TAKSA PLACENA U GOTOvU
Narodna Svijesi
OD. XX — BR. 32
DUEROVNIK, 10. Kolovoza 1938
Češko-njemački spor
Bog je Češkoj dao ne samo valjanih
političara, već, što je glavno: sposob-
nih i današnjoj kritičnoj situaciji sa-
svim doraslih državnika. Koja golema
razlika izmegju jednog Beneša, Hodže
i Krofte — i jednog malog Šušnika,
čije smušene djetinarije najposlje do-
gioše glave staroj Austriji! Jer — ovo
hoćemo i moramo iznova naglasiti:
Austrija je propala i u moru Nijemstva
zauvijek iščezla, poglavito uslijed ne-
sposobnosti svojih upravljača, Pa i
sam češki narod, skupa sa slovačkim,
pokazuje, u ovim presudnim trenuci-
ma, toliko državotvornog smisla i gra-
gjanskih vrlina, te uistinu zaslužuje
priznanje svega civilizovanog svijeta.
I zbilja, kako da se ne divimo našoj
slavenskoj braći Česima, kad se sjeti-
mo onog njihovog nepokolebivog i
junačkog držanja ctragu dva mjeseca,
kad je smrtna pogibao iznebuha bila
zaprijetila njihovoj otadžbini ?
Čim je praška vlada obaznala — a
obaznala je u pravi čas: blagodareć
svojoj vješto organizovanoj obavještaj-
noj službi: — da njemačke vojne
jedinice počinju = da se pri-
bližavaju granicama češke države;
smjesta je naredila mobilizaciju, davši
istodobno na znanje zapadnim velesi-
lama: Engleskoj i Francuskoj, da je
riješena silu suzbiti silom, pa šta bilo.
Borba je poprimila drugi oblik, pre-
nesena je na diplomatsko područje,
no time nije ništa izgubila od svoje
žestine,
Engleska i Francuska, s jedne stra-
ne odlučne su da do potrebe i oruž-
jem brane nezavisnost i cjelokupnost
čehoslovačke države; s druge pak
strane rad bi, pod krajnju cijenu, iz-
bjeći novom evropskom, odnosno svjet-
skom ratu — koji prijeti da se iz o-
vog spora izleže; ulažu sve napore,
ne bi li ovaj teški istorijski zapletaj,
ako i ne definitivno riješile, a ono ba-
rem kako tako ublažile,
Čehoslovački odgovorni faktori idu
im u tome na ruku mnogo više, nego
što se može očekivati od jedne suve-
rene države.
Česi, na primjer, dopustiše, da se
jedno čisto nutarnje pitanje njihove
države tretira kao megjunarodno; što
ono nije niti može biti, Ta napokon,
zemljište, koje češki Nijemci mastava-
ju, i koje bi htjeli pripojiti Rajhu ili
— u najgorem slučaju — organizovati
kao neku državu u državi; dok ne
dogje vrijeme pripojenja Njemačkoj ;
to zemljište od pamtivijeka sačinjava
integralni dio češke države: ležeć u-
nutar njenih istorijskih i prirodnih gra-
nica,
Češka je osim toga dopustila da jedan
njen podanik (prvak sudetskih Nijema-
ca Henlein) nesmetano vršlja po za-
padnim prijestolnicama, kao da je pre-
stavnik nekog posebnog suvereniteta,
Dopustila je najposlije — ovo je doista
vrhunac popuštanja! — da jedan
stranac, doduše stranac majbolji što se
uopće dađe poželjeti: na koncu konca
ipak stranac, dogje u njene granice da
»posmatra“ stvari,
Mogu dakle Cesi punim pravom ci-
jelom svijetu u lice dobaciti onu staru
latinsku: ,Dedimus prcfecto grande
patientiae documentum“, — ,Uistinu
pružismo golemog dokaza svojeg str-
pljenja.“
Šta će se iz svega ovoga izroditi ?
Plemeniti lord Runciman, čovjek veli-
kog uma i srca, sjajnog karaktera, sli-
čan, ne vjetrogonji Edenu, već držav-
niku - filozofu lordu Halifaxu, učiniće
dakako sve, što je u njegovoj moći:
ali nači, na miran način, jedan valjan
izlaz iz mutne situacije ; to je, cijenimo,
iznad ljudske snage.
Bilo što bilo, jedno je ipak sigurno.
Česi neće ni u kojem slučaju pristati
na to, da se u njihovoj nacionalnoj
državi obrazuje još jedna druga, tu-
gjinska država. To bi bilo isto, što i
i odreći se svoje, mukom i krvlju po-
novo izvojevane samostalnosti,
Očekivati je sa sigurnošću, da će
mudri i čestiti lord Runciman brzo
uvidjeti pravednost čehoslovačkog sta-
novišta, te da će uslijed toga obje za-
padne velesile — a do potrebe i drugi —
u buduće odlučno stati na braniku in-
tegriteta i nezavisnostt Čehoslovačke
republike, K. st.
Književni oglas.
Koncem mjeseca rujna t, g. izaći će
iz štampe I. svezak katoličkog moral-
nog bogoslovlja od pref. A, Živkovića
pod naslovom: Osnovno moralno
bogoslovlje u opsegu oko 25 araka
vel. osmine. Cijena će biti:
a) u predbrojbi dv 1.X. t. g.: broši-
rano D 100.—, s poštom D 105.—
uvezano D 115.—, s pošt. D 120. —
b) knjižarska će cijena biti po broš.
primjerku din. 120,—.
Pretplatiti se može: kod autora, Zgb
Medvešćak 12 (ček, rač. br. 31.305)
ili kod Tipografije, grafičko - nakladni
zavod, Zgb Preobraženska 6.
POMOĆ U
ČITAVU GODINU
možete trajno spremiti
od groždja, kao i sve voćne sokove
BEZ IKAKVIH APARATA
BEZ GUBITKA VREMENA
NIPAKORNBINA AJE.
Odličan pronalazak današnje nauke! Jednostavno! Jeftino ! Higijenski!
Odobreno po Ministarstvu Poljoprivrede.
Upute i cijenik šalje besplatno:
RADĐIOSAN, Zagreb, Dukljaninova ulica i.
MOŠT (Giru)
BEZ STRUČNE SPREME
CIJENA Din. 1:50
A. Kazali i njegov ,,Ćoso«
Navedeni Juvenalev stih posvećujemo
onim jugoslovenskim latinskim i ćiril-
skim — novinskim izvjestiteljima, te
nas svojim čudnim dopisima o Kaza-
liju i njegovom ,Ćosu“ (oni pišu:
»Čosi“) našaranim tu skoro u »Politi-
ci“, ,Vremenu“ ,Novostima“, a valjda
i drugdje, ponukaše, da se — iako
preko volje — latimo pera te poku-
šamo ispraviti stanovite njihove tvrd-
nje. Zašto preko volje: to će se obja-
sniti tijekom samog članka.
No pošto gospoda novinari u svo-
jim sastavcima o ,Ćosu“ pokazaše
toll bijedno znanje istorije, da su m.
p., bitku kod Lepanta ,smjestili“ u
doba Karla Velikog; neće nam, nada-
mo se, zamjeriti, posumnjamo li i u
njihovo znanje latinskog jezika. Stoga
ćemo im gornju lalinsku rečenicu ,po-
našiti“ — kako bi rekao pokojni Ka-
zali. ,Naški“ dakle glasila bi: ,Teško
je ne pisati satiru“,
Zbilja teško se je uzdržati, a da se
ne narugaš — da ne napišeš satiru,
kad u pamet dozoveš sve ono, što
marljiva novinska pera naškrabaše o-
vom zgodom, o nebogom Kazaliju, za
kog nekoji od njih sada vjerojatno
prvi put čuše; a i oni, koji ga slučaj-
no po imenu otprije znaju, jedva da
se ikada potrudiše u ruke uzeti koje
od njegovih pjesničkih djela.
Inače Kazali i ,Ćoso“ izmiljiše sada,
za čas, sasvim slučajno iz duboke za-
boravi, koja ih davno već prekriva.
Pred splitskim naime sudom vodila se
pred kratko vrijeme nekakva civilna
parnica o tome, ko je pravi vlasnik
izvjesnih rukopisa iz Kazalijeve knji-
Žževne zaostavštine, pak se tom. prili-
kom spomenuo i tajanstveni ,(Ćoso*.
Novinari pak nemali momentalno pod
rukom inog gradiva: nikome nije po-
bjeglo magare, niti se gdje zapalio kaki
grm, pa se, u nestašici boljeg uhvatili
»Cosa“ (nećemo reći: ko pjani plota).
A sada riječ-dvije o Kazaliju i ,Ć su“.
Aautun Kazali bio je nesumnjivo ve-
lik pjesnički talenat: To mu složno
priznaju svi, koji se podrobnije baviše
studijem njegovog pjesničkog djela ; to
se u ostalom na prvi mah opaža, čim
si ga u ruke uzeo. Talenat mu je pre-
težao lirski, Premda mu djela ponaj-
većma imaju epski oblik; ipak ono,
što u njima vrijedi, i mnogo vrijedi,
jest lirika. Bio je čovjak duboke, vrlo
Difficile est satiram non seribere
duboke, književne naobrazbe. Spome-
nuti je m, p. — pored ostalog — da
je do u tančine poznavao engleski je-
zik i književnost; o talijanskoj pak i
klasičnoj: grčkoj i latinskoj knjizi, da
se i ne govori.
O Kazaliju pisalo se kod nas i prije
i poslije, iako ne mnogo. Jedan od
najboljih prikaza njegova književnog
rada i najtočniji sud o tome, dao nam
je, u najnovije vrijeme, umni i učeni
prof. g. Albert Haller, istinski kapacitet
na polju literarne kritike,
No unatoč obilju pjesničke nadare-
nosti, i drugim, vanrednim umnim spo-
sobnostima, Kazali nije dopro — kao
što se bilo nadati — megju prve i
najviše veličine naše književnosti, Čo-
vjek, koji po snazi svoga intelekta
pjesničkog talenta — ovo smijemo bez
pretjerivanja reći — nije ni najmanje
zaostajao, recimo, za Preradovićem,
Mažuranićem ili Njegošem, nije ipak
postao velikanom: ostao je tek kurio-
zitetom. Zašto to ? Koji je tome uzrok?
Kazali je bio duševno bolestan, čo-
vjek. Tu eto leži poglaviti, pače jedini
uzrok njegovih čudnih, običnom svijetu
zagonetnih i neprotumačenih postupa-
ka: njegovih muka, stradanja i raznih
neuspjeha. Tu je uzrok njegove če-
merne sudbine, njegove životne trage-
dije. To bijaše — da se po evangje-
osku izrazimo — njegov teški križ,
koga je vukao od mladosti pa do
smrti. Slučaj njegov sličan je slučaju
Tassa, Lenau-a, Nietsche-a i još toli-
kih drugih. Genijalnost i ludilo, što
kod mnogih ljudi tako često idu su-
stopice, kod Kazalija su tijesno ispre-
pleteni. Nedvojbene, jasne tragove toga
naći će te u njegovim febroznim kon-
fuznim pjesničkim tvorevinama. Sjajni
bljesak genijaliteta probija se kod nje-
ga kroza sve to gušće i tmastije mag-
le ludila, dokle ga — baš kao gori
navedenu genijalnu trojicu — crna
magla sasvim ne prekrije. Nećemo se
upuštati u ,stručnu“ analizu njegove
bolesti, služeći se u citatima pozaj-
mljenim iz kakvog psiho-patološkog
udžbenika ili priručnika. Ali činjenica
je tu: ne da se opovrći, ,Coso“ pak
sačinjava Kazalijev dugogodišnji bo-
lesnički dnevnik, Sve što je prošlo
kroz njegov genijalni ali bolesni mo-
zak, tu je _u stihovima nabacano, O
sudbini ,Cosa“ nakon smrti njegovog
autora i o drugim stvarima, s tim u
vezi, ako Bog da, slijedeći put. K.St,
Iz križarskog okružja
Posjeti društvima. U nedjelju 7 o. mj.
po okružnim delegatima posjećena su
ova bratstva: Čilipi, Mrcine i Osojnik,
Križarski dan u Trstenom. Kako
smo već javili učinjene su zadnje pri-
preme za ovu proslavu koja se drži
u nedjelju 14 o, mj. Svečanost će se
obaviti sa ovim programom :
U 8 s. jutro sv. Misa i zajednička
sv. Pričest. Pos. p. u 3 s. svečani do-
ček gostiju na obali, U 3% s. Blago-
slov zastave mjesnog bratstva. U 4 s,
Križarsko zborovanje ma kojem govori
i delegat Velikog križarskog bratstva
iz Zagreba. U 5! s. Svečana akade-
demija. U 7 s. Povorka do obale i is-
praćaj gostiju. Sva bratstva koja su
dužna ovoj proslavi sudjelovati kao i
križarska glazba iz Mandaljnne treba
da budu tačno u 3 sata na obali zbog
dočeka.
Križarski dan u Čilipima. Na blag-
dan Velike Gospe dne 15 o. mj. tako-
gier se održaje križarski dan u Čilipi-
ma sa slijedećim programom: U &8h.
jutro sv. Misa i zajednička sv, Pričest
sa svečanim primanjem članova. Pos.
p. u 4h. doček gostiju i povorka do
mjesta zborovanja. U 4 ipo blagoslov
zastave mjesnog bratstva. U 5h. kri-
žarsko zborovanje na kojem takogjer
govori i delegat Velikog križarskog
bratstva iz Zagreba. U 5ipo Svečana
akademija. U 7h. Povorka i ispračaj
gostiju. Bratstva koja su dužna ovoj
proslavi sudjelovati treba da budu u
4h. pred mjestom zbog dočeka. Ostalo
sve prema poslatoj okružnici. Križari
dubrovačkog okružja! Svi na križarske
proslave. Prijatelji križarstva dobro nam
došli. Napose nam dobro došli naši
svećenici i redovnici, kao i križarski
radnici i prijatelji naše križarske orga-
nizacije, BOG ŽIVI!
Križarsko okružje Dubrovnik.
u