Strana 2 Prof. Dr. Miroslav Hirtz (Uz šezdesetgodišnjicu našeg prirodoslovca i književnika) Malo koja naša novina da nije spo- menula ovo ime, ovih zadnjih dana, prigodom šezdesetgodišnjice života i četrdesetgodišnjice naučnog i književ- nog rada ovog posebnog tipa književ- nika i prirodnjaka, Sin prirodoslovca i književnika, i on sam je, od najra- nije mladosti počeo da gleda prirodu oko sebe malo drukčije nego li ostala djeca. Oni jaki dojmovi, koje je od nje primio, u prvoj okolini primorske krajine, u kojoj je po prvi put ugle- dao svijetlo ostavili su u njegovoj duši duboke tragove. On nije na prirodne pojave i bića gledao kao hladan i su- hoparan naučenjak, već je i kod sva: kog zanimljivog prirodnog predmeta prodirao svojim pronicavim duhom i tražio život, borbu dušu, sve ono što oduhovljuje prirodu, Zato se je u nje- mu od prvih dana stvarao i pjesnik i naučnik, i obe su ove djelatnosti jed- nakom snagom nalazile u njemu mo- gućnost da se razviju, jedna je isko- ristila u njemu više vibracije srca, a druga razuma. To je jedan od glavnih razloga zašto je njegovo ime postalo tako popularno i poznato u našem narodu. Po prvi put se u životu javlja u javnosti sa pjesmom ,Prvi srca dar“ u Harambašićevom ,Preporoda“. Izdao je kasnije i zbirku pjesama ,Na bes- puću“. Megjutim je on neprestano sa- ragjivao u svim književnim našim ča- sopisima, a zadnje je njegovo knji- ževno djelo, koje je pobudilo pravu senzaciju u našim literarnim krugovi- ma ,Novele iz životinjskog svijeta“. No, na naučnom svijetu Hirtz je upravo neumorno radio i svojim je ra- dovima postao poznat i u čitavom stranom svijetu. On se je bavio skoro svim granama zoologije ne samo kao vrstan naučni radnik, ali i kao popu- larizator. Oa je već od osnutka jedan od glavnih propagatora i urednika pri- rodoslovnog časopisa ,Pravde“. koji jedini, najviše njegovom zaslugom, u našoj državi i narodu prosperira. I kao leksikograf Dr Miroslav Hirtz pokazao je svoje izvanredne sposob- nosti izdanjem svog velikog ,Rječnika narodnih zooloških naziva“, jedinstve- nim djelom ove vrste u svjetskoj znan- stvenoj književnosti. Dr. M. Vasner iz Berlina piše o njemu u , Zeitschrift fir slavische Philologie“, da je to djelo .uzor za sve druge slavenske jezike“, i smatra ,bogatim izvorom za svako- ga etimologa“. Danas su plodovi njegova rada op- čenito priznati, a koliko ga naš nauč- ni i strani svijet štuje i cijeni vidilo se je prigodom ovog jubileja, kad su se svi brojni njegovi štovatelji i prija- telji upravo natjecali, da se iskrenim srcem njega sjete. I mi sa naše strane želimo svečaru svaku sreću i da nam ga Bog poživi još dugo na korist na- uke i naroda. M=čić. NARODNA SVIJEST 27 Srpnja 1938 Broj 30 wo a. EE IS“ Baš za zdravlje vašeg djeteta sunce je neap- hodno. Ali može biti i opasno za nježnu dječju kožu. Zato valja prije clielo tijelo namazati sa Nivea kremom ili uljem. Time će mlado kožno staničje ojačati, koža brzo i jednolično po- tamniti a pogibao sua- čane upale biva sma- njena. Time žaštićujete mališa i od prehlade. PISMA IZ NARODA KUNA. Prva sv. pričest i blagdan Gospe od Milosrgja dne 2. ov. mj, proslavili smo ove godine na veoma svečani način. Prvopričesnika bilo je 42. Na sam blagdan sakupiše se oni u susjednoj crkvi Gospe od Loreta te praćeni od roditelja i svojte dogjoše procesionalno u Maticu, gdje pred o- tvorenom krstionicom svečano obnovi- še krsni zavjet. Tihu sv. Misu je od- služio i podijelio sv. pričest mp. O. Bosnić, franjevac, dok je vič, župnik bio uz prvopričesnike. Sa djecom se pričestio lijepi broj njihovih roditelja i ostalih vjernika. Preko cijelog obreda na koru je pjevao euharistijske pjesme dječji zbor pod vještim ravnanjem g. prof, A. Gruma. Ova lijepa svečanost ostavila je na svih nezaboravni utisak, Prvopričesnici su nakon toga pogoš- čeni u župnom dvoru i nadareni spo- men sličicama. Slijedila je u 9'', sati tradicionalna procesija sa krasnom slikom u srebru bl. Gospe od Milosrgja. Prisustvovalo je mnoštvo vjernika iz cijele Župe, premda je bila velika vrućina. Nakon procesije odslužena je svečana sv, Mi- sa u trojke. koju je ma staroslavens- kom otpjevao mp. O. P. Peterca uz a- sistenaiju vIč. don K. Selak i mp. O. I. Bosnića. Propovjed o bl. Gospi kao kraljici Hrvata izrekao je velikim po- letom vlč, doa F. Jagić, župnik Trste- nika. Crkva je bila ukrašena zelenilom i cvijećem kao malo kad, Na koru je pjevao prvi put Grumovu »staroslaven- sku Misu“ dječji zbor uz pratnju na orguljama istog g. kompozitora. Na večer je pred Hrv, Citaonicom održan koncerat Tamburaškog zbora a zatim koncerat dječjeg zbora, koji je skladno otpjevao nekoliko hrvatskih pjesama od Zajca i drugih kompozi- tora. Publika je srdačnim aplauzom nagradila koli dirigenta g. Gruma toli nadobudne tawburaše i pjevače. Prigodom završetka prvog dijela crkveno glazbenog tečaja, što ga je u Kuni kroz 5 mjeseca uspješno vodio glazbenik g. prof. A. Grum, biti će u nedjelju dne 17 ov. mj. održan konce- rat crkvene glazbe u svetištu Gospe od Loreta. Veliki izlet članova hrv. Skoma i hrv. Skomke iz Janjine pod vodstvom njihova župnika vIč, Selak, bio je u Kuni dne 26.VI. Tom prigodom člano- vi i članice pristupiše sv. sakramenti- ma te korporativno prisustvovahu sv. Misi. Mladež ne može biti bez moje pomoći! TRSTENIK. Uspjela zabava škol- ske djece sa više lijepih tačaka dekla- miranja, pjevanja i igrokaza održana je dne 3. ov. mj, pred rekordnim bro- jem mješćana i stranaca, koji su srdač- nim aplauzom nagradili zauzetnu uči- teljicu g.giu R. Poljanić kao i marlji- vog vjeroučitelja vič. don F. Jagića te sve mlađe predstavljače i predstavlja- čice. === Ljetni oporavak časne gospode svećenika. U bivšem samostana Dominikanaca u glasovitom klimatskom mjestu Viganj na poluotoku Pelješcu, ispod šumovi- toga gorja a uz sam morski žal, vode sestre Dominikanke iz Korčule Turis- tičko-domaćinsku školu, koju je za unapregjenje turističke privrede osno- vao Savez organizacija iseljenika. Škol- sko ugostiteljstvo pod upravom jedne svišene učiteljice, a hoteljerke po praksi pruža kompletni penzion s prehranom u školskoj restauraciji i s nastambom u mjesnim kapetanskim vilama i ku- ćama uz vrlo umjerenu cijeau od cca Din. 45 na dan. GG. svećenici mogu u samostanskoj crkvi Gospi od Rozarije, u župnoj cr- kvi i u više okolnih kapela služiti svaki dan sv. misu, te uživati u Vignju idealni odmor u stilu najčišće pr irodne idile i u sjeni cvatuće južne flore. Informacije i prospekte šalje na za- htjev Turističko - domaćinska škola u Vignju, z. p. Kućište, Dalmacija. L. Totić Komunizam je filozofska nauka pr- votno csnovana od Marksa i Eggels«, koju su ruski boijševici, ma čelu sa Lenlinom, pokušali provesti u praksi na svim poljima ljudske djelatnosti. Liberalni kapitalizam zahvatio je du- boko u ljudski poredak, i svojom ne- zasitnom težnjom za što većim dobit- kom, stvorio je masu radništva, koje prama svome radu nipošto ne pattici- pira u proizvodnji, kojom se kapital obogaćuje, a radnik tek duhopiri. — Naravno je, da je to moralo izazvati reakciju, ne samo kod dobro mislećih ljudi, nego i kod samoga radnika. Kao što je demokracija ustala s pravom proti birokracije i svela dostojanstvo čovjeka ma dosta niveliranu razinu, ta- ko je marksizam-komunizam ustao pro- ti nepravednom i izrabljivačkom kapi- talu. Svaki pravi demokrata osjeća veliku mepravdu današnjeg kapitela prama rad- noj snazi, koja je bez sumnje zapo- stavljena u vrijednosti svoga pruženog rada. Komunizam se je maknuo da pro» trese savjesti kapitalističkog društva, i da preveliki egoizam podsjeti na altru- ističku pomoć stradajućem čovječans- KOMUNIZAM i KRŠĆANSTVO tvu. Stoga nije čudo, da gladne mase i zapuštene, gledaju u komunizmu pre- poroditelja čovječanstva i izbavitelja iz teške krize ekonomskog današnjeg sta- nja. Pred golom činjenicom ne smiju se zatvarati oči, istini se mora pogle- dati u oči, pa bila ta i gorka. Pravda vapi za osvetom. Komunizam ne odustaje od svoje doktrine, koja je u načelu pogrešna, kako ćemo vidjeti kašnje, dok masa- ma neprestano sugerira ekonomski bo- ljirak i ugodniji život na ovom svijetu. Mnogi i mnogi ne reflektiraju ma to- talnu doktrinu komunizma, već samo gledaju na njegov postulat, da tobož pomogne ispaćenom čovjeku, a sve im je drugo sporedno, imajući na pameti onu: daj ti meni kruha, a drugo kako bude. A da sada vidimo u kratko, kako komunizam misli pomoći čovječanstvu. — Oa se bez sumnje uvijek bazira na svoju doktrinu, pa iako radi taktičnih razloga ne forsira u svemu strogo pra- ma svojoj nauci. Na neki način ubla: žaje svoju doktrinu, da lakše pridobije mase za sebe. Komunizam je u srži svojoj posve materijalističao, duh mu je emaaacija čiste materije, koji sačinjava istu indi- vidualnost s njome, Za nj duh izvan materije ne postoji, s materijom nesta- je i duha, koji s jome čini jedau te istu substanciju. Duh mu je neki veći stupanj razvijene materije. Po komunizmu čitava borba ljudstva je borba klasa: buržoazije i proletari- jata, to su dvije i jedine klase, koje se bore jedna proti drugoj. Te će bor- be nestati, kada nestane buržoazije i bude zagospodovao sam proletarijat. Svak mora raditi i svojim radom dostojno uzdržavati sebe i svoju obi- telj. Suvišak rada ne ide više kapita- listi već društvenoj zajednici. Suvišna zemlja, sirovine, orugje za rad, tvor- nice i kapital to sve pripada zajednici. Dok kapitalizam hoće da sačuva kapi- tal u privatnim rukama bez svake ko- lektivne kontrole, komunizam hoće da kapital pregje u zadružau imovinu, na korist cijele radne zajednice. Za komunizam je religija projekcija, fantastički otsjev ekonomskih prilika. Religija proiziazi iz abnormalnog ekc- nomskog stanja, ona služi jačemu i kapitalisti, da može lakše gnjaviti sla- bijega i proletera, ona nema nikakve realnosti. Religija je opium naroda. Kršćanstvo naprotiv uči, da su ma- terija i duh substancije svaka za sebe, te oni mogu da postoje jedno bez dru- goga, i dok kod komunizma uvijek ima prvestvo materija, kod kršćanstva ima prveastvo duh, bio on ovisan ili neo- visan o materiji. Dok je kod komu- nizima pokretna sila samo materija, kod kršćanstva je pokretna sila duh, koji bitno utječe na materiju. Kršćanstvo je uvijek smatralo rad neospornom ljudskom dužnošću, zar nije sv. Pavao kazao: Ako neko ne će da radi, neka i ne jede“. Kršćans- tvo nije nikada poricalo važuost rada kao faktora društvene izgradnje i evo- lucije, ali je razlika u tom što komu- nizam i kršćanstvo ne ističu vrijednost rada na isti način i sbog istog razlo- ga. Dok komunizam propovijeda rad zbog njegovog materijalnog obilježja, dotle ga kršćanstvo ističe sbog njego- va duhovnog značenja, zbog čitavog onog duha, koji u čovjeku i van nje- ga djeluje. Duh je pokretač preobraz- be svijeta. I kršćanstvo se bori za idejno društ- vo ma zemlji, ali ova borba nije borba klase protiv klase, čovjeka protiv čov- jeka, to je borba protiv sebičnosti, mrž- nje i protiv svakomu zlu, pa i protiv tlačenja, i protiv svega što neogovara ljudskom dostojanstvu. m NERNST