Strana 2

Rezolucije prvog dijecezanskog euhari-

slijskog kongresa ma Mulu kod Notora
4. Rujna 1938

1. Teška duševna kriza, koja je za-
hvatila moderno društvo, nalazi siguran
lijek u Presv. Euharistiji. Hostija je
simbol naše vjere, naše nade, i uni-
versalne ljubavi, koja ima da obnovi
svijet, Preporodi li se naša obitelj po
Božanskoj Hostiji, možemo se nadati
ponovnom svestranom vraćanju našega
naroda božanskim idealima, koji su
posvetili najteže časove njegove proš-
losti,

2. Apeliramo na sve katolike kotor-
ske biskupije, a ponapose na članove
katoličkih društava, da porade svim si-
lama oko svetkovanja medjelje i blag-
dana, da uklone poganski nehaj za
slušanje sv. Mise i za pristupanje na
sv. sakramente. Tražimo od kompeten-
tnih faktora, da u svetkovanju nedjelje
i blagdana vode ozbiljna računa o zah-
tjevima moralnog odgoja širokih masa,
koje se općim nehajstvom za svetost
blagdana boljševiziraju.

3. U borbi proti poganskome duhu,
koji se u raznim formama razmahao su-
vremenim društvom, tražimo od rodi-
telja i mladeži, od općina i od drugih
vlasti, da energičnim mjeramastanu na
put razvratnoj golotinji i drugim ne-
moralnim pojavama u ljetnoj sezoni,
jer je duša naroda i njegova buduć-
nost vrijednija od koga bilo materijal-
aog dobra ili interesa. S istog razloga
neka se istisne svim sredstvima bogu-
mrska psovka, naša narodna mana i
sramota.

4, Tražimo, da se odnos katoličke
crkve prema civilnom društvu uredi,
kako to zahtijeva uloga katoličke
crkve u našoj narodnoj prošlosti i nje-
zino maravno pravo. Tražimo, da se u
školskim tekstovima poštuje kršćan-
ćanstvo, a u tretiranju svjetske uloge
katolicizma da se vodi najozbiljnijega
računa od povjesne istine,

5. Posvemašnju obnovu pojedinca i
društva očekujemo od Božanske Ho-
stije. Ali, kako se k Isusu dolazi po
Mariji, a Božja je Majka miljenica i
zaštitnica naše Boke, osobito pod po-
pularnim nazivom Velike Gospe ili
Njezina Uznesenja na nebo, svećenstvo
i vjernici kotorske biskupije sa svog
prvog euharistijskog kongresa dižu srca
i ruke k Božanskoj Hostiji, da od Nje
isprose milost, da sv. Crkva svečanim
proglašenjem dogme Marijina Uznese-
nja priloži još jedan dragulj u krunu
duhovnih ljepota, kojima Ju je nebo
obasulo.

 

Važno za pitomce - pomoćnike
Hrvatskog Radiše

Središnjica Hrvatskog Radiše u Za-
grebu poziva sve pitomce - pomoćnike
Hrvatskog Radiše, koji se žele osamo-
staliti t. j. otvoriti svoje trgovačke
ili obrtničke radnje, a imaju zato sve
potrebne preduvjete, da se obrate u
tu svrhu posebnim dopisom Središnjici,

U dopisu moraju biti navedeni sli-
jedeći podaci:

a) ime i prezime

b) zanimanje

c) točna sadašnja adresa

d) koje godine i kod koga je izučio
zvanje

e) godine starosti

i) u kome se mjestu želi osamostaliti

g) ima li nešto uštegjenog novca,

 

Novo djelo o. Petra Vlašića: ,U
gradovima Apokalipse“, — Zadruga
Dobre štampe u Slavonskoj Požegi iz-
dala je ukusno opremljeno movo djelo
o. Petra Vlašića: ,U gradovima Apo-
kalipse. Pisac je godine 1936 propu-
tovao apokaliptičke gradove Male Azije
te je o njima pisao brojne dopise u
»Hrvatskoj Straži“. Sada su ti dopisi
uregjeni preragjeni i ilustrirani izašli
u jednoj ukusno opremljenoj knjizi.
Narudžbe prima Zadruga Dobre Štam-
pe u Požegi Slav.

NARODNA SVIJEST 14 Rujna 1938

 

Broj 37

 

Trgovina i promet

U Splitu, centralnoj luci našeg pri-
morja, otvorena su, po odredbama Za-
kona o javnim skladištima i Pravilnika
za slobodna carinska skladišta u po-
morskim lukama ,Javna i slobodna
carinska skladišta“ čija je uloga da
pomažu odvijanje trgovine preko te luke,

U tu svrhu skladišta će vršiti:

Utovar, istovar i pretovar robe iz
bilo kojih prevoznih sretstava, bilo da
je roba odregjena za uskladištenje ili
da ima da se direkto (bez uskladište-
nja) otprema ili pak da se iz skladišta
dalje šalje, kao i reekspediciju po naj-
većim važećim povlasticama.

Posredovanje pri carinjenju i troša-
rinjenju ili bilo kojem drugom zvani-
čenju robe.

Uskladištenje i čuvanje robe, kao i
raznovrsnu manipulaciju tom robom :
sortiranje, čišćenje, lopatanje, prepako-
vanje, miješanje, dijeljenje, vagjenje i
čuvanje uzoraka i slično.

Iznalaženje prostora na brodovima,
željaznicama i drugim prevoznim sred-
stvima, bez obzira na to da li je roba
odregjena za uskladištenje ili je za
direktnu otpremu.

Posredovanje u cilju olakšanja pro-
daje uskladištene robe ili robe upućene
Skladištima ili robe, čiji se uzroci kod
njih čuvaju.

Davanje predujmova i pozajmica na
uskladištenu robu.

Izdavanje skladišnice (warranta).

Sve ove naprijed pomenute radnje
Skladišta vrše po Pravilniku koji je
odobren od nadležnih vlasti i u nje-
mu sadržanoj tarifi, pa ko ima potrebe
za bilo kakvu trgovačku operaciju u
vezi sa splitskom lukom, stoje mu ra-
do na raspoloženju za sva daljnja oba-
vještenja.

 

Jeste li kušali pogaču iz pravog
pšeničnog brašna tako lijepu ukusnu
reš pečenu jedino možete dobiti kod
trgovine BALDA CRNJAK Dubrovnik 2
Pomoćna radnja Gundulićeva poljana
Dubrovnik 1.

KNJIŽEVNOST

Knjige Društva Sv. Jerenima za 0. 1939

Jubilarno godište jeronimskih iz-
danja. Hrvatsko Književ. Društvo sv.
Jeronima izdalo je prvi svoj kalendar
i prvu svoju knjigu godine 1869,
prema tome su izdanja za g. 1939
sedamdeseto godište. To godište je
stoga naročito birano i ono počimlje
posebnu skupinu, koja će u roku od
narednih pet godina činiti jednu pro-
gramatsku cjelinu i tako reći: neku
pučku enciklopediju. Nove jeronimske
knjige se doštampavaju i počinju se
raspačavati od blagdana sv. Jeronima
(30. IX), a jer je zbog znatnog po-
skupljenja papira tiskana odmjerena
naklada, mole se gg. povjerenici i čla-
novi, da požure s narudžbama. Jero-
nimske knjige za g. 1939. jesu ove:
Kalendar Danica za g. 1939; 2. , Zvijez-
de Srca Isusova“, pjesmičke priče o
ugodnicima Božjim od Milana Pavelića;
3. ,Jedni grade, drugi razgrađuju“,
knjiga o današnjim velikim državnici-
ma. (Ove tri kojige zajedao stoje 15
dinara); 4. ,/spod Garičke planine“
pripovijesti iz Moslavine od seljačkoga
književnika Mije Stuparića; 5. ,Kako
se hrani bilje,“ agrikulturna (ratarska)
kemija od Dr. M. Mohačeka (Tih 5
knjiga zajedno stoje 25 dinara); 6.
Majka priča.“ pripovijesti iz Bosne
od V. Grmovića; 7. ,Naša zemlja“
knjiga o postanku zemlje od prcf, B.
Babića; 8. ,Zrtva Novog Zavjeta“,
prvi dio liturgike od D. Kukalja i 9.
.Gospodarski život na selu“ od Dr. M.
Ivšića. (Svih 9 kniga zajedno stoji 50 d.).
Knjižarske cijene jesu po knjizi 10 din.

Za početak školske godine. Hrvat-
sko Književ. Društvo sv. Jeronima iz-
dalo je za puk Deharbov ,Mali rimo-
katolički katekizam“ po 1 dinar. Du-
hovne su oblasti to izdanje najtoplije
preporučile; a sada je Ministarstvo
Prosvjete odobrilo taj jeronimski , Mali
rimokat. katekizam“ kao školski udžbe-
nik, Dalje se preporuča , Mala Biblija“
sa_ slikama po 3. din, Dr. M. Lacha;
uZrtou sv. Mise“ priručnik za zajed-
ničko moljenje i pjevanje (s notama) od
D. Kukalja po 1 din., te crkvena teks-
tovna pjesmarica i molitvenik (II izdanje)
»Anđeosko cvlječe“ priredio I. Perše,
Cijena 15 din. Sveto Pismo Novoga
Zavjeta (IEvangjelja i Djela Apostolska.)
Prevod i tumač prof. dra F. Zagode
Cijena uvez. 20 din. (broširani 12. din.).

 

Iz prošlosti ljekarnice
Male Braće

Teško će biti ikada rekonstruirati
povijest i rad te naše stare institucije,
od njezina početka do danas. Njezina
povijest seže u daleku prošlost, gubi
se u davnim vjekovima, Toliko možemo
pouzdano kazati da je počela sa dola-
skom franjevaca u'Dubrovnik, Ali valja
razumjeti taj početak. Nije to bila, da-
bome, ljekarnica u današnjem obliku,
ali cilj i sredstva su bila i ostala ista,
Pružati bolesnom čovjeku meleme i
ljekove da dogje do vječno žugjenog
zdravlja. Prvi ljekarnici koristili su se
iskustvom generacija, koje su stekle u-
vjerenje da mogu neke trave ili drugi
elementi koristili, Samostani su bili u
ona davna vremena najprirodniji cen-
tri, kamo se je mogao narod utjecati
u raznim svojim nevoljama: duševnim
i tjelesnim. Narod je dolazio i tražio
od redovnika da mu pomogne. Isprva
se je tim poslom, sabiranja trava i kor-
jenja, bavio pojedinac, koji je bio i
sam poznavalac bilja; kasnije, kad su
potraživanja učestala, oćutjela se je po-
treba sistematičnog sabiranja, sušenja
i priregjivanja. Time je bila skopčana
i potreba jedne prostorije, gdje će se
moći ljekovite trave zgodnije i ured-
nije čuvati. Koliko je vremena proteklo
od pojedinačnog sakupljanja do siste-
matskog, nije nam poznato, Svakako
negdje u četrnaestom vijeku počimlje
pojedinačni rad poprimati oblike su-
stavne, premda rudimentarne, ljekarni-
ce. Od tog naime doba datira i oma
malena prostorija u klaustru, koja je

služila za apoteku sve do god. 1681
i o kojoj će biti kasnije govora. Takvi
su bili eto počeci stare naše ljekarnice,
Nije svrha ovom članku ispisati njezi-
no djelovanje od početka do danas.
Ovdje želim jedino prikazati njezinu
borbu za opstanak u prva dva deceni-
ja austrijske vladavine, na teritoriju
bivše dubrovačke republike,

Sigurno je ta stara, skromna ljekarni-
ca preživljavala svoje najkritičnije dane
za dolaska austr, vlasti u Dubrovnik. Lje-
karnica, sa svojim stoljetnim tradicija-
ma, sa svojim starim knjigama u ko-
jima je bilo stotine recepata za sve
moguće bolesti, nije razumjela da ju
može netko skrenuti s njezinih vjekov-
nih pateva. Ljekarnik je bio usposob-
ljen dobrim poznavanjem bilja, ljeko-
vitih i otrovnih, milosrdnim srcem pra-
ma bolesnicima i savjesnim radom u
svom poslu. Drugih patenata nije se
od njega ni tražilo. Konačno ako je
gradski brico mogao vršiti službu ki-
rurga čiruržika i otvarati ili secirati
mrtvace, čirove i slično bez posebnih
ispita na padovanskom  svečilištu, zar
se je moglo nešto više tražiti od lje-
karnika, kojemu su se ljekovi u deve-

deset po sto slučajeva sastojali od o-
bičnih trava i korjenja >

Ljekarnikova dužnost bila je pozna-
vanje, sabiranje, pripremanje čuvanje
ljekovitih trava u prvom redu, a onda
njihova aplikacija na pojedine bolesti.
Za tu dužnost pripremao se je mladi
naučnik kroz godine i godine, Po smrti
staroga magistra, nastupao je auto-
matski mladi, sa svim pravima i daž-
nostima. To su bile njegove patente,
diplome i sveučilišta. Narod ga je pri-

 

znavao kao takova, s punim povjere-
njem uticao se je njemu i to bilo do-
voljno.

Ali novi ljudi, nosili su sobom nove
ideje, s kojima se nisu mogli naši stari
uživiti.

Na sto čuda našao se jednog dama
stari ljekarnik fra Ivan Baptista ,spi-
čar“ kako su ga onda zvali, kad mu
dogje od okupatornih austr. vlasti, toč-
nije od kapitanata, strogi dopis u ko-
me se tiraže podaci o farmaciji, otkada
datira, čijom dozvolom radi, ima li
usposobljenog apotekara itd. Razumio
je da to ne sluti na dobro. Biti će
starom republikancu suze navrle na
oči, kad je razmislio da već eto 40
godina radi u svojoj skromnoj špiča-
riji, nikomu se nije zamjerio, nitko
tražio od njega diploma, a sad, eto ti
došljaci, hoće vjerojatno da ga izbace
jer nema štampanih diploma. Ali po-
moći nije bilo. Samostan se je spre-
mao da svoju humanitarnu ustanovu
održi na nogama. Biti će u prvom redu
molili da može stari fra Ivan Baptista
vršiti i nadalje službu ljekarnika, ma i
ne imao sveuč, diplome, jer zbilja do-
biva dozvolu sa strane austr. vlasti ak-
tom od 7 svibnja 1816. kojim mu se
dozvoljava da može i nadalje vršiti
svoju službu sa provizornim titulom
»asistenta farmaćije“.

Istim aktom bilo mu je stavljeno u
«dužnost, đa mora od godine do godine
provigjeti formaciju s ljekarnikom is-
pitanim i usposobljenim na bilo kojem
austr. sveučilištu. Osim toga ima držati
registar čitave korespondencije, eda
vlasti uzmognu u svako doba imati ih
na uvid, kad god to zatraže. (Od tog
doba većinom datiraju čitavi snopići
recepata, koji se nalaze sada pohranjeni
u arhivu restaurirane stare farmacije).
Bilo je to zapravo veliko poniženje za
starog magistra. Ta on je čak iz Rima
(20 IV. 1802) dobio dozvolu (dispen-
su) da može, premda svećenik, pri-

pravljati lijekove, pa čak, budući nesta-
šica lječnika, i krv puštati na čitavom
teritoriju dubrovačke države. Ali po-
moći se nije moglo i valjalo je na
silu činiti veselo lice kiselom groždju.
Starih dubrov. knezova zaštitnika Male
Braće je nestalo, a novi gospodari nisu
pokazivali posebnih simpatija prama
redovima u opće, pa tako niti prama
Maloj Braći.

To je bio dakle prvi udarac, Fratri,
nisu sve to ozbiljno uzeli. Oslanjajući
se na svog ,asistenta“ ili nisu mogli,
ili nisu htjeli ili, što je najvjerojatnije,
nisu bili u stanju da plate jednog us-
sobljenog magistra pa ga nijesu ni
postavljali. — Austrijska vlast, koja je
istom počela sregjivati prilike, prama
svojem mentalitetu, nije se valjđa htje-
la zamjeriti gradu, poštovanom i ug-
lednom franjev. samostanu, zatisnula
je oba oka i pustila da stvar teče ma-
prijed. Amo i tamo koja opomena, ali
sve je ostalo na tome. Poslije više go-
dina zatišja, kad su već fratri mislili da
je pitanje farmacije zaspalo, stiže, kao
grom iz vedra neba, od mjesne pode-
starije (općine) dopis od 18 veljače

30, u kome se veoma. oštrim izra-
zima izjavljuje sa strane sl. Vlade, da
se nemože apsolutao više trpjeti da ta
javna spičarija franjevaca, usprkos o-
pomene koja im je bila dana i rok od
više godina da urede pitanje EA
magistra, još i danas biva vogjena o
osobe koja nema redovite dozvole u
farmacentskoj struci. Radi toga, saop-
ćuje ista podestarija nalog sl. Vlade,
ima se farmacija u roku od 6 mjeseci,
računajući datum prijema pisma, ne-
faljeno opskrbiti s ispitanim Provizo-
rom. U slučaju da se to ne izvede, na-
kon izlaska odregjenog roka, formacija
će se legalno bez daljnjega zatvoriti.
Potpisani prisjednik: de Gozze, načel-
nik Bettera.

Sad je nastala u samostanu trka.

Slijedi. Dr. N. Španjol.