Strana 2

 

Hrvatsko kruničarsko
hodočašće u Lurd i Rim

Održavat će se od 30. rujna 14.
listopada a stoji 4.000 dinara.
Zagreb, 18. srpnja. Vodstvo za hr-

vatsko kruničarsko lurdsko hodočašće
(Zagreb, Kažotićev trg 4) priregjuje od
30. rujna do 14. listopada 1938. drugo
hrvatsko kruničarsko hodočašće preko
Pariza u Lurd i Rim a u povodu 80.
godišnjice Iurdskih ukazanja.

Hodočašće, koje će stajati 4.000 dina-
ra, teći ovim redom :

30. rujna : odlazak iz Zagreba, glav-
mi kolodvor 13 sati. Polazi se preko
Ljubljane, Trsta Milana u Pariz. U
Milanu se hodočasnici zadržavaju toli-
ko da mogu razgledati prekrasnu milan-
sku katedralu i remek djelo Leonardo-
vog kista: ,lsusovu zadnju večeru.“

1. listopada: dalazak u Pariz u 22:35.
2., 3. 4. listopada : boravak u Pari-

zu. Prvi i drugi dan razgledavanje Pa-
riza i njegovih znamenitosti, Treći dan
slobodan za pravljenje dobrovoljnih iz-
leta u okolicu Pariza. Isti dan odlazak
iz Pariza u 20'40 sati.

4, listopada: dolazak u Lurd u 7:38.

5., 7.i7. listopada: boravaku Lurdu.
Obavljene zajedničkih pobožnosti. Raz-
gledavanje grada, lurdskih crkvi, Ber-
nardičine kuće i Gospine špilje.

7. listopada: odlazak iz Lurda u 19:50
sati preko Marsilje u Nicu.

8. listopada odlazak iz Nice u 9:15
sati preko Ventimilje u Genovu. U Geno-
vi se hodočasnici zadržavaju toliko da
mogu razgledati glasovito groblje, koje
se smatra najljepšim na svijetu kao i
ostale znamenitosti Genove. Odlazak
iz Genove u 20:30 sati.

10. listopada: dolazak u Rim u 75.

10., 11. i 12. listopada: boravak u
Rimu. Prvi i drugi dan razgledavanje
Rima i njegovih znamenitosti. Treći dan
slobodan za pravljenje dobrovoljnih
izleta u okolicu Rima.

12. listopada: odlazak iz Rima u 23'15
sati preko Firence, Bologne i Padove
u Veneciju.

12. listopada: dolazak u Veneciju u
6:32. Razgledavanje Padove i Venecije u
2022 preko Trsta i Ljubljane u Zagreb.

14. listopada: dolazak u Zagreb u
720 sati.

 

PISMA IZ NARODA

BRGAT. Proslava naše nebeske po-
kroviteljice sv. Ane obavljena je ove
godine svečanijim načinom, jer nam
je svečanu sv. Misu otpjevao po prvi
put u našoj matici naš susjed postra-
njanin mladomisnik mp. O. Emanuel
Kisić, dominikanac. Uoči svečanosti pri-
regjena je rasvjeta crkve i mjesta a
pucanje mužara navješćivaše sutrašnju
svečanost. Na blagdan sv. Ane otslu-
žene su u jutro tihe sv. Mise, a u 10
sati mladomisnik je svečano u povor-
ci iz župnog stana došao do crkve uz
zvonjavu zvona i pucanje mužara. Pred
vratima crkve dočeka ga zbor, koji mu
otpjeva ,Ljubimo te naša diko“, zatim
mala Kate Asanović oduševljeno ga
pozdravi prigodnom deklamacijom i
preda kitu cvijeća, a onda preč. Don
Karlo Capurso pozdravi ga srđačnom

dobrodošlicom. Uz pjevanje ,Blago-
slovljen* uveden je u crkvu, gdje je
pred glavnim oltarom mladomisnik iz-
molio molitvu sv. Ani. Slijedila je sv.
Misa u trojci, koju je pjevao , Crkveni
Pjev. Zbor sv. Ane u Brgatu“. Poslije
Evangjelja prigodnu propovjed izrekao
je naš dominikanac mp. O. Markolin
Knego, eksprovincijal. A na Prikazanju
preč. Capurso ispjevao je .Zakle se
Gospod“.

Na svim sv. Misama bilo je dosta
pobožnog naroda, a osobito na veli-
koj, a došlo ih je dosta iz grada i o-
kolice, a mnogi pristupiše i na sv. sa-
Rramente. Čitav dan prošao je u ugod-
nom blagdanskom raspoloženju. Slava
Bogu i našoj sv. Ani!

Mlada Misa. OSKORUŠNO na Pe-
lješcu. Dne 24 ov. mj. doživjelo je na-

NARODNA SVIJEST 3 Kolovoza 1938

 

 

    
    

. ne milostiva gospodio, to
nije ,,baš to isto“

Broj 31

Samo Nivea sadržaje
Eucerit sredstvo za ja-
čanje kože. Nijedno dru-
go sredstvo nije ,baš to
isto“. Nivea ojačava kož-
no staničje i smanjuje
pogibao sunčane upale.
Koža ojačana sa Niveom
potamnjuje brzo i
jednolično i zaštićuje vas
od prehlade kod ne-
nadanog ohlagiivanja.

 

še mjesto rijetku svečanost. Tog dana
na mješćanin O. Zdravko Šundrica, fra-
njevac, prikaza Svemogućemu svoju
prvu sv. Misu u mjesnoj kapeli sv.
Kate. Manuduktor mu bijaše mp. O;
Jozo Matović, gjakon preč. don N. Su-
botić a subgjakon mp. O. Pero Peter-
ca. Lijepu prigodnu propovjed održao
je mp. O. dr. Nikola Španjol. Na ko-
ru je uvježbano i sigurao pjevao ko-
ralnu Misu ,de angelis“ dječji zbor iz
Kune. pod upravom mjesnog župnika
vlč. don Mata K, Milić. Bilo je mnoš-
tvo naroda sa svih strana poluotoka.
Mjesto je bilo okićeno hrvatskim za-
stavama i zelenilom, a preko svečanosti
veselo su gruvali mužari. Bilo sretno!

 

Viganj -- Dalmacija

Ova divna točka čuvene pelješčanske
rivijere pretvoren je zaslugom Saveza
Organizacija lseljenika u mnogo već
traženo,

Morsko odmaralište i dječje opora-
vilište koje vodi Turističko domaćinska
škola s Internatom za odrasle djevojke
a pruža i omogućuje :

Najugodnije ljetovanje za odrasle i
djecu uz sam morski žal sa slobodnim
kupanjem u moru.

Najzdravije ljetno i zimsko odmara-
lište s umjerenom ljetnom toplinom i
čuvenom blagom zimskom klimom te
neobično bogatom južnom florom.

Dječje oporavilište s mogućnošću po-
hagjanja redovite državne osnovne ško-
le. Ferijalne kolonije, muške i ženske,
za odrasle i mladež.

Iaternatom i domaćinskom školom
upravljaju časne sestre dominikanke iz
Korčule, a penzion za goste te internat
za dječje oporavilište daje školsko
ugostiteljstvo pod upravom jedne svrše-
ne učiteljice i hoteljerke po praksi.

Cijene vrlo umjerene.

Prospekte i informacije daje Turisti-
čko- domačinska škola u Vignju, z. p.
Kućište, Dalmacija, Putnik“ i »Sa-
vez iseljenika,“ Zagreb, Branimirova
15/II. tel. 22.425.

 

 

Oglašujte u
,Narodnoj _Svijesti“ !

 

L. Totić

Dok komunizam hoće da bazira sve
ma realnosti, čini nam se, da se baš
on oslanja na maštanju. Treba vrlo
dobro proučavati čovjeka kroz histori-
ju, pa će svak lako zaključiti, da ide-
alno društvo, kako bi htjelo i kršćan-
stvo, pa i sam komunizam ali svaki
na svoju, neće se postići na ovom svi-
jetu. Treba dobro uočiti čovjeka sa
svim njegovim vrlinama i manama, pa
i po prinudnoj strukturi, te će se od-
ma opaziti, da dok bude čovječanstva
biti će i klasa. A to zlo što ga komu-
nizam pripisuje klasama, kršćanstvo
vidi u izopačenoj ljudskoj naravi, koju
treba pojedinačno liječiti i preporoditi,
prvo čovjeka, pa tek onda čovječanstvo.
Nije zlo u klasama nego u samom
čovjeku, u njegovoj duši. Činjenice do-
kazuju i to jako bjelodano, da ekono-
mija ne utječe toliko na karakter čo-
vjeka, koliko odgoj njegova duha, pa
potom ne će se doći do nikakve sreće
na zemlji, ako se duhovi ne opleme-
me ma bazi viših vrednota, nego li je
sama materija. — Zašto ima okrutnih
srdaca i nepodobština baš kod onih
ponajviše, koji plivaju u bogatstvu o-
voga svijeta? Jer ovi zaboravljaju na
nauku kršćansku, a drže se u praksi
nauke komunizma, premda se bore
proti njemu, iz svojih egoističkis i ma-
terijalnih ciljeva.

Čitava borba je u bitnom borba dob-
ra proti zlu, istine proti neistine, prav-

KOMUNIZAM i KRŠĆANSTVO

de proti nepravdi. Zloću je kršćaastvo,
osobito katolicizam, vrlo dobro karak-
teriziralo sažetu je zbivši u ono sedam
poglavitih ljudskih mana, počevši od
oholosti do zadnje lijenosti. Tu je iz-
vor svemu zlu na svijetu, a ne u kla-
si kao klasi, niti u ovoj ili onoj dr-
žavnoj konstrukciji ili formi. Dakle u
ljudskim dušama, jer ove hoće da se
sasvim podadu materijalnim nagoni-
ma i osjećajima. Hic Rhodus, hic sal-
ta. Tu je Ahilova peta za kršćanstvo,
jer smatra čovjeka onakvim kakav jest,
a ne kakav bi morao biti. Kršćanstvo
ubija zlo u korijenu, u ljudskoj duši,
a komunizam se drži površine i po-
sljedica mjesto uzroka.

Komenizam hoće da sva suvišna
dobra kolektivizira, proti čemu se ne
opire kršćanstvo. Kršćanstvo priznaje i
privatao i kolektivno vlasništvo, Pijo
XI., u svojoj enciklici ,Qadragesimo
anno“ kaže: ,Čovjek nema pravo da
raspolaže po svojim hirovima, s pri-
hodima, koji mu stoje na raspolaga-
nje t. j. s prihodima, koji nijesu neop-
hodno nužni za uzdržavanje pristojnog
života i njega dostojnog položaja“ —
dalje kaže on: ,Ima nekih vrsti = do-
bara, za koje se može s pravom tvr-
diti, oa moraju biti namijenjena zajed-
nici, kada ona dosegnu toliku eko-
nomsku moć da ova, bez pogiblji za
javno dobro, ne smiju biti prepuštena
privatnim licima“, Kršćanstvo je uvi-

jek osugjivalo zlopotrebu vlasništva,
koje se osniva na nedoličnom izrablji-
vanju čovjeka po čovjeku. (Lav XIID.

Kršćanstvo ima svojih prigovora pro-
tiv kapitalističkog društva kao i komu-
nizam, ali kršćanstvo pruža za ovo zlo
bolji lijek, nego komunizam. Komuni-
zam hoće da posvoji baštinu kapita-
lizma, a za kršćanstvo nije prvo pita-
nje vlasništva niti u njemu nazire zlo,
ono nalazi zlo u čovjeku i to zlo krš-
ćanstvo liječi. Kršćanstvo liječi dušev-
ne rane u prvom redu, a komunizam
gleda samo tjelesno dobro bez obzi-
ra na duh.

Glede religije kršćanstvo stoji na
sasvim drugom stanovištu nego komu-
nizam. Ne samo da kršćanstvo teme-
lji svoju nauku na pozitivnim činjeni-
cama Evangjelja, već i same činjenice
i naučna analiza daje kršćanstvu pot-
puno pravo. Unutrašnjost ljudskih o-
sjećaja, ljudski razum, ne obazirući se
na pozitivnu objavu, smiruje se tek u
prauzroku svih uzroka — Bogu. —
Umišljati čitav ovaj divni kosmos bez
utjecaja neke više, razumne i moćne
sile, aberacifa je razuma. Čovjeka sve
vodi do poznanja vrhunaravnog Bića,
neizmjerne pokretne sile, i on kao ra-
zumno biće ne može se oteti toj spo-
znaji, i tome odnosu prama vrhovnom
svome Gospodaru. Ima naučnih zablu-
da, koje to niječu kao i komunizam,
ali uzalud im je trud i sofičko nate-
zanje. Ko može da isčupa iz ljudskog

srca onu usagjenu religioznost, onu
njegovu opravdanu čežnju za konač-
nom srećom, koju on nalazi u Bogu?
Religija se osniva na golim činjenica-
ma, na historijskom razvoju ljudskog
roda, to nije tobožnja utopija kao što
bi htio komunizam. Radije bi mogli
kazati da je utopija komunistički raj
na zemlji, jer toga ne će on nikada
postići na svoj način u ovoj generaciji
čovječanstva.

Kršćanstvo nije moglo prama svojoj
nauci posve preobraziti čovječanstvo,
ali tomu nije krivo kršćanstvo nego
mnogi i mnogi kršćani, koji ne žive
po kršćanskom dahu. — Koješta se
predbacuje kršćanstvu, ali to se odno-
si ne na kršćansku doktrinu već na
same kršćane, koji se nje ne drže.

Kršćanstvo ne niječe ni to, da vjera
kadkada postane u rukama izrabljivača
sredstvom tlačenja, to je žalosna činje-
nica. Ali reći, da se to ima pripisati
kršćanstvu, zabluda je. Sve što kršća-
ni čine nije nužno kršanski.

Tlačenje i robovanje, pa i sve ne-
pravde poslijedica su pokvarenog čo-
vjeka, unutrašnjost mu je gnjila, to
komunizam ne shvaća kao kršćanstvo,
jer su im stanovišta opriječna. Svi oni,
koji znaju da im je Vjera život, uvje-
reni su da ih ovo oslobagja od zla i
poroka duševnog, pa i materijalnog
života. Jedina je Vjera spasavajuća, 4
drugo su sve surogati zalutalog ljud-
skog uma.

EETRNIH

vl