TAKSA PLACENA U GOTOVU

Nar

odna Svijest.

 

GOD. XX — BR. 29

Španjolski

Ovih dana je u Rimu O. Ledit s. I.
održao predavanje o temi ,Španjolski
mučenici“, u kojem je iznio obilnu
dokumentaciju o masakriranju svećenika
i katolika u Španjolskoj. Izneseni bro-
jevi su upravo strahoviti, a može se
očekivati, da će se još i povećati. O.
Ledit je pokušao napraviti iz dokume-
nata nekoliko zaključaka. Prvi sigurni
i nepobitni zaključak jest junačko dr-
žanje španjolskog svećenstva.

»Oitali smo — tvrdi O. Ledit —
bezbrojne izvještaje o slavnom koncu
svećenika, koji su pali kličući Kristu
Kralju, koji se na smrt pripraviše u
zatvorima i koji se smiješkom na us-
nama oproštiše sa svojim krvnicima ili
su ih čak zagrlili zahvaljujući im što
im otvaraju vrata neba, Ali nismo ni-
kada susreli ni jedan jedini slučaj sve-
ćenika, redovnika ili redovnica koji bi
postavljen pred alternativu da bira iz-
megju smrti i otpadništva izabrao ot-
padništvo.

To pokazuje da je španjolsko sve-
ćenstvo bilo ma visini svoje misije,
Dakle desilo se obratno od onoga što
se u crvenoj štampi govorilo da bi se
opravdala ili barem ispričala tolika
zločinstva. Kazelo se da je španjolski
kler bio egoističan, pohlepan, da je
tlačio siromaka i izrabljivao slabe, da
je ljenčario itd.

Šve ove optužbe padaju pred činje-
nicom, da megju tim hiljadama žrtava
progonstva nije bilo slučaja da je net.
ko otpao od vjere radi slabosti. Postav-
ljen pred alternativu da ostane vjeran
svome idealu ili da bude ubijen usred
muka, svećenik, ako nije čovjek veli-
kog idealizma, mogao bi smalaksati.
Ali u Španjolskoj se desilo skoro ču-
do, da nije bilo ni sjene otpadništva,
To je dokaz da je španjolski kler još
prije nego se na njega srušila oluja
bio na visini svoga poziva. Kad je do-
šao čas kušnje, on je znao trpjeti i
umirati,

Druga važna konstatacija jest da ,lov
na kler“ nije bio djelo neodgovornog
mnoštva. Ta je činjenica jasno kon-
statirana u Andaluziji, Kastilji, Balea-
rima, Asturiji, u baskijskim  pokraji-
nama, u Katalonskoj, ukratko posvuda
gdjegod su crveni imali vlast makar i
kratko vrijeme. Općenito jednaki način
zločinstava je porazan za one koje su
za njih odgovorni, dok je samo izvor
slave za mučenike, budući da to po-
kazuje, da su ovi svećenici pali radi
komunističke mržnje na vjeru.

Neki su isticali da je to bilo radi
mržnje na fašizam. O. Ledit ističe da
nema nikakvih dokaza, da su svećeni-
ci ubijani iz političkih razloga.

  
  

DUBROVNIK, 20. Srpnja 1938

mučenici

Tako je bilo s klerom. No treba se
takogjer sjetiti i junačkog držanja špa-
njolskih katoličkih svjetovnjaka.

U tom kaosu patnja mogu se rukom
dodirnuti duhovni plodovi koji se vide
u dušama.

Bezbrojni su kršćani koji umiru s
poklikom: Zivio Krist Kralj! U Mad-
ridu nije bilo slučaja ni jednog jedi-
nog otpada. Naprotiv se veoma često
čuju u istragama ili pred sudovima
ovakove izjave: ,Ako me progonite
zato, što sam bio pristaša neke poli-
tičke stranke, izjavljujem da nisam bio
upisan ni u kakvu stranku, ako li pak
zato što sam katolik, istina je: jesam“,
Uopće ne sumnjamo da bi ikoji muž
ili žena, kao ni mladić ili djevojka,
zanijekali svoju vjeru ili činjenicu da
su katolici, Više puta su neke osobe
zahtjevale ispovijed znajuči što ih če-
ka i htijući se pripraviti na opasnost.

Svud se opaža kršćanski duh žrtve,
Često vidimo ljude kako plaču. No
plaču u duhu sinovskog predanja u
volju Božju, u želji da nova Španjol-
ska uskrsne iz tolikih ruševina i toli-
ke krvi i njihovih patnji; uistinu ka-
tolička Španfolska. Ako se ta želja is-
puni moći će biti zadovoljni i oni,
koji su izgubili mnoge drage osobe
i mnoga dcbra,

Duh madridskih kršćana jest nešto
veliko i božansko. Nikakva se žrtva
ne smatra preteškom. Jedina stvar ko-
ja važi jest triumf antikomunističke i
katoličke Španjolske.

Mnogi katolici, prije indiferentni, da-
nas su otvorili oči i opet obnovili u-
zimanje Svetih Sakramenata, Uvjerili
su se, da samo kršćanski spiritualizam
može pobijediti komunistički materija-
lizam.

Osobito u zatvorima bilo je prizora
koje su dostojne života katakomba i
koje danas podsjećaju na ono što nam
je poznato o boljševičkim koncetracio-
nim logorima na Solovjeckim otocima.
Evo jednog detalja:

»Značajno je za zatvore da se tamo
može bolje pripraviti na smrt jer se
tamo uvijek nalazi po koji svećenik.
Našlo se i načina da se dobavi Sveta
Pričest čak u zatvore za ženske, oso-
bito kad je opasnost postajala nepo-
svedna. Uspjelo je konačno i služiti
Svetu Misu, Milosrgje i vjerski zanos
su upravo čudesni“.

,Crveni“ su htjeli iskorijeniti vjeru
iz Španjolske. Zato, a iznad svega zbog
njihovog svećeničkog karaktera, umi-
rali su svećenici kao su padali i svje-
tovnjaci, jer su ostajali vjerni svojoj
vjeri. (Hrvatska Straža).

POPUNILI SMO SKLADIŠTE SA NOVIM STVARIMA.
Veliki izbor spavaćih i jedačih sosa, kuhinja, otomama, kauča i t. d.
Preuzimamo uregjaje hotela, pensiona, poslovnica

Posjetite nas biti će svaka Vaša želja ispunjena
Cijeme bez konknrencije.

 

Za gotovo i otplatu.

CIJENA Din. 1:50

Drugi liturgijski kongres u Splitu

(Izvorni dopis ,Narodne Svijesti“),

Pokret, kojemu je svrha da produbi
megju katolicima vjerski život usmje-
rujući ga prema središtu kršćanskog
života — liturgiji, zahvata sve većeg
maha megju katoličkim narodima Eyv-
rope.

I u našem narodu osjetila se je du-
hovna potreba intenzivnije orijentacije
oko sv. Mise i ostalih bogoslužbenih
čina. Pred 2 godine održan je na Hva-
ru prvi hrvatski liturgijski kongres, na
kojemu su se našli svi oni, koji se
zanimaju za ovaj tako potrebni vjer-
ski pokret.

Da bi se ideje liturgijskog pokreta
što više popularizovale stvoren je za-
ključak da se ove godine održi drugi
kongres. Permanentni interdijecezanski
odbor, koji je onda konstituiran imao
je zadaću da vodi brigu oko izdava-
nja lista ,Život s Crkvom“ kao i da
pripravi sve što je potrebno za drugi
liturgijski kongres uz dakako posebnu
dužnost pojedinih članova, da u svo-
jim biskupijama budu pioniri ideja li-
turgijskog pokreta.

Drugi liturgijski kongres održan je
ove godine u Splitu cd 12 do 15 o.
mj. Pokroviteljstvo nad ovim  kongre-
som preuzeo je splitski biskup, preuzv,
g. dr. Kvirin-Klement Bonefačić. Uz
njega pribivao je kongrevu inicijator i
stalni pokrovitelj, hvarski biskup, pre-
uzvišeni Mons. Mihovil Pušić,

Nakon govora splitskog biskupa, sv.
mise i sazivanja Duha Svetoga otvo-
rio je predsjednik odbora preč. g. dr.
Ivo Delalle kongres u dvorani split-
skog centralnog bogoslovlja. Program
kongresa lijepo je označio riječima ko-
jima su prvi kršćani, na upit Tertuli-
jana, čemu se svakog dana sastaju,
odgovorili ,Bez sv. Mise mi ne mo-
žemo biti, jer nam tako nalaže i uči
nas kršćanski zakon“.

Svih 10 predavanja, što su ih sprem-
no izradili i pročitali ugledni predava-
či, odnosilo se je ma središte katolič-
kog bogoslužja — Sv. Misu.

Prvi dan kongresa održali su preda-
vanja: Mons. M. Pušić ,Sveta Misa
središte katoličkog bogoslužja“ Dragu-
tin Kukalj, ,Euharistijska žrtva u ži-
vjernika“; Don Ivan Mikić ,O sv, Misi
kao žrtvi“ i Dr I. Delalle ,Sveta Misa
kroz stoljeća“. Predavanje preuzv. Pu-
šića i Kukalja bila su više praktično-
pastoralne naravi. preč, Mikića dog-
matske, a preč. Delalla historično.arhe-
ološke prirode.

Drugog dana, 13.VII održana su ova
predavanja: O. Dominik dr. Budrović
O. P. ,Liturgijsko shvaćanje sv. Mise“;
O. Bogoljub Strižić D. I. ,Sveta Misa
i naš duhovni život“ ; O. Glibotić fra-
njevac ,O liturgijskom pjevanju“ a g.

prof. Dušan Žarko ,O sv, Misi u sa-
vremenoj katoličkoj literaturi“,

Istog je dana održan sastanak per-
manentnog odbora, na kojemu je pod-
nesen izvještaj o radu odbora, poseb-
no o stanju časopisa ,Život s Crk-
vom“, Iz izvještaja blagajnika proizla-
zi da , Život s Crkvom“ ne stoji dobro
financijalno a to zbog toga žto ima
mnogo onih, koji redovito ne vrše
svoje dužnosti plaćanja. Svoje su iz-
vještaje o radu dali članovi pojedinih
biskupija.

Sveč. dr. Ivo Bučić izvijestio je o
radu u dubrovačkoj biskupiji. Spome-
nuo je Eaharistijski kongres, održan
prošle godine u Dubrovniku, koji je
apsorbirao energije svih, kojima je bi-
lo do proslave Isusa u Presv. Euha-
ristiji. Izvjestio je takogjer o izložbi
crkvenih paramenata i katoličke štampe,
gdje je posebni odio imala liturgijska,
napose stara dubrovačka. Za vrijeme
euh. kongresa omogućen je i sastanak
liturgijskog permanentnog odbora.

Dana 14 VII održana su 2 predava-
nja i to preč. Dn Marin Bezić ,O sv.
Misi na selu“ i vIič. Dn Rade Jerković
»O školskoj sv. Misi“, Poslije podne
učesnici su išli u Solin da pregledaju
starokršćanske starine.

Sva su predavanja bila ne visini i
pružila su prisutnima veliko bogatstvo
znanja, teoretskog i praktičnog, obzi-
rom na sv. Misu. Debate, koje su se
razvijale nakon pojedinih referata bile
su takogjer od velike važnosti, jer su
se iznijele mnoge nove i praktične
misli, koje su s jedne strane sposobne
da još više oduševe za liturgiju, a s
druge im je svrha, da se uklone iz-
vjesni neliturgijski običaji u vezi sa
sv. Misom.

Prije samog odlaska u Solin održao
je Permanentni odbor svoju sjednicu,
na kojoj je zaključio, da se još održe
3 liturgijska kongresa svake godine po
jedan općenite aaravi. Nakon ovih sli
jedit će kongresi, na kojima će se
obragjivati specijalna pitanja iz litur-
gije. Dojdući kongres imao bi se odr-
žati u Djakovu. Zaključnu je riječ imao
preuzv. Mons. Pušić i na koncu podi-
jelio kongresistima svoj pastirski bla-
goslov.

Utješljivo je konstatirati, da se je
krug zanimanika i pristaša liturgijskog
pokreta znatno proširio, Osobito su bi-
le zastupane uz svećenike i redovnike
takogjer redovnice, koje mogu mnogo
da u svojim zavodima porade na ši-
renju ideja liturgijskog pokreta, koji
na uspješan način može da u srcima
vjernika probudi i probude vjersku is-
tinu o Crkvi koja je otajstveno tijelo
Kristovo.

 

Petar Milošević

skladište pokučstva

PROIZVODI
Dubrovnik,

   

KRULJAC
kod Stolne Crkve