Strana 2
Gdje je grob pjesnika
God. 1880, u Presbiteru pred vrati-
ma Sakristije, bile su se izlizale neke
mramorne ploče i probušile, i još ne-
koliko ploča u istomu. O. Jakob Jović
čitav je pločnik izmijenio. Kada je bio
dignut pločnik, tu takogjer nije bilo
nikakova traga grobovima. Tu se je
raskopavalo nabijalo, izravnavalo, ali
se nije došlo do nikakova groba.
U ulazu u Crkvu Malebraće kroz ve-
lika vrata, dvije tri mramorne ploče
bile su se tako izlizale, da je na jed-
moj bila otvorena velika rupa. To se
je moralo novim pločama izmijeniti, i
to se je učinilo. Kada su se digle sta-
re ploče, i kopalo se da se vidi ka-
kav je temelj, nije se naišlo na nika-
kovu ploču od groba, a i tu su mo-
rali da budu bili grobovi, već na na-
sip jak, tvrd, dobro stučen. Ova se je
radnja obavila god. 1928, a meštar je
bio Bartucci, koji je još živ, pa ga se
može o tomu zapitati.
Ako su dakle u koru bili nasuti
grobovi i u Presbiteru, i na ulazu Crk-
ve, posve je naravno da su bili nasuti
i zatrpani grobovi u čitavoj Crkvi, tim
više, što vidimo da su bili nasuti i u
Klaustru. Da su se bili pridržali gro-
bovi u Crkvi bili bi se pridižali i u
Klaustru.
Imade još jedan dokaz da su gro-
bovi bili zatrpani. — Stalno je, da su
grobovi bili u livelu sa pragovima Cr-
kvenih vrata i u razmjeru sa skalini-
ma Presbilera; to jest, da je treći ska-
lin najdonji bio jednake visine, kao
druga dva.
Pločnik (ploča i malta i krevet plo-
či) morao je da bude visok najma-
nje 20 cm. Da je pločnik bio položen
nad grobovima, tada bi bio pločnik
20 cm. visočiji od Crkvenih pragova,
tada bi zadnji skalin pred Velikim
Oltarom bio ukopan u pločniku. Ali to
tako nije. Dakle, ili su dignute ploče,
grobovi nasuti toliko da budu sa ploč-
Gjiva Frana Gundulića?
Konac.
nikom u livelu; Crkvenim vratima ili
su diguute 23 ruke kamenja od sva-
koga groba, pa tu položena ploča, pa
na ploči položen pločnik. Ovo drugo
nikako nije vjerojatno; jer 1.0 nije
lagodan rad dizati od svakoga groba
23 ruke kamenja, pa tada opet na
ploči napravljati novi krevet ploči, jer
2.0 da se je tako radilo u Crkvi bilo
bi se zacijelo tako radilo i u Klaustru:
ali su se je u Klaustru nasipali grobovi
jer 3.e po Samostanu, u vrtu Samos-
tana, u jednomu u drugomu klaustru
nalazimo svu silu grobnih ploča, ko-
mada; smije se pitati odakle te ploče?
To su ploče iz Crkve i Klaustra; 4.0
da je pločnik položen bio na grobo-
vima; kada se je po drugi put poplo-
čio Kor i Presbiterij; kada se je tu
kopalo i prekopavalo, bilo bi se došlo
bar negdje do ploče; sli se tu nije
našlo drugo nego nasip, pa nasip pa
nasip.
Još ima jedan dokaz, da su gro-
bovi napunjeni. Tim se dokazom ne
mislim sada poslužiti, jer sada nemam
u ruci taj dokumenat. Taj je dokaz
ovaj: imade nalog fratrima od civilne
vlasti da grobove zatrpaju — ispuue.
Ideja dakle da se ide rovati po crk-
vi Malebraće i raskopavati nije nimalo
sretna, Raditi razborito, upotrebiti no-
vac, koji će nam donijeti dobre rezul-
tate to je pohvalno; ali poduzeti neke
korake slijepački — pa recimo bezum-
no može izazvati zaslužene prigovore
i ništa drugo.
Kada se znade stalno, da je Gundu-
lić ukopan u Crkvi Malebraće dosta je
da mu se postavi tu Spomen ploča sa
lijepim natpisom prigodom ovoga nje-
gova centenara; tim ćemo iskazati svoj
pijetet, uzbuditi blagu uspomenu u
duši svih Dubrovčana, svih Jugoslavena
prama našemu velikanu, našemu Du-
brovčaninu. T
Iz rezolucija s križarskog zbora u Milni
Hrvati katolici sakupljeni na velikom
križarskom zboru u Milni na Braču dne
7 kolovoza 1938 iz čitave hvarske
biskupije sa delegacijama iz splitske,
šibenske i dubrovačke biskupije pri-
bvaćaju jednoglasno, megju ostalim i
slijedeće rezolucije :
Pri modernoj krizi i duševnoj bolesti
svijeta, osobito u njegovoj prvoj sta-
nici, obitelji, prisutni katolici smatraju
presv. Euharistiju, ovaj Izvor života,
prvim lijekom i snagom privatne i javne
i iscrpljena — treba je
gnojiti. Izdatak za umjet-
no gnojivo mnogostruko
se vraća bogatom žetvom.
Tražite upute od trgova-
ca zadruga ili od tvornice
kz zan ANEZI III
BEOGRAD
kršćanske obnove, te svečano izjavljuju
da je apsolutao potrebito da svi vjer-
nici drže vazda što užu vezu čitavog
svojeg života s presv. Euharistijom i
s gorljivim liturgijskim životom, kojemu
je Presv. Euharistija središte i žarište.
Zgražajući se nad slobodnim trova-
njem naroda osobito naše mladeži por-
nografskom i kriminalističkom štampom
te nazovi umjetnošću kao što i nad
poganskom golotinjom te tugjinskim
nemoralnim vladanjem što se nesme-
tano šepiri te ponizuje, sramoti, sablaž-
njuje i okužuje naše primorske strane,
najodlučnije traže od nadležnih faktora
da već jednom stanu na put i spriječe
takav javni nemoral,
Odlučno prosvjeduju proti uporabi
školskih udžbenika, u kojima se ne-
znanstvenim bipotezama gazi i pogr-
gjuje katolička vjera i crkva. Zato od-
lučno traže da se već jednom uklone
ovakovi neredi,
Sablažnjeni, unaprijed prosvjeduju
proti naumljenom nacrtu zakona 0 ra-
stavi braka, jer su uvjereni, da bi takav
zakon, uz druge poganske običaje i
ustanove, bio pravim rasulom naših
obitelji i na narodnu propast,
Jesteli kušali pogaču iz pravog
pšeničnog brašna tako lijepu ukusnu
reš pečenu jedino možete dobiti kod
trgovine BALDA CRNJAK Dubrovnik 2
Pomoćaa radnja Gundulićeva poljana
Dubrovnik 1.
NARODNA _ SVIJEST 17 Kolovoza 1938
Broj 33
nI
. ne milostiva gospodjo, to
\ nije ,,baš to isto“'
Samo Nivea sadržaje
Eucerit sredstvo za ja-
čanje kože. Nijedno dru-
go sredstvo nije ,,baš to
isto“. Nivea ojačava kož-
no staničje i smanjuje
pogibao sunčane upale.
Koža ojačana sa Niveom
potamnjuje brzoj
jednolično i zaštićuje vas
od prehlade kod ne-
nadanog ohlagiivanja.
Broj naših boraca raste...
(Dojmovi s križarskog dana u Trstenomu, 14 kolovoza 1938)
Brod se ctiskivao od kraja, a u nje-
mu je sve kipilo od života. Oči vide
samo bijele križeve koje su si oni —
naši borci prikopčali o prsi. Ponosni
su oni njime: eno i kapu im _resi znak
spasenja cijelom svijetu pa i našemu
izmučenom Hrvatskom narodu. Hrvat-
ski su to križari, pod barjakom Križa
i simbolom svoje domovine, u kojoj
oni žele širiti Kristovo Kraljevstvo:
vjerne jačati svjetleći im vlastitim pri-
mjerom; neuke upućivati, privoditi ih
pravom cilju; a prema neprijateljima
će smjelo nastupati s velikom nadom
u svoju pobjedu : Konstantin je samo
u znaku Križa pobijedio.
Lagja je plovila: izgledalo je da su
se povratila vremena slavnih križarskih
ratova, kada su se kršćanski vitezovi
upućivali prema Palestini da osvajaju
svetu zemlju i oslobode Kristov grob.
Plemenita je bila svrha onih krstarenja
u srednjem vijeku. Još plemenitija je
savremenih Križara: oni oslobagjaju
duše iz sotonskih zamka i usmjeruju
ljude prema Kristu. Žestoku borbu oni
vode: izravno proti gjavla i njegovih
slugu.
To je boj za duše... pa jei oružje
duhovno, Eao ga: nad križem čitamo :
Žrtva, Euharistija .. To je lozinka Kri-
žara. Ko želi osvajati, mora najprije
biti sam sobom na čistu. A Žrtva je
upravo sredstvo kojim čovjek sam sebe
pobjegjuje. Za okrepu pak hite k Eu-
haristiskom Bogu, Njega primaju,
s Njime izlaze u borbu za Njegovu
stvar, spas duša.
Lagja se približuje pitomom selu
vozeći apostole. 1 Apostolat je sastavni
dio njihove lozinke. To su poslanici
Božji. Bog ih šalje u svoj vinograd da
pomažu onim prvim radnicima koje je
postavio dijeliteljima sakramenata i
služiteljima oltara. I na lagji su se o-
kupili okolo svojih pastira-svećenika.
Sretni su da im mogu pomagati.
Borbena se pjesma ori brodom : him-
na apostola koji se bore da Raspeti
vlada u našem društvu, da križ nje-
gov resi naše kuće, škole.,, Oni na-
stoje da što više duša otmu iz gjav-
lova ropstva otimajući ih pokvarenja-
cima koji ih zamamijivo gonu u otrov-
ne baruštine. Križari ih privode čistim
vodama. Velika je fronta onih koji
mrze Krista : njima nasuprot izlaze Kri-
žari s križem da osvajaju i utvrgjuju
te da tako Bog živi u dušama Hrvata
i da barem budući naraštaji dočekaju
novu preporogjenu i skroz katoličku
Hrvatsku.
Posijao je gjavao na sve strane svo-
je šegrte, I naše primorje ih je puno.
Ipak Bog je s nama i podigao je u
našemu narodu idealne ljude da stva-
raju svetu obranu. Veselimo se, jer
raste njihov broj!
Zato je i bilo veselo na brodu. Uz
lepršanje barjaka i snažne zvukove
križarske muzike vrlih Župljana pribli-
žavali su se križari-apostoli mjestu u
kojem se podigoše novi sljedbenici
istoga barjaka.
Braća su se dočekala uz klicanje
svomu Ocu: Bog Žii!l Pa i oni trom-
buni kao da su isto tutnjali. Dug niz
borbenih seoskih i gradskih momaka
penjao se prema crkvi: slikovito je taj
uspon predočivao uspjeh križarske o-
mladine. Malo po malo, u teškim pri-
likama, popeo se njihov broj u Hrvat-
skoj na pedeset (50) tisuća, Megju nji-
ma su i Trstenjani, i barjak su dobili.
Oko njega se svijet zgrčao. Blagoslo-
vio ga je njihov Don Danko. A onda
su govorili stariji borci i u mlagjima
ulijevali borbenosti. Najprije kum g.
Banić s obzirom na barjak i njegovo
značenje. Pa domaći presjednik u za-
nosnom pozdravu poziva svoju braću
da vjerno stupaju za barjakom. Zatim
je oduševljavao brat Arnerić. U ime
braće iz Župe Msandaljene i Konavala
pozdravio je prisutne br. Zec. Zatim
je grmio temperamentni delegat i brat
Donadini. Zanio nas je i agilni brat
Brešković. A duša svega bio je Du-
hovnik i presjednik okružja veseli Da
Frano, potstrekač na svešto je plemenito.
* Uz tiho šuštanje platanova lišća slu-
šao je narod Naše borce. Tu su kri-
žari iz Majkova, koji su se osobito
isticali svojom narodnom nošnjom; za-
tim oni iz Šipana, Osojnika Mokošice,
Mandaljene, Gruža i Dubrovnika. Na
čelu svojih seljana bila su njihova gg.
Župnici. Svi su došli premda je bilo
potrebno mnogo žitava : oni su vjerni
svom geslu: , Žrtva...“ Malo kasnije
dotrčaše i braća iz Maranovića na Mljetu:
znojna su im lica, a srce im je gorjelo.
Narod je očekivao da bii Don Danko
malo progovorio. Nije mogao. Križa-
ri su ipak radosni jer znaju da ih mno-
go ljubi; veseli su što se je za njih
on molio, Braća željna apostolskog
djelovanja sijala su i ma blagoslovu
barjaka i na akademiji, na kojoj su
prikazali ,Cvijetau Budućaost“ koju
križari donose Hrvatima.
Svi su bili ganuti i oduševljeni samo
si čao: ,Bog Živi!“ Bez sumnje da
će obilno roditi sjeme koje je palo u
srca Trstenjana i ljudi iz okolice.
A oni će stoljetni platani dočekati i
novu, potpuno Božju Hrvatsku...
Dan G.