ittvmmmmmmm—mmmičiatniihi

i

 

TAKSA PLACENA U GOTOVU

Narodna Svijest.

 

GOD. XX — BR. 27

DUBROVNIK, 6. Srpnja 1938

CIJENA Din. 1:50

 

Nadbiskup Šarić Za kršćanski preporod

Prigodom tridesetgodišnjice njegova biskupovanja

Kad je riječ o čovjeku, kao što je
nadbiskup Šarić, bit će, cijenimo, naj-
podesnile, da zacrpimo malo iz neiz-
crpljive riznice sv, Pisma, pak da na
ovog velikog slugu Božjeg i narodnog
primijenimo hvalospjev, kojim sveta
knjiga počašćuje Šimuna, sina Onijina.
Istim pak izrazima: diktiranim od Du-
ha Svetog: slavi Crkva i našeg svetog
Jeronima. ,Za života svoga — veli se
dakle u Pismu — podupro je dom
Božji i u danima svojim utvrdio hram...
On se brinuo za marod svoj, i izbavi
ga od propasti. Njemu uspije proširiti
grad, i steče slavu u općenju s pukom,
i proširi ulazak u hram i trijem. Kao
što sjaje zvijezda danica posred magle,
i kao pun mjesec u vrijeme svoje: i
kao žarko sunce: tako on zasja u
hramu Božjem.,. Kao žarki oganj, i
kao tamjan što gori na ognju. Kao
sud od samog zlata, iskićen svakim
dragim kamenjem. Kao maslina, koja
pupči, i čempres, koji se u vis diže:
takav je on, kad stavlja na se plašt
slave, i odjeva se puninom kreposti.
Mnogi će hvaliti mudrost njegovu i
do vijeka se neće zaboraviti. Neće ne-
stati uspomene njegove, i ime će se
njegovo spominjati od koljena do ko-
ljena. Mudrost će njegovu kazivati na-
rodi a hvalu će mu Crkva raznositi“,
(Crkv. 4. 1-11).

Ko će nam reći, da smo pretjerali ?
Ko će kazati, da se gornje, Božje ri-
ječi, ne dadu ama baš doslovce apli-
cirati na Ivana Ev. Šarića ?

Slaveći mi nadbiskupa Šarića — a
to nam je dvojaka dužnost: vjerska i
rodoljubna, katolička i hrvatska — ti-
me ništa ne umanjujemo apostolskih
zasluga ostalih naših biskupa.

Nadbikupa Šarića postavila je Pro-
vidnost na najvrelije tlo, ma najizlože-
nije pozicije. Tu ga je zapalo: njega
prvog i u najvećoj mjeri: dopalo ga
je ,u zle dane u godine tavne“: da
kod svoje pastve vrši ulogu sličnu onoj
— kardinala Merciera. I tu svoju mu-
čeničku zadaću, zadaću Dobrog Pasti-
ra izvršio je Nadbiskup na mačin do-
stojan vječnog udivljenja. Zatreba li
izvršit će ju — uvjereni smo — i u
buduće, i on i svi ostali hrvatski bi-
skupi, koji su i dosle obilato pili iz
gorkog kaleža Muke Kristove, A to je
baš ono, čemu se kod nadbiskupa Ša-
tića i kod sviju njih najvećma divimo
i zbog čega ih najvećma štujemo.
»Spomenite se pregjašnjih dana, u koje
se prosvijeiliste i podnesoste veliku
borbu i stradanja: kad ste bili s jedne
strane izvrženi porugama i nevoljama
a s druge strane drugovi onima, koji
su takova stradanja trpjeli“. (Jevr. X.
31—33),

   

 
  

Nadbiskupa Širića podario je Bog
obiljem darova uma i srca: dao mu je
svih pet talenata. Kako je pak Nadbis-
kup upotrebio Božje darove općenito
je poznato. Ta zbog toga ga danas i
slavimo. Kad ga Gospod odazove iz
svoje žetve, moći će mu Nadbiskup,
gori ma vječnim brežuljcima, mirne
duše izjaviti: ,Gospodaru predao si
mi pet talenata, evo još sam pet dru-
gih dobio s njima“, (Mt. XXV. 20),
— Odgovor, koji će nato čuti, već je
napisan ma stranicama Evangjelja i
Nadbiskup ga dobro znade, pa baš za
to živi, radi i trpi — da bi što bolje
zaslužio ćuti onaj nebeski: odgovor:
»Dobro, slugo dobri i vjerni! buduć
da si bio u malom vjeran, nad mno-
gim ću te postaviti; ugji u veselje go-
spodara svojega. (Mt. XXV. 20 21).

Pred trideset godina, sudbonosne
1908, izveo je mladoga Šarića na vi-
soko poprište, izveo ga njegov veliki
učitelj i duhovni otac: vječite i slavne
uspomene dostojni nadbiskup Stadler
i označio ga svojim pomoćnikom i
nasljednikom. Njihov odnos možemo
prispodobiti odnosu Ilije i Elizeja,
Čisto ne znaš koji je od njih dvojice
zaslužniji i veći,

Stadler bijaše čovjek sretnih odluka.
Duh Šveti neprekidno bijaše s njime.
Jedna od najsretnijih njegovih zamisli
bila je jamačno ta, da svojim nasljed-
nikom ostavi Ivana E. Šarića. Duboki
poznavalac svijeta i ljudi, pronicavi,
superiorni Stadler, nije se — kako vi-
dimo — ni najmanje prevario. Kad bi
mu bilo dano da momentalno ustane
iz svoje časne rake u sarajevskoj prvo-
stolnici pak da progje Vrhbosanskom
nadbiskupijom i razgleda djelo svoje,
vratio bi se utješen i obradovan natrag
u grobnicu, videć da mu nasljednik
nije došao na manje. No veliki pokoj-
nik u vječnosti sjegurno znade što je
i kako je, pa on iz skupštine svetih
čestita i blagosivlje,

Ko bi sada išao potanko nabrajati
sve zasluge nadbiskupa Šarića: za-
sluge istinite, trajne, meprolazne: za-
sluge za vjeru, narod, prosvjetu; za-
sluge koje su njegovo ime već poo-
davno zlatnim slovom zapisale u isto-
riju hrvatskog naroda i katoličke crkve?
Za to bi potrebna bila čitava knjiga!

Izmegju tolikih spomenut ćemo krat-
ko tek jednu, doista istorijsku. Prvo
Stadler, za njim Šarić odlučno dopri-
niješe da katolicizam i hrvatstvo na
tlu stare, svete Bosne, ponovno zauz-
me mjesto, te im od iskona punim
pravom pripada. Ne, nijesu katolicizam
i hrvatstvo u Bosni i Hercegovini ne-
tugjinski ,austrijski“ import, nijesu ih
ni švapski ni magjarski beamteri do-

POPUNILI SMO SKLADIŠTE SA NOVIM STVARIMA.

Veliki izbor spavaćih i jedačih soba, kuhinja, otomama, kauča i to od
Preuzimamo uregjaje hotela, pensiona, poslovnica

Posjetite nas biti će svaka Vaša želja ispunjena
Cijene bez konkurencije. -

 

Za gotovo i otplatu.

čovječanstva
putem zadrugarstva

Misli prigodom proslave Megjunarodnog zadružnog dana.

I ove godine će zadrugari diljem
cijeloga svijeta održati početkom mje-
seca srpnja proslavu , Zadružnog dana“,
Toga dana će oko 200 milijona pri-
padnika zadružne organizacije u cijelo-
me svijetu uputiti svoje zadružne mo-
litve sa punim pouzdanjem u njega
zadružnu budučnost slobode, čovječ-
nosti, mira i kršanske pravde: —
Ovakova zadružna molitva danss je
potrebitija nego ikada do sada, Čovje-
čanstvo se nalazi u velikoj kušnji. U
toj kušnji nesmijemo mi kao kršćani
ni kao ljudi malaksati, nego puni vjerom
u Boga i njegovu svemožrnu desnicu
jače prionuti u zadružnom radu, da
njegovim posrestvom uklonimo današ-
nje zlo koje nas bije,

Ideja zadrugarstva danas je postala
aktuelna. O zadrugarstvu se danas
mnogo govori i piše, Doba u kojem
se nalazimo to traži i zadrugarstvo
mora obuhvatiti čitav naš privredni život,
Ono mora kroz svoje organizacije uz
novčano gospodarstvo imati takogjer
čitavu proizvodnju i potrošnju, da se
profikt oduzme iz ruka pojedinaca i
pretvori u korist zajednice. Toje bitna
zadeća zadrugarstva i zadružne ideje,
koja je zasnovana ma evangjeoskim
riječima ,Ljubi iskrnjega svoga kao
sama sebe.“ Kad se ovih riječi bude
držala večina pojedinaca nestatiće iz-
rabljivanja i traženja gospodarskih jačih

na gospodarskim slabijim, To movo/

doba nosi u sebi zadružni pokret i
zato ono mora da prodre kroz sva na-
ša sela i gradove i u svoje redove pod
zadružnu zasružnu zastavu okupi i do
zadnjeg našeg domaćina. Ono treba
takcgier da u organizacije ,Zadružne
omladine“ okupi i naš mlagji svijet i
da ih odgoji za novo i. pomladjeno
naše zadrugarstvo,

 

 

vukli u svojim kuferima nakon oku-
pacije. Katolicizam cvao je tamo davno
prije bogumilstva, prije Islama, prije
svih drugih. Katolici sn u Bosni doma
kao i Hercegovini: katolici i Hrvati.
Tome katolicizmu i tome hrvatstvu
udahnu Stadler, udahnu Šarić nov po-
let i čvrstinu, sazidaše im duhovne
tvrgjave, koje se ne dadu porušiti.
Zavrijedio je dakle veliki Svečar, da
ga hvalom obaspu svi katolici i svi
Hrvati, kao što ga doista obasuše po-
čam od Predsjednika dra Mačeka pa
do najskromnijeg seljaka.

Neka mu je čast i dika!  K. St.

 
 

Na ustup izrabljivačkog kapitalizma,
koja su dosegla vrhunac i dovela če-
vječanstvo možemo slobodno reći na
rub propasti i kaos, me samo gospo-
darskog nego i moralnog života, po-
javili su se, kao tobože spasicci toga
zla razni socijalističko. revolucijonarni
pokreti. Nade su u tome ostale prazne
i u tako uregjenim državama vidimo
još veću nepravdu i izrabljivanje. Ka-
pitalizam koji je donio klicu bolesti u
ljudskom društvu nemože i nesmije
ostati na površini. Komunizam ne samo,
da nije pružio injekciju za ozdravljenje
nego se je njegovim dolaskom bolest
još više pogoršala. I zato izmegju ta
dva visoka eksiremna zla, jednog s
desna, a drugog s tijeva, potražena je
i nagjena sredina a to je zadrugarstvo
kao jedini ispravni put za preporod
pojedineca i cijelog ljudskog društva.
Zadrugarstvo je dakle sredina izmegju
izrabljivačkog kapitalizma i revoluci-
jonarnog komunizma, i hoće da
svojim ustrajnim i odgojnim radom
obnovi veliku kršćansku obitelj i stvori
kršćansko blagostanje naroda.

Neka stoga, radi velikih ideja koje
nosi zadrugarstvo u sebi, ovogodišnja
proslava Zadružaog dana, koja se slavi
u nedjelju 10 o. mj. bude najsvečanija
i najozbiljnija. Ona nam dolazi u zad-
eji čas i poziva mas svih u zadružne
redove. Naš hrvatski narod, napose
naše hrvatsko selo treba da se probudi
i da — nadamo se uskoro — u slo-
bodnoj i sretnoj nam hrvatskoj domo-
vini, zadrugarstvo bude nosioc čitavog
našeg gospodarskog života. Tada će-
mo se osvjedočiti da ,Zadrugarsko
djelo preporagja gospodarski u kul-
turno grad i selo“, Ivo Arnerić,

KaD LL ada rp LN aa SSS LL NL
Najljepši i najveći izbor u
OMEGA“, MARVIN“, TISSOT"

i ostalim satovima, te ukus-
nih i jeftinih darova u zlatu

i srebru za sv. Krizmu ima
draguljarna

\. BOGDAN. Dubrovnik

Preporučamo kumama i ku-
movima da svoje potrebe
podmire u ovoj staroj i solid-
noj dubrovačkoj radnji gdje
će biti najbolje posluženi.

 

Petar Milošević

skladište pokučstva

 

PROIZVODI
Dubrovnik,

KRULJAC
kod Stolne Crkve