Strana 2
Može li se lokalizirati Gundulićev grob
u Crkvi Male Braće.
Nastavak
Po usmenoj predaji (bile su zapita-
me u tom smjeru mnoge osobe) nje-
gov grob imao bi se nalaziti, neki
kažu, u kapeli sv. Trojice, neki u koru
iza oltara velikoga, drugi ispred veli-
kog oltara.
U prvi mah, nemajući drugog osle-
na osim tradicije, čovjek bi najprije
pomislio da bi mogao biti ukopan u
Trojice. Tu se i danas nalaze neki
grobovi iz roda (Gundulića kasnijih
vremena. Osim toga i sama kapela
nazivlje se u starim spisima (kako ima
preč. Gjivanović obilno dokumentirano
a i u našem samost, arhivu nalaze se
podeci) Gunduličeva kapela. Zar nije
logički, dakle, zaključiti da se je cijeli
rod Gundulića pokapao u svojoj ka-
peli, u svojim grobnicama |
Ipak, odbacivši kor, postoji jača tra-
dicija da je veliki pjesnik pokopan is-
pred oltara velikoga, I to, neki kažu,
ispred ili ispod stepenica balaustrade
pred otvorom kuda se ide put sakri-
stije; drugi naprotiv govore ispred ili
ispod stepenica balaustrade pred sred-
njim ulazom za vel. oltar, Neki opet,
po sredini, izmegju oltara vel. i bezgri.
Začeća, Ako ih se pita, otkuda io znaju
većina odgovaraju : Tako smo čuli gc-
voriti. Neki zaključuju tako, jer su vi-
gjeli prilikom otkrića Gundulićeva spo-
menika 1893., da je bilo postavljeno
crno velo sa vijencem, na rečene ste-
penice balaustrade.
Megjutim sa sigurnošću, na temelju
nekih dokumenata, nitko nije mogao
ustvrditi, tu i tu, nalazi se njegov grob.
Postojala su samo nagagjanja.
Nameće se, na svaki način, pitanje
kako se je formirala ova tradicija. Pret-
postavljaju neki, da je to morao znati
o. Augustin Pavlić, koji se je takogjer
tim pitanjem bavio. Dum P. Pavlić
napisa u Spomeniku (knjiga XXV
Srpske Kr, Akademije u Beogradu
1895) pod maslovom: ,Svjedodžba
smrti Dživa Fr, Gundulića“ slijedeće
o svome bratu: ,Bolje će to rastuma-
ćiti moj rogjeni brat o. A, Pavlić koji
pobire listine franjevačke“.
I doista o. A, Pavlić imao je u ru-
kama knjige ili registar od ukopa
mrtvaca u crkvi M. B. Knjige su po-
tom, nezna se kako, iščezle i za pu-
nih 40 godina, nitko nije za njih znao
ni pitao. Radi toga i ta, doduše is-
pravna verzija, da je naime pokopan
pred vel. oltarom, ostala je samo ne-
sigurna hipoteza.
U toliko, brzo se navršuje eto treća
stogodišnjica pjesnikove smrti. U Dbku,
osim domagojskog gjaštva koje mu je
u spomen priredilo akademiju u dvo-
rani M, B., ništa drugo nije se do
sada izvelo, da se komemorira nje-
govu smrt.
Da se barem nešto učini, poduzeo
je pododbor Matice Hrvatske u Dbku,
kao prvi korak privatnu akciju, da se
što tačnije ispita položaj pjesnikova
groba. U tu svrhu sastajali su se u
više navrata u M. B., predsj. pododb.
Dr. Ernest Katić, članovi preč, don
Niko kan. Gjivanović i Dr. o. Nikola
Španjol, kao gvardijan samostana M.
B. u čijem se području crkva nalazi.
Ispitala su se sva moguća poznata do-
kumenta, genealogije, oporuke, priča-
mja starih ljudi, u jednu riječ, sve gdje-
god se je moglo nešto izvući, Ali,
jedno je manjkalo, što je moglo naj-
više svijetlo unijeti u pitanje, a to je
iščezli ,registar sahranjenih“ u crkvi
M. B. Traženje toga bilo je povjereno
o, gvardijanu, nebi li kojom srećom
našao negdje po samostanu izgublje-
ne knjige.
Uz pomoć o. Sebastijana, dali smo
se na posao i, u kratko vrijeme ima-
jući što no riječ više sreće nego pa-
meti, našli smo zbilja toli dragocjene
i željene knjige. Tri knjige. Najstarija
godina koja je zabilježena jest valjda
ona od Miha Precata, koji je ukopan
blizu kapitula u klaustru, a umrije
god. 1607; zadnji je bio sahranjen iza
olt. velikoga u biskupskoj grobnici.
Nikola Ferrich biskup mrkanski i tre-
binjski g. 1910. Inače sahranjivanje
prestaje sa god, 1807. pod kojom god.
je zabilježen kap. Ivan Kaznačić, uko-
pan pred vel. oltarom, Ugodno se
doimlje čovjeka listajući te stare re-
gistre u kojoj su ubilježena toli dična
imena slavne dubrovačke prošlosti Ple-
mići kao Bona, Cerva, Gozze, Basegli,
Sorgo, Resti, Ghetaldi, Caboga, Ranji-
na, Zamagna, Gondola tiskaju se re-
dom uz imena pučana i ne pučana
kao Dobroslavića, Vučetića, Gjivovića,
Gargića, Perovića, Lalića, Dupera, Pa-+
pi, Guska, Bettera, Boškovića, Vasilje-
vića, Gjurića i stotine drugih. Za sva-
kog pokojnika bilježila se je godina,
mjesec i dan smrti i ukopa ili samo
ukopa, a osim toga i položaj groba.
Tako n. pr. ,pred Gospom od Con-
cezioni, pred sv. Frančeskom, pred sv.
Beraardinom, po sredini crkve pod
kneževim sjedalom, ispred pulpita, u
koru ispod legjila, u sakristiji iza ban-
ka, u klaustru ispred stare spičarije —
ispred prozora od vratara itd.
Nadali smo se da će nam ti registri
otkriti definitivno tajnu Gundulićeva
groba i veselili smo se, ali veselje nije
bilo potpuno. U knjigama ima zabi-
lježeno oko 40 članova Gundulićeva
rada. Za savremenike bilo je jasno
označeno mjesto groba, ali za nas,
danas kad ne možemo da vidimo samo
nadgrobne ploče, nije već dovoljno
točno.
Nametalo se megjutim u prvom re-
du pitanje, je li megju tim brojnim
članovima Gundulića ubilježen u knjizi
i naš slavni pjesnik. O. Augustin Pav-
lić, koji je knjige imao u rukama,
nije opazio bilješku o ukopu pjesnika.
Zar se može, po ljudsku sudeći, držati
da je zadnju znao a da je nebi bio
odmah i objelodanio i na sva usta
pričao ? I to baš u onom razmaku vre-
mena, kad je pitanje Gundulićeva gro-
ba bilo na dnevnom redu. Sigurno je,
dakle, da za nju nije znao; ili bolje,
znao je za nju, ali se nije usudio
ustrditi da se ma njega odnosi. Za
spomenute registre znao je i Gjelčić
(V. Smotra dalmatinska god. 1983 br.
49), ali izričito spominje da nažalost
počimlju tek sa drugom polovicom se-
damnaestog vijeka, te nose ubilježena
imena njegovih sinova, ukopanih u
grobu, koji se malazi blizu oltara ve-
likoga. Tradicija, dakle, koja se je sat-
kala da je pokopan pred vel. oltarom,
potječe od toga, što se za mnoge nje-
gove članove bilježi da su pokopani
pred olt. velikim.
Megjutim u knjizi doista malazi se
bilješka, koja nam točno označuje dan,
mjesec, godinu i mjesto velikog dub-
rovčanina. Evo je u hrv. prijevodu :
71638 Ivan Franjin Gundulić bje pokopan
pred oltarom Velikim dne 8. decembra“.
Šio se na nju nije obazro, potječe
vjerojatno otuda što ga je smetila go-
dina smrti, djelomično mečitljivo a i
datum dana od mjeseca, koja ne od-
govara onomu u maticama župskim.
Ali stručnjak u poslu preč, kan. Gji-
NARODNA SVIJEST 31 Kolovoza 1938
Broj 35
m?
vanović pročitao je točno godinu i sa
svom sigurnošću ustanovio da je to
god. 1638. Dakle godina smrti pjesni-
kove,
Za pjesnika, kaže se dakle, da je
ukopan ,pred velikim oltarom“: (in-
nanzi \' altare Maggiore); za njegovu
ženu Niku ,sotto I' altor Maggiore“ ;
za sina Mata (knez dubrov.) samo ,nel-
la chiesa grande“, za sina Šiška ne
bilježi se gdje je ukopan; za mnoge
pak dalje potomke bilježi se: ,avanti
1 altar Maggiore sotto il mo. 6%; u
jednu riječ ,pred velikim oltarom“.
(Gielčić pogresno piše prema tome da
se za sinove bilježi kao da su ukopa-
ni pred vel. oltarom.)
Kraj svega toga nastaju razna pita-
nja i poteškoće. U prvom redu jesu li
svi ti Gundulići pokopani u jednom
te istom grobu ili u više raznih grob-
nica? Ovo pitanje važi samo za one
koji su pokopani pred vel. oltarom,
inače, da su se još pokopani u- već
spomenutoj kapeli sv. Trojice i u sa-
kristiji.
Što to znači ,pred velikim oltarom“?
U kojem opsegu po prilici ,pred vel.
Pisma iz naroda
Zločin. Pišu nam iz Orašca. U po-
nedjeljak veče izmegju 22 i 23 sata
dogodilo se jedno razbojničko djelo
kako se rijetko dogagja u našem ko-
taru. Ondješnjem gostioničaru Vicku
Valjalo bačena je granata u lagju. Po-
lovica je lagje raspukla u nekoliko
stotina komadićima gvožgja od grana-
te. Selu Orašcu kao i seljacima ostalih
sela nanio je ovaj dogogjaj veliku neu-
godnost, da je jedan takav razbojnik
može naći, koji je napravio takav pod-
mukli zločin. Vicko Valjalo poznat je
u našem selu kao dobar i pošten Hr-
vat, koji do danas nije imao s nikim
prepirke, koje bi mogle izazvati takav
dogogiaj. Krčmar Valjalo bio je za vri-
jeme prošlih režima tužen 15 puta ma
Sresko načelstvo da je antidržavni e-
lemenat, ali je svaki put bio riješen
optužbe. Pred dvije godine bacili su
mu mreže izmegju Koločepa i Lopu-
da, gdje su od nekog drugog ribara
bile pronagjene. Prošle godine pred
kućom zapalili su mu sijeno. Još im
je bilo malo, te su se dali ma neku
razbojničku, podmuklu rabotu — gra-
natom razrušiti lagju. Apelira se na
vlast, neka nastoji pronaći krivce u
koliko je moguće!
. ne milostiva gospodjo, to
\ nije ,,baš to isto“
Samo Nivea sadržaje
Eucerit sredstvo za ja-
čanje kože. Nijedno dru-
go sredstvo nije ,,baš to
isto“. Nivea ojačava kož-
no staničje i smanjuje
pogibao sunčane upale.
Koža ojačana sa Niveom
potamnjuje brzoj
jednolično i zaštićuje vas
od prehlade kod ne-
nadanog ohlagiivanja.
oltarom? Je li to pred prvim skalinima
u presbiteru ili pred skalinima od ba-
laustrade ? Dalje: je li onda postojao
razmještaj skalina u dvije grupe kao
danas, ili u opće nije bilo presbitera
u današnjem obliku, nego su stepenice
slijedile neprekidno jedna za drugom?
Philipus de Diversis u Status Aedi-
ficiorum cap. V. (Zara 1882) opisuje
doista crkvu i oltar i spominje stepenice
slijedećim riječima: ,abscenditur ad al-
tare aliquibus gradibus lapideis“ ; ali od
toga ne možemo zaključiti ništa pozi-
tivno. Ima i jedna pobliža oznaka iz
registra 2. od ukopa mrtvih iz god.
1769 gdje se bilježi o Petru Baletinu
da je bio ukopan: ,solto i 5 gradini
d' Altar Maggiore“. Ali ni otuda ne-
mamo jasniji pogled u razmještaj ste-
penica. Megjutim sva ta pitanja da po-
stanu aktuelna pretpostavljaju jedno
pitanje, koje se mora prije svega rije-
šiti; jesu li nadgrobne ploče u crkvi
ostale netaknute ili su ih kod poplo-
čavanje crkve mramorom, digli i gro-
bove zatrpali?
N. š. (Slijedi)
Bečki Velesajam
od 1i. de 17. septembra 1938
Tehnički sajam do 18. septembra
Znatni popusti na vožnji!
Sa legitimacijom velesajma i
putnicom vizum besplatno. —
Sniženi mađarski prolazni vi-
zum uz predočenje legitimacije
velesajma podijeljuje se na gra-
nici. Znatni popusti na jugo-
slavenskim, mađarskim i nje-
mačkim željeznicama, na Du-
navu, Jadranskom moru i u
zračnom saobraćaju. —
Sve upute i iskaznice velesajma
po Din. 50.— dobivaju se kod:
Wiener Messe A. G., Wien VII.
i počasnih
zastupstva u ;
DUBROVNIKU: ,PUTNIK“
središnji putnički biro društva
Fruška Gora,
Pile i njegove filijale.
Oglašujte u
Narodnoj Svijesti“ |
Gospodarska štedionica
Središnjica: SPLIT
Podružnice: DUBROVNIK i MAKARSKA
Najveći dalmatinski novčani zavod na zadružnom polju.
Nove uloške na štednju ukamaćuje najpovoljnije te ih u svako doba NEI u cjelosti.
Otvara tekuće račune. —
Daje kratkoročne zajmove. Lombardira sve
ržavne papire, —
Kupuje prodaje vrijednosne papire, devize i valute uz dnevne tečajeve. — Obavlja naj-
kulantniije sve bankovne poslove. — Odlične izravne veze u zemlji i inozemstvu.
PRODAJA SREĆAKA DRŽ. KLASNE LUTRIJE