Strana 2 Hrvatsko kruničarsko hodočašće u Lurd i Rim Održavat će se od 30. rujna 14. listopada a stoji 4.000 dinara. Zagreb, 18. srpnja. Vodstvo za hr- vatsko kruničarsko lurdsko hodočašće (Zagreb, Kažotićev trg 4) priregjuje od 30. rujna do 14. listopada 1938. drugo hrvatsko kruničarsko hodočašće preko Pariza u Lurd i Rim a u povodu 80. godišnjice Iurdskih ukazanja. Hodočašće, koje će stajati 4.000 dina- ra, teći ovim redom : 30. rujna : odlazak iz Zagreba, glav- mi kolodvor 13 sati. Polazi se preko Ljubljane, Trsta Milana u Pariz. U Milanu se hodočasnici zadržavaju toli- ko da mogu razgledati prekrasnu milan- sku katedralu i remek djelo Leonardo- vog kista: ,lsusovu zadnju večeru.“ 1. listopada: dalazak u Pariz u 22:35. 2., 3. 4. listopada : boravak u Pari- zu. Prvi i drugi dan razgledavanje Pa- riza i njegovih znamenitosti, Treći dan slobodan za pravljenje dobrovoljnih iz- leta u okolicu Pariza. Isti dan odlazak iz Pariza u 20'40 sati. 4, listopada: dolazak u Lurd u 7:38. 5., 7.i7. listopada: boravaku Lurdu. Obavljene zajedničkih pobožnosti. Raz- gledavanje grada, lurdskih crkvi, Ber- nardičine kuće i Gospine špilje. 7. listopada: odlazak iz Lurda u 19:50 sati preko Marsilje u Nicu. 8. listopada odlazak iz Nice u 9:15 sati preko Ventimilje u Genovu. U Geno- vi se hodočasnici zadržavaju toliko da mogu razgledati glasovito groblje, koje se smatra najljepšim na svijetu kao i ostale znamenitosti Genove. Odlazak iz Genove u 20:30 sati. 10. listopada: dolazak u Rim u 75. 10., 11. i 12. listopada: boravak u Rimu. Prvi i drugi dan razgledavanje Rima i njegovih znamenitosti. Treći dan slobodan za pravljenje dobrovoljnih izleta u okolicu Rima. 12. listopada: odlazak iz Rima u 23'15 sati preko Firence, Bologne i Padove u Veneciju. 12. listopada: dolazak u Veneciju u 6:32. Razgledavanje Padove i Venecije u 2022 preko Trsta i Ljubljane u Zagreb. 14. listopada: dolazak u Zagreb u 720 sati. PISMA IZ NARODA BRGAT. Proslava naše nebeske po- kroviteljice sv. Ane obavljena je ove godine svečanijim načinom, jer nam je svečanu sv. Misu otpjevao po prvi put u našoj matici naš susjed postra- njanin mladomisnik mp. O. Emanuel Kisić, dominikanac. Uoči svečanosti pri- regjena je rasvjeta crkve i mjesta a pucanje mužara navješćivaše sutrašnju svečanost. Na blagdan sv. Ane otslu- žene su u jutro tihe sv. Mise, a u 10 sati mladomisnik je svečano u povor- ci iz župnog stana došao do crkve uz zvonjavu zvona i pucanje mužara. Pred vratima crkve dočeka ga zbor, koji mu otpjeva ,Ljubimo te naša diko“, zatim mala Kate Asanović oduševljeno ga pozdravi prigodnom deklamacijom i preda kitu cvijeća, a onda preč. Don Karlo Capurso pozdravi ga srđačnom dobrodošlicom. Uz pjevanje ,Blago- slovljen* uveden je u crkvu, gdje je pred glavnim oltarom mladomisnik iz- molio molitvu sv. Ani. Slijedila je sv. Misa u trojci, koju je pjevao , Crkveni Pjev. Zbor sv. Ane u Brgatu“. Poslije Evangjelja prigodnu propovjed izrekao je naš dominikanac mp. O. Markolin Knego, eksprovincijal. A na Prikazanju preč. Capurso ispjevao je .Zakle se Gospod“. Na svim sv. Misama bilo je dosta pobožnog naroda, a osobito na veli- koj, a došlo ih je dosta iz grada i o- kolice, a mnogi pristupiše i na sv. sa- Rramente. Čitav dan prošao je u ugod- nom blagdanskom raspoloženju. Slava Bogu i našoj sv. Ani! Mlada Misa. OSKORUŠNO na Pe- lješcu. Dne 24 ov. mj. doživjelo je na- NARODNA SVIJEST 3 Kolovoza 1938 . ne milostiva gospodio, to nije ,,baš to isto“ Broj 31 Samo Nivea sadržaje Eucerit sredstvo za ja- čanje kože. Nijedno dru- go sredstvo nije ,baš to isto“. Nivea ojačava kož- no staničje i smanjuje pogibao sunčane upale. Koža ojačana sa Niveom potamnjuje brzo i jednolično i zaštićuje vas od prehlade kod ne- nadanog ohlagiivanja. še mjesto rijetku svečanost. Tog dana na mješćanin O. Zdravko Šundrica, fra- njevac, prikaza Svemogućemu svoju prvu sv. Misu u mjesnoj kapeli sv. Kate. Manuduktor mu bijaše mp. O; Jozo Matović, gjakon preč. don N. Su- botić a subgjakon mp. O. Pero Peter- ca. Lijepu prigodnu propovjed održao je mp. O. dr. Nikola Španjol. Na ko- ru je uvježbano i sigurao pjevao ko- ralnu Misu ,de angelis“ dječji zbor iz Kune. pod upravom mjesnog župnika vlč. don Mata K, Milić. Bilo je mnoš- tvo naroda sa svih strana poluotoka. Mjesto je bilo okićeno hrvatskim za- stavama i zelenilom, a preko svečanosti veselo su gruvali mužari. Bilo sretno! Viganj -- Dalmacija Ova divna točka čuvene pelješčanske rivijere pretvoren je zaslugom Saveza Organizacija lseljenika u mnogo već traženo, Morsko odmaralište i dječje opora- vilište koje vodi Turističko domaćinska škola s Internatom za odrasle djevojke a pruža i omogućuje : Najugodnije ljetovanje za odrasle i djecu uz sam morski žal sa slobodnim kupanjem u moru. Najzdravije ljetno i zimsko odmara- lište s umjerenom ljetnom toplinom i čuvenom blagom zimskom klimom te neobično bogatom južnom florom. Dječje oporavilište s mogućnošću po- hagjanja redovite državne osnovne ško- le. Ferijalne kolonije, muške i ženske, za odrasle i mladež. Iaternatom i domaćinskom školom upravljaju časne sestre dominikanke iz Korčule, a penzion za goste te internat za dječje oporavilište daje školsko ugostiteljstvo pod upravom jedne svrše- ne učiteljice i hoteljerke po praksi. Cijene vrlo umjerene. Prospekte i informacije daje Turisti- čko- domačinska škola u Vignju, z. p. Kućište, Dalmacija, Putnik“ i »Sa- vez iseljenika,“ Zagreb, Branimirova 15/II. tel. 22.425. Oglašujte u ,Narodnoj _Svijesti“ ! L. Totić Dok komunizam hoće da bazira sve ma realnosti, čini nam se, da se baš on oslanja na maštanju. Treba vrlo dobro proučavati čovjeka kroz histori- ju, pa će svak lako zaključiti, da ide- alno društvo, kako bi htjelo i kršćan- stvo, pa i sam komunizam ali svaki na svoju, neće se postići na ovom svi- jetu. Treba dobro uočiti čovjeka sa svim njegovim vrlinama i manama, pa i po prinudnoj strukturi, te će se od- ma opaziti, da dok bude čovječanstva biti će i klasa. A to zlo što ga komu- nizam pripisuje klasama, kršćanstvo vidi u izopačenoj ljudskoj naravi, koju treba pojedinačno liječiti i preporoditi, prvo čovjeka, pa tek onda čovječanstvo. Nije zlo u klasama nego u samom čovjeku, u njegovoj duši. Činjenice do- kazuju i to jako bjelodano, da ekono- mija ne utječe toliko na karakter čo- vjeka, koliko odgoj njegova duha, pa potom ne će se doći do nikakve sreće na zemlji, ako se duhovi ne opleme- me ma bazi viših vrednota, nego li je sama materija. — Zašto ima okrutnih srdaca i nepodobština baš kod onih ponajviše, koji plivaju u bogatstvu o- voga svijeta? Jer ovi zaboravljaju na nauku kršćansku, a drže se u praksi nauke komunizma, premda se bore proti njemu, iz svojih egoističkis i ma- terijalnih ciljeva. Čitava borba je u bitnom borba dob- ra proti zlu, istine proti neistine, prav- KOMUNIZAM i KRŠĆANSTVO de proti nepravdi. Zloću je kršćaastvo, osobito katolicizam, vrlo dobro karak- teriziralo sažetu je zbivši u ono sedam poglavitih ljudskih mana, počevši od oholosti do zadnje lijenosti. Tu je iz- vor svemu zlu na svijetu, a ne u kla- si kao klasi, niti u ovoj ili onoj dr- žavnoj konstrukciji ili formi. Dakle u ljudskim dušama, jer ove hoće da se sasvim podadu materijalnim nagoni- ma i osjećajima. Hic Rhodus, hic sal- ta. Tu je Ahilova peta za kršćanstvo, jer smatra čovjeka onakvim kakav jest, a ne kakav bi morao biti. Kršćanstvo ubija zlo u korijenu, u ljudskoj duši, a komunizam se drži površine i po- sljedica mjesto uzroka. Komenizam hoće da sva suvišna dobra kolektivizira, proti čemu se ne opire kršćanstvo. Kršćanstvo priznaje i privatao i kolektivno vlasništvo, Pijo XI., u svojoj enciklici ,Qadragesimo anno“ kaže: ,Čovjek nema pravo da raspolaže po svojim hirovima, s pri- hodima, koji mu stoje na raspolaga- nje t. j. s prihodima, koji nijesu neop- hodno nužni za uzdržavanje pristojnog života i njega dostojnog položaja“ — dalje kaže on: ,Ima nekih vrsti = do- bara, za koje se može s pravom tvr- diti, oa moraju biti namijenjena zajed- nici, kada ona dosegnu toliku eko- nomsku moć da ova, bez pogiblji za javno dobro, ne smiju biti prepuštena privatnim licima“, Kršćanstvo je uvi- jek osugjivalo zlopotrebu vlasništva, koje se osniva na nedoličnom izrablji- vanju čovjeka po čovjeku. (Lav XIID. Kršćanstvo ima svojih prigovora pro- tiv kapitalističkog društva kao i komu- nizam, ali kršćanstvo pruža za ovo zlo bolji lijek, nego komunizam. Komuni- zam hoće da posvoji baštinu kapita- lizma, a za kršćanstvo nije prvo pita- nje vlasništva niti u njemu nazire zlo, ono nalazi zlo u čovjeku i to zlo krš- ćanstvo liječi. Kršćanstvo liječi dušev- ne rane u prvom redu, a komunizam gleda samo tjelesno dobro bez obzi- ra na duh. Glede religije kršćanstvo stoji na sasvim drugom stanovištu nego komu- nizam. Ne samo da kršćanstvo teme- lji svoju nauku na pozitivnim činjeni- cama Evangjelja, već i same činjenice i naučna analiza daje kršćanstvu pot- puno pravo. Unutrašnjost ljudskih o- sjećaja, ljudski razum, ne obazirući se na pozitivnu objavu, smiruje se tek u prauzroku svih uzroka — Bogu. — Umišljati čitav ovaj divni kosmos bez utjecaja neke više, razumne i moćne sile, aberacifa je razuma. Čovjeka sve vodi do poznanja vrhunaravnog Bića, neizmjerne pokretne sile, i on kao ra- zumno biće ne može se oteti toj spo- znaji, i tome odnosu prama vrhovnom svome Gospodaru. Ima naučnih zablu- da, koje to niječu kao i komunizam, ali uzalud im je trud i sofičko nate- zanje. Ko može da isčupa iz ljudskog srca onu usagjenu religioznost, onu njegovu opravdanu čežnju za konač- nom srećom, koju on nalazi u Bogu? Religija se osniva na golim činjenica- ma, na historijskom razvoju ljudskog roda, to nije tobožnja utopija kao što bi htio komunizam. Radije bi mogli kazati da je utopija komunistički raj na zemlji, jer toga ne će on nikada postići na svoj način u ovoj generaciji čovječanstva. Kršćanstvo nije moglo prama svojoj nauci posve preobraziti čovječanstvo, ali tomu nije krivo kršćanstvo nego mnogi i mnogi kršćani, koji ne žive po kršćanskom dahu. — Koješta se predbacuje kršćanstvu, ali to se odno- si ne na kršćansku doktrinu već na same kršćane, koji se nje ne drže. Kršćanstvo ne niječe ni to, da vjera kadkada postane u rukama izrabljivača sredstvom tlačenja, to je žalosna činje- nica. Ali reći, da se to ima pripisati kršćanstvu, zabluda je. Sve što kršća- ni čine nije nužno kršanski. Tlačenje i robovanje, pa i sve ne- pravde poslijedica su pokvarenog čo- vjeka, unutrašnjost mu je gnjila, to komunizam ne shvaća kao kršćanstvo, jer su im stanovišta opriječna. Svi oni, koji znaju da im je Vjera život, uvje- reni su da ih ovo oslobagja od zla i poroka duševnog, pa i materijalnog života. Jedina je Vjera spasavajuća, 4 drugo su sve surogati zalutalog ljud- skog uma. EETRNIH vl