TAKSA PLACENA U GOTOVU Nar odna Svijest. GOD. XX — BR. 29 Španjolski Ovih dana je u Rimu O. Ledit s. I. održao predavanje o temi ,Španjolski mučenici“, u kojem je iznio obilnu dokumentaciju o masakriranju svećenika i katolika u Španjolskoj. Izneseni bro- jevi su upravo strahoviti, a može se očekivati, da će se još i povećati. O. Ledit je pokušao napraviti iz dokume- nata nekoliko zaključaka. Prvi sigurni i nepobitni zaključak jest junačko dr- žanje španjolskog svećenstva. »Oitali smo — tvrdi O. Ledit — bezbrojne izvještaje o slavnom koncu svećenika, koji su pali kličući Kristu Kralju, koji se na smrt pripraviše u zatvorima i koji se smiješkom na us- nama oproštiše sa svojim krvnicima ili su ih čak zagrlili zahvaljujući im što im otvaraju vrata neba, Ali nismo ni- kada susreli ni jedan jedini slučaj sve- ćenika, redovnika ili redovnica koji bi postavljen pred alternativu da bira iz- megju smrti i otpadništva izabrao ot- padništvo. To pokazuje da je španjolsko sve- ćenstvo bilo ma visini svoje misije, Dakle desilo se obratno od onoga što se u crvenoj štampi govorilo da bi se opravdala ili barem ispričala tolika zločinstva. Kazelo se da je španjolski kler bio egoističan, pohlepan, da je tlačio siromaka i izrabljivao slabe, da je ljenčario itd. Šve ove optužbe padaju pred činje- nicom, da megju tim hiljadama žrtava progonstva nije bilo slučaja da je net. ko otpao od vjere radi slabosti. Postav- ljen pred alternativu da ostane vjeran svome idealu ili da bude ubijen usred muka, svećenik, ako nije čovjek veli- kog idealizma, mogao bi smalaksati. Ali u Španjolskoj se desilo skoro ču- do, da nije bilo ni sjene otpadništva, To je dokaz da je španjolski kler još prije nego se na njega srušila oluja bio na visini svoga poziva. Kad je do- šao čas kušnje, on je znao trpjeti i umirati, Druga važna konstatacija jest da ,lov na kler“ nije bio djelo neodgovornog mnoštva. Ta je činjenica jasno kon- statirana u Andaluziji, Kastilji, Balea- rima, Asturiji, u baskijskim pokraji- nama, u Katalonskoj, ukratko posvuda gdjegod su crveni imali vlast makar i kratko vrijeme. Općenito jednaki način zločinstava je porazan za one koje su za njih odgovorni, dok je samo izvor slave za mučenike, budući da to po- kazuje, da su ovi svećenici pali radi komunističke mržnje na vjeru. Neki su isticali da je to bilo radi mržnje na fašizam. O. Ledit ističe da nema nikakvih dokaza, da su svećeni- ci ubijani iz političkih razloga. DUBROVNIK, 20. Srpnja 1938 mučenici Tako je bilo s klerom. No treba se takogjer sjetiti i junačkog držanja špa- njolskih katoličkih svjetovnjaka. U tom kaosu patnja mogu se rukom dodirnuti duhovni plodovi koji se vide u dušama. Bezbrojni su kršćani koji umiru s poklikom: Zivio Krist Kralj! U Mad- ridu nije bilo slučaja ni jednog jedi- nog otpada. Naprotiv se veoma često čuju u istragama ili pred sudovima ovakove izjave: ,Ako me progonite zato, što sam bio pristaša neke poli- tičke stranke, izjavljujem da nisam bio upisan ni u kakvu stranku, ako li pak zato što sam katolik, istina je: jesam“, Uopće ne sumnjamo da bi ikoji muž ili žena, kao ni mladić ili djevojka, zanijekali svoju vjeru ili činjenicu da su katolici, Više puta su neke osobe zahtjevale ispovijed znajuči što ih če- ka i htijući se pripraviti na opasnost. Svud se opaža kršćanski duh žrtve, Često vidimo ljude kako plaču. No plaču u duhu sinovskog predanja u volju Božju, u želji da nova Španjol- ska uskrsne iz tolikih ruševina i toli- ke krvi i njihovih patnji; uistinu ka- tolička Španfolska. Ako se ta želja is- puni moći će biti zadovoljni i oni, koji su izgubili mnoge drage osobe i mnoga dcbra, Duh madridskih kršćana jest nešto veliko i božansko. Nikakva se žrtva ne smatra preteškom. Jedina stvar ko- ja važi jest triumf antikomunističke i katoličke Španjolske. Mnogi katolici, prije indiferentni, da- nas su otvorili oči i opet obnovili u- zimanje Svetih Sakramenata, Uvjerili su se, da samo kršćanski spiritualizam može pobijediti komunistički materija- lizam. Osobito u zatvorima bilo je prizora koje su dostojne života katakomba i koje danas podsjećaju na ono što nam je poznato o boljševičkim koncetracio- nim logorima na Solovjeckim otocima. Evo jednog detalja: »Značajno je za zatvore da se tamo može bolje pripraviti na smrt jer se tamo uvijek nalazi po koji svećenik. Našlo se i načina da se dobavi Sveta Pričest čak u zatvore za ženske, oso- bito kad je opasnost postajala nepo- svedna. Uspjelo je konačno i služiti Svetu Misu, Milosrgje i vjerski zanos su upravo čudesni“. ,Crveni“ su htjeli iskorijeniti vjeru iz Španjolske. Zato, a iznad svega zbog njihovog svećeničkog karaktera, umi- rali su svećenici kao su padali i svje- tovnjaci, jer su ostajali vjerni svojoj vjeri. (Hrvatska Straža). POPUNILI SMO SKLADIŠTE SA NOVIM STVARIMA. Veliki izbor spavaćih i jedačih sosa, kuhinja, otomama, kauča i t. d. Preuzimamo uregjaje hotela, pensiona, poslovnica Posjetite nas biti će svaka Vaša želja ispunjena Cijeme bez konknrencije. Za gotovo i otplatu. CIJENA Din. 1:50 Drugi liturgijski kongres u Splitu (Izvorni dopis ,Narodne Svijesti“), Pokret, kojemu je svrha da produbi megju katolicima vjerski život usmje- rujući ga prema središtu kršćanskog života — liturgiji, zahvata sve većeg maha megju katoličkim narodima Eyv- rope. I u našem narodu osjetila se je du- hovna potreba intenzivnije orijentacije oko sv. Mise i ostalih bogoslužbenih čina. Pred 2 godine održan je na Hva- ru prvi hrvatski liturgijski kongres, na kojemu su se našli svi oni, koji se zanimaju za ovaj tako potrebni vjer- ski pokret. Da bi se ideje liturgijskog pokreta što više popularizovale stvoren je za- ključak da se ove godine održi drugi kongres. Permanentni interdijecezanski odbor, koji je onda konstituiran imao je zadaću da vodi brigu oko izdava- nja lista ,Život s Crkvom“ kao i da pripravi sve što je potrebno za drugi liturgijski kongres uz dakako posebnu dužnost pojedinih članova, da u svo- jim biskupijama budu pioniri ideja li- turgijskog pokreta. Drugi liturgijski kongres održan je ove godine u Splitu cd 12 do 15 o. mj. Pokroviteljstvo nad ovim kongre- som preuzeo je splitski biskup, preuzv, g. dr. Kvirin-Klement Bonefačić. Uz njega pribivao je kongrevu inicijator i stalni pokrovitelj, hvarski biskup, pre- uzvišeni Mons. Mihovil Pušić, Nakon govora splitskog biskupa, sv. mise i sazivanja Duha Svetoga otvo- rio je predsjednik odbora preč. g. dr. Ivo Delalle kongres u dvorani split- skog centralnog bogoslovlja. Program kongresa lijepo je označio riječima ko- jima su prvi kršćani, na upit Tertuli- jana, čemu se svakog dana sastaju, odgovorili ,Bez sv. Mise mi ne mo- žemo biti, jer nam tako nalaže i uči nas kršćanski zakon“. Svih 10 predavanja, što su ih sprem- no izradili i pročitali ugledni predava- či, odnosilo se je ma središte katolič- kog bogoslužja — Sv. Misu. Prvi dan kongresa održali su preda- vanja: Mons. M. Pušić ,Sveta Misa središte katoličkog bogoslužja“ Dragu- tin Kukalj, ,Euharistijska žrtva u ži- vjernika“; Don Ivan Mikić ,O sv, Misi kao žrtvi“ i Dr I. Delalle ,Sveta Misa kroz stoljeća“. Predavanje preuzv. Pu- šića i Kukalja bila su više praktično- pastoralne naravi. preč, Mikića dog- matske, a preč. Delalla historično.arhe- ološke prirode. Drugog dana, 13.VII održana su ova predavanja: O. Dominik dr. Budrović O. P. ,Liturgijsko shvaćanje sv. Mise“; O. Bogoljub Strižić D. I. ,Sveta Misa i naš duhovni život“ ; O. Glibotić fra- njevac ,O liturgijskom pjevanju“ a g. prof. Dušan Žarko ,O sv, Misi u sa- vremenoj katoličkoj literaturi“, Istog je dana održan sastanak per- manentnog odbora, na kojemu je pod- nesen izvještaj o radu odbora, poseb- no o stanju časopisa ,Život s Crk- vom“, Iz izvještaja blagajnika proizla- zi da , Život s Crkvom“ ne stoji dobro financijalno a to zbog toga žto ima mnogo onih, koji redovito ne vrše svoje dužnosti plaćanja. Svoje su iz- vještaje o radu dali članovi pojedinih biskupija. Sveč. dr. Ivo Bučić izvijestio je o radu u dubrovačkoj biskupiji. Spome- nuo je Eaharistijski kongres, održan prošle godine u Dubrovniku, koji je apsorbirao energije svih, kojima je bi- lo do proslave Isusa u Presv. Euha- ristiji. Izvjestio je takogjer o izložbi crkvenih paramenata i katoličke štampe, gdje je posebni odio imala liturgijska, napose stara dubrovačka. Za vrijeme euh. kongresa omogućen je i sastanak liturgijskog permanentnog odbora. Dana 14 VII održana su 2 predava- nja i to preč. Dn Marin Bezić ,O sv. Misi na selu“ i vIič. Dn Rade Jerković »O školskoj sv. Misi“, Poslije podne učesnici su išli u Solin da pregledaju starokršćanske starine. Sva su predavanja bila ne visini i pružila su prisutnima veliko bogatstvo znanja, teoretskog i praktičnog, obzi- rom na sv. Misu. Debate, koje su se razvijale nakon pojedinih referata bile su takogjer od velike važnosti, jer su se iznijele mnoge nove i praktične misli, koje su s jedne strane sposobne da još više oduševe za liturgiju, a s druge im je svrha, da se uklone iz- vjesni neliturgijski običaji u vezi sa sv. Misom. Prije samog odlaska u Solin održao je Permanentni odbor svoju sjednicu, na kojoj je zaključio, da se još održe 3 liturgijska kongresa svake godine po jedan općenite aaravi. Nakon ovih sli jedit će kongresi, na kojima će se obragjivati specijalna pitanja iz litur- gije. Dojdući kongres imao bi se odr- žati u Djakovu. Zaključnu je riječ imao preuzv. Mons. Pušić i na koncu podi- jelio kongresistima svoj pastirski bla- goslov. Utješljivo je konstatirati, da se je krug zanimanika i pristaša liturgijskog pokreta znatno proširio, Osobito su bi- le zastupane uz svećenike i redovnike takogjer redovnice, koje mogu mnogo da u svojim zavodima porade na ši- renju ideja liturgijskog pokreta, koji na uspješan način može da u srcima vjernika probudi i probude vjersku is- tinu o Crkvi koja je otajstveno tijelo Kristovo. Petar Milošević skladište pokučstva PROIZVODI Dubrovnik, KRULJAC kod Stolne Crkve