Strana 2

 

Prof. Dr. Miroslav Hirtz

(Uz šezdesetgodišnjicu našeg prirodoslovca i književnika)

Malo koja naša novina da nije spo-
menula ovo ime, ovih zadnjih dana,
prigodom šezdesetgodišnjice života i
četrdesetgodišnjice naučnog i književ-
nog rada ovog posebnog tipa književ-
nika i prirodnjaka, Sin prirodoslovca
i književnika, i on sam je, od najra-
nije mladosti počeo da gleda prirodu
oko sebe malo drukčije nego li ostala
djeca. Oni jaki dojmovi, koje je od
nje primio, u prvoj okolini primorske
krajine, u kojoj je po prvi put ugle-
dao svijetlo ostavili su u njegovoj duši
duboke tragove. On nije na prirodne
pojave i bića gledao kao hladan i su-
hoparan naučenjak, već je i kod sva:
kog zanimljivog prirodnog predmeta
prodirao svojim pronicavim duhom i
tražio život, borbu dušu, sve ono što
oduhovljuje prirodu, Zato se je u nje-
mu od prvih dana stvarao i pjesnik i
naučnik, i obe su ove djelatnosti jed-
nakom snagom nalazile u njemu mo-
gućnost da se razviju, jedna je isko-
ristila u njemu više vibracije srca, a
druga razuma. To je jedan od glavnih
razloga zašto je njegovo ime postalo
tako popularno i poznato u našem
narodu.

Po prvi put se u životu javlja u
javnosti sa pjesmom ,Prvi srca dar“ u
Harambašićevom ,Preporoda“. Izdao
je kasnije i zbirku pjesama ,Na bes-
puću“. Megjutim je on neprestano sa-
ragjivao u svim književnim našim ča-
sopisima, a zadnje je njegovo knji-
ževno djelo, koje je pobudilo pravu
senzaciju u našim literarnim krugovi-
ma ,Novele iz životinjskog svijeta“.

No, na naučnom svijetu Hirtz je
upravo neumorno radio i svojim je ra-
dovima postao poznat i u čitavom
stranom svijetu. On se je bavio skoro
svim granama zoologije ne samo kao
vrstan naučni radnik, ali i kao popu-
larizator. Oa je već od osnutka jedan
od glavnih propagatora i urednika pri-
rodoslovnog časopisa ,Pravde“. koji
jedini, najviše njegovom zaslugom, u
našoj državi i narodu prosperira.

I kao leksikograf Dr Miroslav Hirtz
pokazao je svoje izvanredne sposob-
nosti izdanjem svog velikog ,Rječnika

narodnih zooloških naziva“, jedinstve-
nim djelom ove vrste u svjetskoj znan-
stvenoj književnosti. Dr. M. Vasner iz
Berlina piše o njemu u , Zeitschrift fir
slavische Philologie“, da je to djelo
.uzor za sve druge slavenske jezike“,
i smatra ,bogatim izvorom za svako-
ga etimologa“.

Danas su plodovi njegova rada op-
čenito priznati, a koliko ga naš nauč-
ni i strani svijet štuje i cijeni vidilo
se je prigodom ovog jubileja, kad su
se svi brojni njegovi štovatelji i prija-
telji upravo natjecali, da se iskrenim
srcem njega sjete. I mi sa naše strane
želimo svečaru svaku sreću i da nam
ga Bog poživi još dugo na korist na-
uke i naroda. M=čić.

NARODNA SVIJEST 27 Srpnja 1938

 

Broj 30

 

wo
a.

EE
IS“

Baš za zdravlje vašeg
djeteta sunce je neap-
hodno. Ali može biti i
opasno za nježnu dječju
kožu. Zato valja prije
clielo tijelo namazati sa
Nivea kremom ili uljem.
Time će mlado kožno
staničje ojačati, koža
brzo i jednolično po-
tamniti a pogibao sua-
čane upale biva sma-
njena. Time žaštićujete
mališa i od prehlade.

PISMA IZ NARODA

KUNA. Prva sv. pričest i blagdan
Gospe od Milosrgja dne 2. ov. mj,
proslavili smo ove godine na veoma
svečani način. Prvopričesnika bilo je
42. Na sam blagdan sakupiše se oni
u susjednoj crkvi Gospe od Loreta te
praćeni od roditelja i svojte dogjoše
procesionalno u Maticu, gdje pred o-
tvorenom krstionicom svečano obnovi-
še krsni zavjet. Tihu sv. Misu je od-
služio i podijelio sv. pričest mp. O.
Bosnić, franjevac, dok je vič, župnik
bio uz prvopričesnike. Sa djecom se
pričestio lijepi broj njihovih roditelja i
ostalih vjernika. Preko cijelog obreda
na koru je pjevao euharistijske pjesme
dječji zbor pod vještim ravnanjem g.
prof, A. Gruma. Ova lijepa svečanost
ostavila je na svih nezaboravni utisak,
Prvopričesnici su nakon toga pogoš-
čeni u župnom dvoru i nadareni spo-
men sličicama.

Slijedila je u 9'', sati tradicionalna
procesija sa krasnom slikom u srebru
bl. Gospe od Milosrgja. Prisustvovalo
je mnoštvo vjernika iz cijele Župe,
premda je bila velika vrućina. Nakon
procesije odslužena je svečana sv, Mi-
sa u trojke. koju je ma staroslavens-
kom otpjevao mp. O. P. Peterca uz a-
sistenaiju vIč. don K. Selak i mp. O.

I. Bosnića. Propovjed o bl. Gospi kao
kraljici Hrvata izrekao je velikim po-
letom vlč, doa F. Jagić, župnik Trste-
nika. Crkva je bila ukrašena zelenilom
i cvijećem kao malo kad, Na koru je
pjevao prvi put Grumovu »staroslaven-
sku Misu“ dječji zbor uz pratnju na
orguljama istog g. kompozitora.

Na večer je pred Hrv, Citaonicom
održan koncerat Tamburaškog zbora a
zatim koncerat dječjeg zbora, koji je
skladno otpjevao nekoliko hrvatskih
pjesama od Zajca i drugih kompozi-
tora. Publika je srdačnim aplauzom
nagradila koli dirigenta g. Gruma toli
nadobudne tawburaše i pjevače.

Prigodom završetka prvog dijela
crkveno glazbenog tečaja, što ga je u
Kuni kroz 5 mjeseca uspješno vodio
glazbenik g. prof. A. Grum, biti će u
nedjelju dne 17 ov. mj. održan konce-
rat crkvene glazbe u svetištu Gospe
od Loreta.

Veliki izlet članova hrv. Skoma i
hrv. Skomke iz Janjine pod vodstvom
njihova župnika vIč, Selak, bio je u
Kuni dne 26.VI. Tom prigodom člano-
vi i članice pristupiše sv. sakramenti-
ma te korporativno prisustvovahu sv.
Misi.

Mladež ne može biti
bez moje pomoći!

 

TRSTENIK. Uspjela zabava škol-
ske djece sa više lijepih tačaka dekla-
miranja, pjevanja i igrokaza održana
je dne 3. ov. mj, pred rekordnim bro-
jem mješćana i stranaca, koji su srdač-
nim aplauzom nagradili zauzetnu uči-
teljicu g.giu R. Poljanić kao i marlji-
vog vjeroučitelja vič. don F. Jagića te
sve mlađe predstavljače i predstavlja-
čice.

===

Ljetni oporavak časne gospode
svećenika.

U bivšem samostana Dominikanaca
u glasovitom klimatskom mjestu Viganj
na poluotoku Pelješcu, ispod šumovi-
toga gorja a uz sam morski žal, vode
sestre Dominikanke iz Korčule Turis-
tičko-domaćinsku školu, koju je za
unapregjenje turističke privrede osno-
vao Savez organizacija iseljenika. Škol-
sko ugostiteljstvo pod upravom jedne
svišene učiteljice, a hoteljerke po praksi
pruža kompletni penzion s prehranom
u školskoj restauraciji i s nastambom
u mjesnim kapetanskim vilama i ku-
ćama uz vrlo umjerenu cijeau od cca
Din. 45 na dan.

GG. svećenici mogu u samostanskoj
crkvi Gospi od  Rozarije, u župnoj cr-
kvi i u više okolnih kapela služiti
svaki dan sv. misu, te uživati u Vignju
idealni odmor u stilu najčišće pr irodne
idile i u sjeni cvatuće južne flore.

Informacije i prospekte šalje na za-
htjev Turističko - domaćinska škola u
Vignju, z. p. Kućište, Dalmacija.

 

 

L. Totić

Komunizam je filozofska nauka pr-
votno csnovana od Marksa i Eggels«,
koju su ruski boijševici, ma čelu sa
Lenlinom, pokušali provesti u praksi
na svim poljima ljudske djelatnosti.

Liberalni kapitalizam zahvatio je du-
boko u ljudski poredak, i svojom ne-
zasitnom težnjom za što većim dobit-
kom, stvorio je masu radništva, koje
prama svome radu nipošto ne pattici-
pira u proizvodnji, kojom se kapital
obogaćuje, a radnik tek duhopiri. —
Naravno je, da je to moralo izazvati
reakciju, ne samo kod dobro mislećih
ljudi, nego i kod samoga radnika. Kao
što je demokracija ustala s pravom
proti birokracije i svela dostojanstvo
čovjeka ma dosta niveliranu razinu, ta-
ko je marksizam-komunizam ustao pro-
ti nepravednom i izrabljivačkom kapi-
talu.

Svaki pravi demokrata osjeća veliku
mepravdu današnjeg kapitela prama rad-
noj snazi, koja je bez sumnje zapo-
stavljena u vrijednosti svoga pruženog
rada.

Komunizam se je maknuo da pro»
trese savjesti kapitalističkog društva, i
da preveliki egoizam podsjeti na altru-
ističku pomoć stradajućem čovječans-

KOMUNIZAM i KRŠĆANSTVO

tvu. Stoga nije čudo, da gladne mase
i zapuštene, gledaju u komunizmu pre-
poroditelja čovječanstva i izbavitelja iz
teške krize ekonomskog današnjeg sta-
nja. Pred golom činjenicom ne smiju
se zatvarati oči, istini se mora pogle-
dati u oči, pa bila ta i gorka. Pravda
vapi za osvetom.

Komunizam ne odustaje od svoje
doktrine, koja je u načelu pogrešna,
kako ćemo vidjeti kašnje, dok masa-
ma neprestano sugerira ekonomski bo-
ljirak i ugodniji život na ovom svijetu.
Mnogi i mnogi ne reflektiraju ma to-
talnu doktrinu komunizma, već samo
gledaju na njegov postulat, da tobož
pomogne ispaćenom čovjeku, a sve im
je drugo sporedno, imajući na pameti
onu: daj ti meni kruha, a drugo kako
bude.

A da sada vidimo u kratko, kako
komunizam misli pomoći čovječanstvu.
— Oa se bez sumnje uvijek bazira na
svoju doktrinu, pa iako radi taktičnih
razloga ne forsira u svemu strogo pra-
ma svojoj nauci. Na neki način ubla:
žaje svoju doktrinu, da lakše pridobije
mase za sebe.

Komunizam je u srži svojoj posve
materijalističao, duh mu je emaaacija

čiste materije, koji sačinjava istu indi-
vidualnost s njome, Za nj duh izvan
materije ne postoji, s materijom nesta-
je i duha, koji s jome čini jedau te
istu substanciju. Duh mu je neki veći
stupanj razvijene materije.

Po komunizmu čitava borba ljudstva
je borba klasa: buržoazije i proletari-
jata, to su dvije i jedine klase, koje
se bore jedna proti drugoj. Te će bor-
be nestati, kada nestane buržoazije i
bude zagospodovao sam proletarijat.

Svak mora raditi i svojim radom
dostojno uzdržavati sebe i svoju obi-
telj. Suvišak rada ne ide više kapita-
listi već društvenoj zajednici. Suvišna
zemlja, sirovine, orugje za rad, tvor-
nice i kapital to sve pripada zajednici.
Dok kapitalizam hoće da sačuva kapi-
tal u privatnim rukama bez svake ko-
lektivne kontrole, komunizam hoće da
kapital pregje u zadružau imovinu, na
korist cijele radne zajednice.

Za komunizam je religija projekcija,
fantastički otsjev ekonomskih prilika.
Religija proiziazi iz abnormalnog ekc-
nomskog stanja, ona služi jačemu i
kapitalisti, da može lakše gnjaviti sla-
bijega i proletera, ona nema nikakve
realnosti. Religija je opium naroda.

Kršćanstvo naprotiv uči, da su ma-
terija i duh substancije svaka za sebe,

te oni mogu da postoje jedno bez dru-
goga, i dok kod komunizma uvijek ima
prvestvo materija, kod kršćanstva ima
prveastvo duh, bio on ovisan ili neo-
visan o materiji. Dok je kod komu-
nizima pokretna sila samo materija, kod
kršćanstva je pokretna sila duh, koji
bitno utječe na materiju.

Kršćanstvo je uvijek smatralo rad
neospornom ljudskom dužnošću, zar
nije sv. Pavao kazao: Ako neko ne
će da radi, neka i ne jede“. Kršćans-
tvo nije nikada poricalo važuost rada
kao faktora društvene izgradnje i evo-
lucije, ali je razlika u tom što komu-
nizam i kršćanstvo ne ističu vrijednost
rada na isti način i sbog istog razlo-
ga. Dok komunizam propovijeda rad
zbog njegovog materijalnog obilježja,
dotle ga kršćanstvo ističe sbog njego-
va duhovnog značenja, zbog čitavog
onog duha, koji u čovjeku i van nje-
ga djeluje. Duh je pokretač preobraz-
be svijeta.

I kršćanstvo se bori za idejno društ-
vo ma zemlji, ali ova borba nije borba
klase protiv klase, čovjeka protiv čov-
jeka, to je borba protiv sebičnosti, mrž-
nje i protiv svakomu zlu, pa i protiv
tlačenja, i protiv svega što neogovara
ljudskom dostojanstvu.

m

NERNST