Strana 2

 

Može li se lokalizirati Gundulićev grob
u Crkvi Male Braće.

Svršetak,

Prema mišljenju pisca, članka: Gdje
je grob pjesnika Gi. Fr. Gunduliće, u
.Nar. Svijesti br. 32 i 33, to se je u
istinu tako i dogodilo. Ploče su bile
dignute s mjeste, a grobovi zatrpani.
Za dokaz pisac navagja prekopavanja
koja su se vršila u koru iza oltara ve-
likoga, u prezbiteru pred oltarom, na
ulazu glavnih vrata, te u klaustru ada
se nije naišlo nigdje na ploče, nego
na zbijen nasip, pa nasip. Dosljedno
nema ih biti ni u samoj crkvi. Osim
toga, pita se isti pisac, otkuda potječu
brojni nadgrobni natpisi kojima je is-
krpljen čitav gornji i donji klaustor,
stepenice, pragovi itd? Jamačno iz
crkve i klaustra. Konačno kad nas to
ne bi moglo uvjeriti, postoji, veli s ne-
kom rezervom isti pisac naredba au-
strijskih vlasti koje su naložile da se
imaju grobovi zatrpati.

Ova argumentacija nebi bila loša i
analogični zaključak mogao bi se pri-
hvatiti, kad bi u svim navedenim slu-
čajevima odgovarala stanju stvari, Ali,
kao što ćemo odmah vidjeti, ne od-
govara. U prvom redu ne stoji da su
u čitavom klaustru grobovi zatrpani.
Imao sam prilike konstatirati prilikom
kopanja kanala za vodovodne cijevi,
da su grobovi pred vratima ispod sta-
rinskog sata ostali netaknuti. (robovi
su naime prazni (ev. sa ostacima ko-
stiju), a ploče ili komadi ploča po-
krivaju grobove. Sudeći po tlu, koje
se rado ugiblje na mjestima gdje su
dignute ploče, grobovi su ostali vjero-
jatno netaknuti u cijelom hodniku kla-
ustra uz dvoranu i sakristiju, te u hod-
niku koji teče paralelno sa crkvom.

U ostala dva hodnika ploče su bile
diguute i grobovi nasuti, Veli dalje
pisac da nema ploča ni u koru iza olt.
velikoga. Tu da su se svojedobno iz-
mijenile ploče , marmo finto“ sa pravim
mramornim pločama, pa se je konsta-
tiralo da su ploče dignute i grobovi
zatrpani. Čudnovato! Znao sam iz re-
gistra mrtvih da su u koru ,ispod le-
gjila“ pokopani neki od familije Za-
manja i Sorgo. Iz znatiželje išao sam,
pred par dana, da vidim što se baš
nalazi ispod tog časnog starinskog le-
gjila u kojega su generacije upirale oči
moleći i pjevajući psalme iz požutjelih
pergamena. Opazio sam, da su stari
fratri štednje radi, ostavili ,marmo fin-
to“ u prostoru od jednog četvornog
metra. Dozvao sam zidara i dao otvo-
riti na tom mjestu. Začudio sam se,
kad sam ugledao dvije lijepe glatke
nadgrobne ploče. Na jednoj opaža se
grb patricijske porodice Zamanja.

Dakle nisu ni tu digli ploče. O3im
toga, kad bi bila austrijska vlada naredila
da se grobovi zatrpaju, onda bi ih bili
zatrpali i u sakristiji, Ali to nije učinjeno,
kako je svakome razvidno, a nije uči-
njeno ni u Gundulićevoj kapeli, pa niti
u onom uskom prolazu iza abside cr-
kve. Dakle ni iz toga ne da se ništa
zaključiti. No, osim te recimo negativ-
ne konstatacije, obzirom na spomenutu
maredbu austr. vlasti, imam autentični
dokumenat iste vlade (sam arhiv) po
komu je razvidno da austr, vlast nije
dala grobove zatrpati nego samo plom-
birati, eda se nebi dalje u njih poka-
palo.

Raspisom od 31 jula 1826. dostavlja
podestarija (općina) u Dbku Franjevcima
neke općenite norme u pogledu sahra-
njivanja mrtvaca. U drugoj točci govori:
Apsolutno biva zabranjeno sahranji-
vanje mrtvaca u crkvama, bogomolja-
ma, kapelama pa bile i privatnog vlas-

ništva, ili makar i daleko od naselja i
ako ne služe u svrhu kulta“.

Naredba treća govori: , Grobnice koje
postoje u rečenim crkvama, bogomo-
ljama i kapelama, imaju biti sve bez
iznimke zatvorene i pričvršćene uz tlo
željeznim kvačicama, a na četiri strane
zalivene olovom, ako bi neki (grobovi)
imeli željezne obručiće za podizanje
ploča, imaju se svi dignuti“,

Potpisani: prisjednik: de Ghetatdi

G ndola
pretor-nečelnik: B. P. Bet-
tera.

Prema tome nema govora o kakvom
zatrpavanju grobova. ladirektni dokaz
o istom predmetu imamo i sa strane
cavtajskog samostana, Vjerojatno su
bile u tamošnjoj crkvi nadgrobne ploče
u lošem stanju, razbijene, iskrivljene,
izlizane i sl. pa su fratri htjeli ploče
dignuti smjesta i crkvu nanovo poplo-
čati. Cavtajska općina. naprotiv, nije
htjelo o tome ni čuti, pa im je pravila
neprilike, Vjerojatno se je i narod bu-
nio. Fratri su se onda obratili na višu
vlast, te je kapitanat raspisan od 30
januara 1827 upozorio Preturu (općinu)
u Cavtatu da fratrima ne čine neprilike
u tom poslu. O tome je bio obavješten
bisk. Ordinarijat, koji je naknadno o-
bavjestio franjev. Provincijalat u Dbku,
s napomenom, da se radnja obavi s
najvećim oprezom, te nebi pučanstvo
imalo povoda prigovarati obzirom na
kosti njihovih predšasnika, koji su ta-
mo pokopani.

Ako je trebalo istom tražiti dozvolu,
jasno je da naredba u protivnom smi-
slu nije postojala kao što smo gore
vidjeli da i nije. Iste god. gvardijan
slanskog samostana nervozira se, što
mu je došla naredba da grobove , plom-
bira“ te piše o Provincijalu da neće
ništa poduzimati bez njegove dozvole.

Prema tome, nije isključena moguć-
nost, da su grobovi u crkvi M, B. o-
stali netaknuti. Ali loši silogizoni i ne-
potpune indukcije daju mogućnost, če-
sto puta, krupnim pogreškama i kri-
vim zaključcima. Vidjeli smo već takav
pogrešan zaključak: Plemići su se po-
kopavali u bijelih fratara; Gundulić je
bio plemić; dakle je pokopan u bijelih
ir. Pa dalje: U koru, u prezbiteru, u
klaustru grobovi su bili zatrpani;....
dakle su bili zatrpani i u crkvi,

S mnogo većom sigurnošću mogli
bismo izvratiti taj induktivni silogiram
u slijedeći: Ni u koru, ni u klaustru, ni u
sakristiji nisu svugdje grobovi zatrpani';
dakle nijesu ni u crkvi, Ali ipak da
se oslobodimo i s te strane mogućeg
prigovora, doprinosom i pobudom ne-
kih gospara, odlučio sam eksperimen-
talno izviditi stvar. Dao sam razbiti i
otvoriti crkveni pločnik na dva mjesta.
Ispod oltara sv. Dijega, te ispred prez-
bitera pred najdonjom stepenicom, ne-
što malo prama glavnim vratima. Pre-
ko mojeg očekivanja, našao sam da
su ploče (aadgr.) ostale netaknute, a
osim toga pred vel. oltarom mogao
sam konstatirati, da grob nije zasut
sovrnjom. Ako su dakle nadgr. ploče
ostale pred vel, oltarom i na dnu crkve,
vjerojatno da su ostale netaknute duž
cijele crkve. U ostalom, nama je do-
statno znati da su ostale pred vel, ol-
tarom, jer je baš tu pokopan naš pjes-
nik. Time smo došli na kraj ovome
članku.

Pitamo se sada, je li pododbor M.
Hrv. sa svojim istraživaocima došao do
jasnijih pogleda, obzirom na Gundu-
lićev grob, nego li su bili oni iz god.
1893? Svaki nepristrani čitalac ovog

NARODNA SVIJEST 7 Rujna 1938

 

Broj 36

 

članka može konstatirati kao sigurno
da jesu.

Sad naime ne negagjamo nego si
gurno znademo: 1. da je Gundulićev
grob pred velikim oltarom; 2. da nad-
grobne ploče ispred vel. oltara nisu
dignute; 3. da tu grobovi nisu zatrpa-
ni, Što nam još ostaje činiti? Govorio
je blagopok. don Frano Bulić, da u
pitanju arheologije prvu riječ imaju
mašklin i lopata. Čini mi se da i u
našem pitanju imaju sada oni riječ.
Arhivalnim istraživanjem, teško da će
se nešto više iznaći u ovo kratko vri-
jeme. Radi toga, kad već imamo toli
jesne putokaze, ne ostaje drugo nego
dignuti pred prezbiterom (balaustradom)
nekoliko četvornih metara mramornih
ploča te ustanoviti što se ispod nalazi,
Puno ima vjerojatnosti da će se grob
naći, ali valja priznati, ta vjerojatnost
nije stopostotno. Moglo se je dogoditi
da su se neke ploče razbile i razlomile;
moguće da su nasljednici grob prodali
te novi posjednici isklesali stari natpis.
Tako sam ma pr. opazio da je grob
Miha Pracata prešao u posjed udruže-
nja butigira (3 augusta umrije Marija
žena ++ Matka Kuzia i sljedeći dan bi
pokopana u grobnicu Pracata sada Bu-
tigira 1793.) Moguće da je pokopan u
prezbiteru. Dobro naime opaža Dr. E.
Katić i prof, dr. Pero Kolendić, da je
Gundulić bio plemić i kao takav da je
morao imati odvojeno mjesto groba od
ostalih pučana. [ u Dominikanaca (pra-
ma tlorisu o kojem je bilo već govora)
bio je jedan grob u prezbiteru, longi-
tuđinalno položen sa stepenicama ol-
tara. No o tome dade se još rasprav-
ljati a megjutim treba početi raditi, U
svakom slučaju, kad se nebi našao
pjesnikov grob ispred balaustrade, on-
da možemo sa sigurnošću zaključiti da
je pokopan u prezbiteru pred velikim
oltarom. Vjerojatno da su u prezbiteru
ploče bile dignute. Toliko znam, da je
pred sakristijom, gdje sam takogjer či-
nio izvide, nadgr. ploča dignuta Grob je
zatrpan, sudeći po mekoći nasipa, ko-
stima i prhkom zemljom. Tu su se
pokapali neki iz familije Bona. Kako
ima zabilježeno u svojim bilješkama
preč. Gjivanović, i na drugom kraju
prezbitera ,ispod kampanjela kod vel.
olt.“, dao je napraviti neki Baro Bona
1571 grobnica i oltar na čast sv. Bar-
tolomeja. Time bismo dobili, otprilike,
raspored grobnica u prezbiteru, kao i
kod bijelih fratara. Ako bi bili nadgr.
ploču Gandulića dignuli, onda bismo
ju negdje ipak morali naći uzidanu,
poput ostalih, u klaustra ili drugdje.
Nevjerojatno je da su mu ploču bar-
barski rastukli! Ta istom šest godina
prije popločavanja, fra Ambroz Mar-
ković izdao je Osmana. Uspomena na
njega dakle bila je živa i svijetla, Pa
i onaj de Ghetaldi Gondola, potpisan
ma raspisu austr. vlasti o  sahranjiva-
nju mrtvaca, ako je imao i mrvicu ple-
mićkog ponosa, biće se pobrinuo da
se ne uništi ploča njegovog slavnog
pregja. Konačno, uzmimo u obzir i tu
mogućnost, kad se baš i nebi njegov
grob našao, ostaje nam još uvijek ne-
uzdrmano znanje da je pokopan pred
vel. oltarom. Suviše imati ćemo mirnu
savjest, te možemo svijetu reći, učinili
smo našu dužnost. Ostaje još pitanje
troška. Samostan ga nemože snositi,
jer je uslijed velikih radnja u samosta-
nu u stalnom deficitu. Ostaje dakle na
dužnosti harnih i svijesnih rodoljuba,
da izvrše taj čin pieteta i harnosti pra-
ma velikom nam pjesniku. Osim toga
trebalo bi da mu se postavi prigodom
ove tristogodišnjice i dostojna spomen-
ploča sa poprsjem u crkvi M. B. Tko
može tim radnjama opravdano prigo-
voriti ili ih bezumnim nazvati, Kad se
je u vrijeme o. Jovića bez prigovora
»taskopavalo, nabijalo,  izravnavalo“
kao što veli pisac gore spomenutog
članka, zašto bi danas netko prigovo-
rio, kad se radi o tako velikom pot-
hvatu kao što je otkriće groba velikog
hrvatskog pjesnika Gjiva Frana Gun-
dulića! Dr. Nikola Španjol,

Prvi Euharistijski kongres
u Kotoru

Ovim dobro organizovanim i posve
uspjelim kongresom završen je niz
ovogodišnjih Euhar. kongresa u našim
zemljama. Počelo je proljetos sa senj-
skim, završilo evo sad pod jesen sa
kotorskim. Privrženost Kristu Kralju oči-
tovala se dolično i dostojno posvud
pa dakako i u krasnoj Boki, čiji ka-
tolicizam i dandanas bujno cvate.
Euharistično slavlje spojeno je sa sla-
vljem euharističnog sveca, bl. Gracije ro-
dom iz Mula kod Kotora. Stoga su na
Mulu i bile usredotočene svečanosti.

Sve tačke obilatog i biranog kongres-
nog programa izvedene su pravim kiš.
ćanskim oduševljenjem i dubokom po-
božnošću. U nedjelju na glavni i za-
vršni dan kongresa, kad je slavlje do-
seglo vrhunac, prisustvovala je brojna
skupina naših dubrovačkih hodočasnika
od preko 600 duše, na čelu joj preuzv.
biskup dr. Josip M, Carević. Zaključ-
na procesija bila je doista pravi triumi.

Pisma iz naroda

TRSTENO. Provalna kragia. U noći
izmegju 31 VII. i 1 X, oko 1 sata
nepoznati zlikovci su pokušali da pro-
vale u župni stan, Jakim opiračem
izvalili su željezne rešetke na prozoru
kuće i već su bili počeli otvarati prozor.
Gosp. Dn Danko župnik leži dulje
vremena bolestan te je kobne noći
spavao i probudio se u času kad su
provalnici vršili svoj posao. Čavši lu:
panje poviče iza svega glasa pozvavši
ukućane. Na njegov krik skoči sluga
te čuvši što je, odma pohiti da vidi
da li je neko u kući, pregledavši pro-
zore ne opazi da je rešetka na jednom
prozoru provaljena. Tek u jutro opazi
daje rešetka izvaljena i otpirač još u
njoj.

Iste noći su provalili u kuhinju Vicka
Vajala u Orašcu i ponijeli nešto sitnica.
Interesantno je da je i prošlog puta
bio pokušaj provale iste noći u Valjala
u Orašcu kad i kod našeg župnika.

Na 2 IX o. g. je ukradena ručna
blagajna iz kuće g. Marka Biskupa
trgovca u Majkovima, u kojoj je bilo
novaca i vrijednosti preko 40.000 Din.
Uhapšen je Marko Blažević iz Mostara
koji je kragju priznao i izjavio gdje
se nalazi blagajna, koja je naigjena i
u cjelosti vlasniku povraćena. Ovaj je
imao i jednog jataka iz Slanoga te su
obojica u rukama vlasti.

 

Jesteli kušali pogaču iz pravog
pšeničnog brašna tako lijepu ukusnu
reš pečenu jedino možete dobiti kod
trgovine BALDA CRNJAK Dubrovnik 2
Pomoćna radnja Gundulićeva poljana
Dubrovnik 1.

 

 

daće Vam zemlja, ako je
hranite umjetnim  gnoji-
vom. Zahtjevajte upute
od zadruga, trgovaca ili
od tvornice