Ga je iza pozdrava iz maškula i klicanja na- roda pozdravila učenica Mažurana Jaka sa čuvstvenim riječima i predala mu buket svježeg cvijeća a mali Šain Ivan u ime krizmanika dirljivo oslovio. Pred samom crkvom preč. župnik Dn. B. Bačić nazvao mu dobrodošlicu i ugo- dan boravak. Nato je Preuzvišeni u- šavši u crkvu sa oltara zahvalio naro- du na lijepom pričeku i najavio pro- gram rada kroz ova dva dana. Sveča- nu sv. Misu u trojci uz pontifikalnu asistencu otpjevao je preč. kan. Don Karlo Capurso, tajnik biskupov Asisti- rali su veleč. Don Ivo Petković i Don Josip Arzević. Iza Evangjelja preuzv. je održao govor djeci i narodu o ve- ličini sakramenta svete Krizme i daro- vima sv. Krizme. Krizmanika bilo je 72. Crkva je bila puna naroda, koji svečano pratio svoga biskupa pri do- lasku i odlasku iz crkve, Po podne u 6 s. otišlo se procesio-naliter na gro- bište gdje je Preuzvišeni održao ga- nutljivi i pobudai govor o našim mrtvima. Sutradan je pohodio školu ispitivao djecu i potakauo ih na po- božan i čestit život. Po podne u sri- jedu u 2 s. krenuo je na parobrod put Dubrovnika. Bilo na veću slavu Božju ! sI ALLES rAL ALA SSLO ELO Najljepši i najveći izbor u OMEGA“, MARVIN“, ,TI$$0T" i ostalim satovima, te ukus- nih i jeftinih darova u zlatu i srebru za sv. Krizmu ima draguljarna I. 8OGOMN, Dubrovnik Preporučamo kumama i ku- movima da svoje potrebe podmire u ovoj staroj i solid- noj dubrovačkoj radnji gdje će biti najbolje posluženi. IL AL SS LALA LL NA. žu, prije nego pođete u prirodu. To jača kožno tkivo, čini Vam kožu zdravoma Vaš ten mlade- nački svježim. Samo NIVEA sadrži Eucerit. MOJ GRAD In memoriam prijatelju M. Šš. Na podnožju Srđa, na hridi popet Dubrovnik stoji gord, g more ga miluje glatko i vječno mu šumi slatko : o svetoj dragoj i miloj Slobodi! Brštanom ovijeni mu miri, kao lovorom spomenik sveti, nad njime tišina se širi, tek goluba jato proleti. U pučini plavoj daleko gdje nebo se morem ljubi oblaci lete visoko jedro se bijelo gubi. Nad mirima još popeta Minčeta, stražar mu davni, Sloboda nad sve je sveta Lovrijenac, svjedok je slavni! U mišami starim vrh vrata Sveti Vlaho vijek bdije nad aureolom od zlata podnevno sunce mu sije. Rese ga palme i cvijeće, svud odraz ljepote i slave sunce vrh pučine plave stvara harmoniju sreće! U toj ljepoti, slavi Dubrovnik stoji gord, more ga miluje glatko i vječno mu šumi slatko : o svetoj, dragoj i miloj Slobodi! Na Korosante 1938. Niko Kućar Odlazak i dolazak željež- mice. Vlakovi dolaze u Gruž svaki dan u 5:45, 9.20 (brzi), 18:40, a odla- ze svaki dan u 6:45, 12:05, 20:45 (brzi). Ovo je novi vozni red od 15 o. mj. Još ktomu u 15.45 odlazi vlak za Hum-Trebinje, a dolazi 14.51. KNJIGE DOMAĆE I STRANE ZABAVNE I STRUČNE gdje god izašle nabavlja putem svojih direktnih veza u LEIPZIGU PRAGU PARIZU MILANU LONDONU NEW - YORKU Knjižara ,, Jadran“ Dubrovnik Telefon 194 Propast austrijskog bojnog broda Szent Istvan“ 10 lipnja g. 1918 Konac, Dočuvši Talijani o nekom sumnji- vom kretanju austrijske flote, izaslaše iz Ancone, 9 lipnja pod veče, dva la- gana borna čamca, tipa t. zv. ,mas“ (skraćenica od ,motoscafo antisommer- gibile). Bile su to, u poredbi s ostalim flotnim jedinicama, sasvim sitne lagji- ce (talijanski izum) udešene za borbu s podmornicama. Nosili su brojeve 15 i 21. Obima je komandovao, tada fre- gatni kapetan, danas admiral Ljudevit Rizzo. Ovaj se nalazio na ,masu“ br, 15, dok je brojem 21 ravnao rezervni mornarički potporučnik Josip Aonzo. Svaki ,mas“ nosio je po dva torpeda i po dvije protupodmorničke bombe. Imali su i po jedan mitraljez. To im bijaše svakolika bojna oprema. Brzina im nije bila izvanredna: najviše 20 milja na sat, Torpiljeri 15 O. S. i 18 O. S. iz- tegliše ,mase“ na pučinu, nešto jugo- istočno od Pule, dogovorivši se, da ih tu imaju sačekati slijedećeg jutra. Nato masi“ zaploviše prama ostrvlju sje- vernog ,Jadrana*“. Pošto su se neko- liko sati vukli kanalima izmegju poje- dinih ostrva, a da nigdje ne otkriše iraga neprijatelju, odlučiše, oko 2 sata poslije ponoći, da krenu nazad prama svojim torpiljerima. Plovili su tako nešto više od jednog sata, i baš se nalažahu oko šest milja zapadno od otoka Premude, kadli na- jednom ugledaše, u sjeverozapadnom pravcu, gust oblak dima, Netko im je dolazio u susret! Rizzo pogleda na sat. Bilo je 3 sata i četvrt. Zora je već polako počinjala da rudi, more mirno, pirka lagani povjetarac. U prvi mah mislio je Rizzo, da je to potjera za njim; no malo kašnje, kad se ploveća gromada bliže primak- nula, razabra o čem se radi. Vidje dvije ogromne oklopnjače — prvi je išao ,Szent Istvan“, i 400 m. za njim »Tegetthoff“ — sa svake im strane po tri torpiljera, dok je jedan plovio na čelu cijeloj grupi. I razumije u taj čas Rizzo, i razu- mije njegova mala družina, da im je na dohvat ruke došla prilika jedinstve- na, kakva im se, vrlo vjerojatno, ni- kada više za života pružiti neće. Il da se za uvijek proslave ili da viteški pogi- nu! Možda jedno i drugo. Nalazili su se doduše u položaju Davida prama Golijatu. Ali šta da rade? Držeći se one naše narodne: ,Zlo je mrijet, a gore bježati“ ; oni odluče da napadnu Golijata ; pa šta Bog dade i sreća ju- načka! Vječna šteta, da se megju Ta- lijanima, za vrijeme svjetskog rata, nije našlo u nešto većoj mjeri onako- vih čeličaih srdaca, kao što to bje kod Rizza i njegove posade. Što se je sada odigralo: odigralo se je za nepunu četvrt ure; i kao što to biva kod ovakvih munjevitih uda- raca, ni sami vinovnici junačkog pod- viga nijesu u stanju da nam točno predoče svaku pojedinost. ,Sve je pro- šlo ko u snu“ : iskreno priznaje Rizzo. Na neobjašnjiv način uspije obim ,masima“ da se neopazice provuku kroz liniju stražarskih torpiljera. Rizzo uze na nišan ,Szent Istvana“, Aonzo »Tegetthoffa“. U 3 s. i 31 minutu kliznuže torpeda sa ,masa“ br. 15. — Pola minute otegnu se ko vječnost. Udaljenost iznašaše nekih 300 metara. Zaboravivši trenutno na svoj položaj i na čitav svijet, stajaše Rizzo uprtih očiju u tamnu gromadu ,dreadnough- ta“, — Najposlije dvostruki potmuli tutanj I Dva golema vodena stupa šik- nuše uvis sa boka ,Szent Istvana“. Gotovo je! Aonzo ne bijaše iste sre- će: njegova torpeda ne pogodiše ,Te- getthoffa“. Dok je austrijska eskadra, u prvi tren, stajala kao gromom ošinuta, nag- naše ,masi“ u bijeg. No Austrijanci se brzo pribraše: jedni ostaše da se nagju pri ruci unesrećenom brodu, / drugi se baciše u potjeru za izmičućim brodicama. Na Rizzov čamac okomi se torpiljer br. 76. Domišljatim i vješ- tim manevriranjem izbjegne Rizzo gra- matama, kojima ga torpiljer izvjesno vrijeme obasipaše. Videć Austrijanac da će mu neprijatelj umaći, poleti svom silom za njim da ga pogodi pramcem; našto Rizzo upotrebi protupodmorničke bombe, čime momentalno zaustavi tor- piljer i tako najposlije sretno izbjegne pogibelji. Aonzo se takogjer nekako iskopa, te obadva veselo krenuše put Ancone. Szent Istvan“ borio se sa smrću puna tri sata. U 6.30 sati, dok je toplo ljetno sunce obasjavalo jadranske va- love, prevrnu se gordi ,dreadnought* i potonu u dubine, a s njim i habs- burška pomorska moć. Od toga časa stane zamirati svaka iole ozbiljna djelatnost austrijske flote. Pet dana nakon katastrofe ,Szent Istvana“ otpoče zadnji očajnički vojni napor Austrije: glasovita, odsudna bit- ka na Piavi, Petnaest dana trajalo je grozao klanje. Austrijski gubitci izna- šali su do 250.000 ljudi. Austrijanci i tu doživješe poraz: definitivan nepo- pravljiv. Habsburško carstvo palo je u agoniju. K. St.