Strana 2 Može li se lokalizirati Gundulićev grob u Crkvi Male Braće. Svršetak, Prema mišljenju pisca, članka: Gdje je grob pjesnika Gi. Fr. Gunduliće, u .Nar. Svijesti br. 32 i 33, to se je u istinu tako i dogodilo. Ploče su bile dignute s mjeste, a grobovi zatrpani. Za dokaz pisac navagja prekopavanja koja su se vršila u koru iza oltara ve- likoga, u prezbiteru pred oltarom, na ulazu glavnih vrata, te u klaustru ada se nije naišlo nigdje na ploče, nego na zbijen nasip, pa nasip. Dosljedno nema ih biti ni u samoj crkvi. Osim toga, pita se isti pisac, otkuda potječu brojni nadgrobni natpisi kojima je is- krpljen čitav gornji i donji klaustor, stepenice, pragovi itd? Jamačno iz crkve i klaustra. Konačno kad nas to ne bi moglo uvjeriti, postoji, veli s ne- kom rezervom isti pisac naredba au- strijskih vlasti koje su naložile da se imaju grobovi zatrpati. Ova argumentacija nebi bila loša i analogični zaključak mogao bi se pri- hvatiti, kad bi u svim navedenim slu- čajevima odgovarala stanju stvari, Ali, kao što ćemo odmah vidjeti, ne od- govara. U prvom redu ne stoji da su u čitavom klaustru grobovi zatrpani. Imao sam prilike konstatirati prilikom kopanja kanala za vodovodne cijevi, da su grobovi pred vratima ispod sta- rinskog sata ostali netaknuti. (robovi su naime prazni (ev. sa ostacima ko- stiju), a ploče ili komadi ploča po- krivaju grobove. Sudeći po tlu, koje se rado ugiblje na mjestima gdje su dignute ploče, grobovi su ostali vjero- jatno netaknuti u cijelom hodniku kla- ustra uz dvoranu i sakristiju, te u hod- niku koji teče paralelno sa crkvom. U ostala dva hodnika ploče su bile diguute i grobovi nasuti, Veli dalje pisac da nema ploča ni u koru iza olt. velikoga. Tu da su se svojedobno iz- mijenile ploče , marmo finto“ sa pravim mramornim pločama, pa se je konsta- tiralo da su ploče dignute i grobovi zatrpani. Čudnovato! Znao sam iz re- gistra mrtvih da su u koru ,ispod le- gjila“ pokopani neki od familije Za- manja i Sorgo. Iz znatiželje išao sam, pred par dana, da vidim što se baš nalazi ispod tog časnog starinskog le- gjila u kojega su generacije upirale oči moleći i pjevajući psalme iz požutjelih pergamena. Opazio sam, da su stari fratri štednje radi, ostavili ,marmo fin- to“ u prostoru od jednog četvornog metra. Dozvao sam zidara i dao otvo- riti na tom mjestu. Začudio sam se, kad sam ugledao dvije lijepe glatke nadgrobne ploče. Na jednoj opaža se grb patricijske porodice Zamanja. Dakle nisu ni tu digli ploče. O3im toga, kad bi bila austrijska vlada naredila da se grobovi zatrpaju, onda bi ih bili zatrpali i u sakristiji, Ali to nije učinjeno, kako je svakome razvidno, a nije uči- njeno ni u Gundulićevoj kapeli, pa niti u onom uskom prolazu iza abside cr- kve. Dakle ni iz toga ne da se ništa zaključiti. No, osim te recimo negativ- ne konstatacije, obzirom na spomenutu maredbu austr. vlasti, imam autentični dokumenat iste vlade (sam arhiv) po komu je razvidno da austr, vlast nije dala grobove zatrpati nego samo plom- birati, eda se nebi dalje u njih poka- palo. Raspisom od 31 jula 1826. dostavlja podestarija (općina) u Dbku Franjevcima neke općenite norme u pogledu sahra- njivanja mrtvaca. U drugoj točci govori: Apsolutno biva zabranjeno sahranji- vanje mrtvaca u crkvama, bogomolja- ma, kapelama pa bile i privatnog vlas- ništva, ili makar i daleko od naselja i ako ne služe u svrhu kulta“. Naredba treća govori: , Grobnice koje postoje u rečenim crkvama, bogomo- ljama i kapelama, imaju biti sve bez iznimke zatvorene i pričvršćene uz tlo željeznim kvačicama, a na četiri strane zalivene olovom, ako bi neki (grobovi) imeli željezne obručiće za podizanje ploča, imaju se svi dignuti“, Potpisani: prisjednik: de Ghetatdi G ndola pretor-nečelnik: B. P. Bet- tera. Prema tome nema govora o kakvom zatrpavanju grobova. ladirektni dokaz o istom predmetu imamo i sa strane cavtajskog samostana, Vjerojatno su bile u tamošnjoj crkvi nadgrobne ploče u lošem stanju, razbijene, iskrivljene, izlizane i sl. pa su fratri htjeli ploče dignuti smjesta i crkvu nanovo poplo- čati. Cavtajska općina. naprotiv, nije htjelo o tome ni čuti, pa im je pravila neprilike, Vjerojatno se je i narod bu- nio. Fratri su se onda obratili na višu vlast, te je kapitanat raspisan od 30 januara 1827 upozorio Preturu (općinu) u Cavtatu da fratrima ne čine neprilike u tom poslu. O tome je bio obavješten bisk. Ordinarijat, koji je naknadno o- bavjestio franjev. Provincijalat u Dbku, s napomenom, da se radnja obavi s najvećim oprezom, te nebi pučanstvo imalo povoda prigovarati obzirom na kosti njihovih predšasnika, koji su ta- mo pokopani. Ako je trebalo istom tražiti dozvolu, jasno je da naredba u protivnom smi- slu nije postojala kao što smo gore vidjeli da i nije. Iste god. gvardijan slanskog samostana nervozira se, što mu je došla naredba da grobove , plom- bira“ te piše o Provincijalu da neće ništa poduzimati bez njegove dozvole. Prema tome, nije isključena moguć- nost, da su grobovi u crkvi M, B. o- stali netaknuti. Ali loši silogizoni i ne- potpune indukcije daju mogućnost, če- sto puta, krupnim pogreškama i kri- vim zaključcima. Vidjeli smo već takav pogrešan zaključak: Plemići su se po- kopavali u bijelih fratara; Gundulić je bio plemić; dakle je pokopan u bijelih ir. Pa dalje: U koru, u prezbiteru, u klaustru grobovi su bili zatrpani;.... dakle su bili zatrpani i u crkvi, S mnogo većom sigurnošću mogli bismo izvratiti taj induktivni silogiram u slijedeći: Ni u koru, ni u klaustru, ni u sakristiji nisu svugdje grobovi zatrpani'; dakle nijesu ni u crkvi, Ali ipak da se oslobodimo i s te strane mogućeg prigovora, doprinosom i pobudom ne- kih gospara, odlučio sam eksperimen- talno izviditi stvar. Dao sam razbiti i otvoriti crkveni pločnik na dva mjesta. Ispod oltara sv. Dijega, te ispred prez- bitera pred najdonjom stepenicom, ne- što malo prama glavnim vratima. Pre- ko mojeg očekivanja, našao sam da su ploče (aadgr.) ostale netaknute, a osim toga pred vel. oltarom mogao sam konstatirati, da grob nije zasut sovrnjom. Ako su dakle nadgr. ploče ostale pred vel, oltarom i na dnu crkve, vjerojatno da su ostale netaknute duž cijele crkve. U ostalom, nama je do- statno znati da su ostale pred vel, ol- tarom, jer je baš tu pokopan naš pjes- nik. Time smo došli na kraj ovome članku. Pitamo se sada, je li pododbor M. Hrv. sa svojim istraživaocima došao do jasnijih pogleda, obzirom na Gundu- lićev grob, nego li su bili oni iz god. 1893? Svaki nepristrani čitalac ovog NARODNA SVIJEST 7 Rujna 1938 Broj 36 članka može konstatirati kao sigurno da jesu. Sad naime ne negagjamo nego si gurno znademo: 1. da je Gundulićev grob pred velikim oltarom; 2. da nad- grobne ploče ispred vel. oltara nisu dignute; 3. da tu grobovi nisu zatrpa- ni, Što nam još ostaje činiti? Govorio je blagopok. don Frano Bulić, da u pitanju arheologije prvu riječ imaju mašklin i lopata. Čini mi se da i u našem pitanju imaju sada oni riječ. Arhivalnim istraživanjem, teško da će se nešto više iznaći u ovo kratko vri- jeme. Radi toga, kad već imamo toli jesne putokaze, ne ostaje drugo nego dignuti pred prezbiterom (balaustradom) nekoliko četvornih metara mramornih ploča te ustanoviti što se ispod nalazi, Puno ima vjerojatnosti da će se grob naći, ali valja priznati, ta vjerojatnost nije stopostotno. Moglo se je dogoditi da su se neke ploče razbile i razlomile; moguće da su nasljednici grob prodali te novi posjednici isklesali stari natpis. Tako sam ma pr. opazio da je grob Miha Pracata prešao u posjed udruže- nja butigira (3 augusta umrije Marija žena ++ Matka Kuzia i sljedeći dan bi pokopana u grobnicu Pracata sada Bu- tigira 1793.) Moguće da je pokopan u prezbiteru. Dobro naime opaža Dr. E. Katić i prof, dr. Pero Kolendić, da je Gundulić bio plemić i kao takav da je morao imati odvojeno mjesto groba od ostalih pučana. [ u Dominikanaca (pra- ma tlorisu o kojem je bilo već govora) bio je jedan grob u prezbiteru, longi- tuđinalno položen sa stepenicama ol- tara. No o tome dade se još rasprav- ljati a megjutim treba početi raditi, U svakom slučaju, kad se nebi našao pjesnikov grob ispred balaustrade, on- da možemo sa sigurnošću zaključiti da je pokopan u prezbiteru pred velikim oltarom. Vjerojatno da su u prezbiteru ploče bile dignute. Toliko znam, da je pred sakristijom, gdje sam takogjer či- nio izvide, nadgr. ploča dignuta Grob je zatrpan, sudeći po mekoći nasipa, ko- stima i prhkom zemljom. Tu su se pokapali neki iz familije Bona. Kako ima zabilježeno u svojim bilješkama preč. Gjivanović, i na drugom kraju prezbitera ,ispod kampanjela kod vel. olt.“, dao je napraviti neki Baro Bona 1571 grobnica i oltar na čast sv. Bar- tolomeja. Time bismo dobili, otprilike, raspored grobnica u prezbiteru, kao i kod bijelih fratara. Ako bi bili nadgr. ploču Gandulića dignuli, onda bismo ju negdje ipak morali naći uzidanu, poput ostalih, u klaustra ili drugdje. Nevjerojatno je da su mu ploču bar- barski rastukli! Ta istom šest godina prije popločavanja, fra Ambroz Mar- ković izdao je Osmana. Uspomena na njega dakle bila je živa i svijetla, Pa i onaj de Ghetaldi Gondola, potpisan ma raspisu austr. vlasti o sahranjiva- nju mrtvaca, ako je imao i mrvicu ple- mićkog ponosa, biće se pobrinuo da se ne uništi ploča njegovog slavnog pregja. Konačno, uzmimo u obzir i tu mogućnost, kad se baš i nebi njegov grob našao, ostaje nam još uvijek ne- uzdrmano znanje da je pokopan pred vel. oltarom. Suviše imati ćemo mirnu savjest, te možemo svijetu reći, učinili smo našu dužnost. Ostaje još pitanje troška. Samostan ga nemože snositi, jer je uslijed velikih radnja u samosta- nu u stalnom deficitu. Ostaje dakle na dužnosti harnih i svijesnih rodoljuba, da izvrše taj čin pieteta i harnosti pra- ma velikom nam pjesniku. Osim toga trebalo bi da mu se postavi prigodom ove tristogodišnjice i dostojna spomen- ploča sa poprsjem u crkvi M. B. Tko može tim radnjama opravdano prigo- voriti ili ih bezumnim nazvati, Kad se je u vrijeme o. Jovića bez prigovora »taskopavalo, nabijalo, izravnavalo“ kao što veli pisac gore spomenutog članka, zašto bi danas netko prigovo- rio, kad se radi o tako velikom pot- hvatu kao što je otkriće groba velikog hrvatskog pjesnika Gjiva Frana Gun- dulića! Dr. Nikola Španjol, Prvi Euharistijski kongres u Kotoru Ovim dobro organizovanim i posve uspjelim kongresom završen je niz ovogodišnjih Euhar. kongresa u našim zemljama. Počelo je proljetos sa senj- skim, završilo evo sad pod jesen sa kotorskim. Privrženost Kristu Kralju oči- tovala se dolično i dostojno posvud pa dakako i u krasnoj Boki, čiji ka- tolicizam i dandanas bujno cvate. Euharistično slavlje spojeno je sa sla- vljem euharističnog sveca, bl. Gracije ro- dom iz Mula kod Kotora. Stoga su na Mulu i bile usredotočene svečanosti. Sve tačke obilatog i biranog kongres- nog programa izvedene su pravim kiš. ćanskim oduševljenjem i dubokom po- božnošću. U nedjelju na glavni i za- vršni dan kongresa, kad je slavlje do- seglo vrhunac, prisustvovala je brojna skupina naših dubrovačkih hodočasnika od preko 600 duše, na čelu joj preuzv. biskup dr. Josip M, Carević. Zaključ- na procesija bila je doista pravi triumi. Pisma iz naroda TRSTENO. Provalna kragia. U noći izmegju 31 VII. i 1 X, oko 1 sata nepoznati zlikovci su pokušali da pro- vale u župni stan, Jakim opiračem izvalili su željezne rešetke na prozoru kuće i već su bili počeli otvarati prozor. Gosp. Dn Danko župnik leži dulje vremena bolestan te je kobne noći spavao i probudio se u času kad su provalnici vršili svoj posao. Čavši lu: panje poviče iza svega glasa pozvavši ukućane. Na njegov krik skoči sluga te čuvši što je, odma pohiti da vidi da li je neko u kući, pregledavši pro- zore ne opazi da je rešetka na jednom prozoru provaljena. Tek u jutro opazi daje rešetka izvaljena i otpirač još u njoj. Iste noći su provalili u kuhinju Vicka Vajala u Orašcu i ponijeli nešto sitnica. Interesantno je da je i prošlog puta bio pokušaj provale iste noći u Valjala u Orašcu kad i kod našeg župnika. Na 2 IX o. g. je ukradena ručna blagajna iz kuće g. Marka Biskupa trgovca u Majkovima, u kojoj je bilo novaca i vrijednosti preko 40.000 Din. Uhapšen je Marko Blažević iz Mostara koji je kragju priznao i izjavio gdje se nalazi blagajna, koja je naigjena i u cjelosti vlasniku povraćena. Ovaj je imao i jednog jataka iz Slanoga te su obojica u rukama vlasti. Jesteli kušali pogaču iz pravog pšeničnog brašna tako lijepu ukusnu reš pečenu jedino možete dobiti kod trgovine BALDA CRNJAK Dubrovnik 2 Pomoćna radnja Gundulićeva poljana Dubrovnik 1. daće Vam zemlja, ako je hranite umjetnim gnoji- vom. Zahtjevajte upute od zadruga, trgovaca ili od tvornice