TAKSA PLACENA U GOTOVU Narodna Svijest GOD. XX — BR. 38 DUBROVNIK, 21. Rujna 1938 CIJENA Din. 1:50 Progsonjena katolička crkva U Fuldi, na grobu Sv. Bonifacija, sastali su se njemački biskupi i odr- žali tom prilikom aktuelna i daleko- sežna vijećanja. Vijećanja su trajala puna tri dana, od 16 do 19 kolovoza, a prisustvovala su im 24 biskupa i 3 generalna vikara. Vijećanjima nije pri- sustvovao jedini od policije prognani rottemburški biskup Mons. Sproll, iako je potpisao pcslanicu, kao ni austrijski biskupi. Za vrijeme tih vijećanja redi- girali su njemački biskupi skupnu po- slanicu na njemački narod s time, da se ona pročita u svim crkvama Nje- mačke u nedjelju 20 kolovoza. Uzevši u obzir okolnosti, u kojima je ta poslanica sastavljena i potpisana od svih njemačkih biskupa, jasno je da ona znači naročito važan dokume- nat naših dama, dokumenat, u kome se najtočnije i najautentičnije odrazuje pravo stanje katoličke Crkve u Nje- mačkoj. Opravdano je stoga i potrebno, da vidimo, što to kažu njemački bis- kupi. Ne ćemo ovdje iznositi potpuni prijevod poslanice, nego ćemo izvaditi iz nje samo najbitnije i najznačajnije misli, Zanimljive su već same primjedbe, s kojima je bila poprećena poslanica, U njima episkopat odregjuje pojedinim župnicima i ravnateljima crkava, koji će čitati poslanicu, da se ,poslanica mora pročitali ma način dostojan, oz- biljan, snažan, svima razumljiv, kako dolikuje njezinoj velikoj važnosti. Svaki period, svaka fraza i svaka riječ moraju dobiti pravi naglasak, da dokumenat potpuno postigne svoju svihu. Prije kao i poslije čitanja u crkvi poslanica se mora čuvati na sigurnom mjestu izvan župnog dvore. Ima se pročitati bez ikakvoga komentara. Neka se nad- ležnoj crkvenoj vlasti pošalje izvještaj o tome, kako je poslanica bila primljena. Biskupi prije svega utvrgjuju svoje duhovno jedinstvo u Kristu, jedinstvo Mističkog Tijela Kristovog, u kome se najljepše cčituje unutarnje jedinstvo njegovih članova. Iza toga biskupi ša- lju srdačan i bratski pozdrav episkc- patu i vjernicima Austrije, jer i protiv njih bijesni isti boj, jer i kod njih pro- tivnici idu za istim ciljem, služe se i istim metodama borbe, Biskupi zatim ističu, da su već u nekoliko prethod- nih poslanica jasno ocrtali nametnutu im borbu, a sada, poslije tolikih is. kustava moraju ustanoviti, da se ona ne samo nije umanjila, postala umje- renija i podnošljivija, nego naprotiv još oštrija i nasilnija. Ide se za tim, da se sruši katolička Crkva u njemačkom na- rodu, da se iskorjeni samo kršćanstvo i da se uvede vjera, koja s pravom božanskom i kršćanskom vjerom ne- ma apsolutno ništa zajedničko. Osim ovoga uvoda poslanica ima tri glavna dijela. U prvome se dijelu nižu provjerene i nepobitne činjenice očite borbe protiv katolicizma. Drugi dio prikazuje nauku rasista sa traženjem nove rasističke religije. Treći dio za- bacuje ,rasističkog boga“ i ustaje pro- tiv fašističkog naturalizma. Završetak u Njemačkoj poslanice napokon podaje nekoliko pobuda vjernicima za junačko izdrža- nje u borbi. Sve oštrije zapreke, koje se postav- ljaju katoličkom životu, takve su, — naglašuje se u poslanici — da se nje- mački katolici, iako vjerni naciji i dr- žavi, sa zebnjom piteju, jesu li oni još ravnopravni sugragjani i mogu li se na osnovu državnih zakona braniti od napadaja ? Ta za njih ne vrijedi zakon, jer ih se ne saslušava po njemu, niti im se daje ikakva zadovoljština za na- nesene im nepravde, Kad se pod ne- razumljivom izlikom silom goni jednog biskupa da ostavi svoju biskupiju, mo- gu li ostali biskupi biti sigurni, da i njih ne zadesi sutra ista sudbina ? Svi biskupi i svi vjerm'ci moraju biti so- lidarni da s najvećom indignacijom od- biju ovakav postupak isto tako kao i otvoreno sistematsko napadanje i vri- jegjanje osobe Sv. Oca, čija je sva briga usmjerena na to, da spasi kato- ličku vjeru u njemačkom marcdu. Jer to je, što se danas na svaki način traži u izvjesnim krugovima : totalno unište- nje katoličke vjere u Njemačkoj. Ne može se ta namjera zanijekati ismija- vanjem kao da bi to bila pusta tispnja katolika ili kleveta, inspirirana protu- dižavnim osjećajima. Mjerodavne osobe javno su izjavile, da je njihov duhovni program konac njemačkog katolicizma. Sve što je vjersko proglašuje se za protivno jedinstvu macije, dokida se svaka javna vjerska manifestacija. Sva je katolička štampa pod strogom cen- zurom, što je isto kao da je zabra- njena. Predbacuju se Crkvi potajni od- nosi s ruskim boljševizmom, i ako prema papinskim enciklikama i izjava- ma, prema jasnoj nauci Crkve, prema ispovjestima samih boljševika izlazi, da boljševizam nema nigdje nepomirljivog neprijatelja nego u katoličkoj Crkvi. Dr- žavna vlast promiče pokret otpada od Crkve, a katol. studentima i službeni- cima stavljaju se pred oči sve gore prijetnje. U bračnom se zakoniku pri- mijenio princip, kog se može samo osuditi. Govori se, da njemački katolici moraju sve ovo da trpe (time se dakle implicite priznaju progonstva Crkve) kao potrebnu reakciju zato, jer se nisu bez rezerve priklonili novome Reichu. Nije istina, izjavljuju njemački biskupi. Nekoliko puta su biskupi očito tražili zbliženje i suradnju s novim režimom uajsavjesnije su ispunili svoje gragjan- ske dužnosti. Bez uspjeha. Svaki put se sve više pokazalo, da vodeći kru- govi neće sporazuma s katoličkom cr- kvom. ,lzjavljujemo jedamput zauvi- jek“ — svršava prvi dio poslanice — »sa svom odlučnošću da mi njemački katolički biskupi ne kupujemo niti bla- gostanje, niti toleranciju, niti vjerski mir Žrtvujući našu vjersku baštinu, po- puštajući od prava Crkve, niti malak- šući u svojoj osobnoj hrabrosti i zna- čaju. Mi znamo, da je Crkva Ona, koju ni vrata paklena ne će nadvladati“. (Katolički List). Prave uzroke ovim progonstvima iz- ložićemo u slijedećem članku. Odluke Episkopata o Katoličkoj Akciji Piše Mons. Miho Pušić, biskup hvarski I. Episkopat je došao ususret oprav- danim željama kat, intetektualaca, te je donio slijedeći zaključak: ,u društvima katol. muževa odnosno katol čkih žena osnivati će se posebne sekcije za in- telektualce s nadležnim sekretarijatima kod biskupskih vijeća odnosno kod središnjeg vijeća“ (pravila tač. V.). što je još bolje razjašnjeno pri točci III tumača pravila. Ovdje se moraju naći zajedno svi intelektualci obiju strana u skupnom studiju i radu oko promi- canja zajedničke svete katoličke stvari. Takodjer uvažilo se i druge želje te se je dozvolilo ,da pojedinci, koji više ne pripadaju omladinskim organizaci- jama, jer su navršili tridesetu godinu, ili su se oženili ili su svršili stručne nauke, mogu iznimno uz odobrenje nadležne crkvene vlasti prema potrebi preuzimati mjesta u upravi društva, o- kružja i saveza“. Generalno je pravilo kod svih društava da se u njihove od- bore mogu birati samo pravi članovi istog društva. To je predvigjeno i kod nas u križarskom poslovniku (vidi Pri- ručnik križarske organizacije II. izdanje str. 27 8& 22), gdje ,se dozvoljava samo kod ceijačkih i radničko-gradjanskih omladinskih društava da se mogu u odbor izabrati i najviše dva starješine“, Megjutim radi više razloga uveo se o- bičaj u svim našim organizacijama da mnogi stariji, ostaju i dalje u upravi društva, te društvu radi toga kao čla- novi pripadaju, u prvom redu jer men- talitet starijih ne odgovara potpuno mentalitetu mladjih, a opet treba da se odgoji što više mlagjih voditelja koji će održavati isti mladenački duh, polet i aktivnost i bolje shvaćati želje i tež- nje svojih članova. Iznimno mogu o- stati u upravi stariji, koji su hic et nunc nužno potrebiti da društvo ne propad- ne ili ne pretrpi velike štete, Tako je odregjeno po svuda u katoličkom svi- jetu. U lialiji kod katoličke omladine, u Francuskoj i Belgiji kod Jocista i Jacista, kako je to označeno u njiho- vom Priručniku (vidi Manuel J, O. C. str. 162 tač, XXXVI). Tako mi je posebno na odnosni u- pit odgovorio kan. Cardyn dne 7 trav- nja tekuće godine i glavni duhovnik Jacista (Kat, Seljačke Omladine) u svom pismu od 4 travnja tekuće godine. Iz- megju ostaloga ovaj zadnji piše: ,mi nastojimo da u svim odborima bude članova svake godine, od 18, 20, 23 itd, godina, a da nikad ne bude u dru- štvu jedini utjecaj jedne same gene- racije. To traži često izmjenjivanje vod- stva, što donosi teškoća, ali to je ne- ophodno nužno za život pokreta“, Uvažujuć velike štete, što bi naša omladinska društva imala kada bi mo- rali najednom odstupiti iz uprave svi članovi, koji su prešli godine, episko- pat je odlučio da dogledno vrijeme pri- pustiti iznimke, ali treba da se sva glav- na vodstva pobrinu, da odgoje što više mladih članova, koji će u smislu pra- vila biti sposobni da budu birani u odbore. Tako će se stvari svesti u pravi red, koji traži da budu birani u od- bore samo pravi članovi iz toga dru- štiva. Dakako za odgoj zgodnih vodi- telja hoće se neko stanovito vrijeme, koje će zastalno episkopat dati na ras- položenje svim glavnim vodstvima pre- ma svojoj uvigjevnosti, da se stvari dovedu u normalnu kolotečinu. Tako će se moći sve grane katoličke akcije da slobodno razvijaju u megjusobnom djelokrugu, a da ne smetaju jedne dru- gima, kako to često naglašuje sv, Otac. Da spomenemo ovdje samo ono što On kaže u svom pismu kard. Bertra- mu (12 novembra 1928): ,lako je shva- titi da će se katolička Akcija u svojoj provedbi u djelo razlikovati prema dobi i spolu, isto tako i prema različitim prilikama vremena i mjesta. To će biti ipak na takav način, da se organiza- cije omladine dadu poglavito na po- sao pripravljanja i izgradnje, a da zrelija dob izdašno upotrebi svoje sna- ge u apostolatu na širem polju. | tako nijedna forma dobrotvornog djelovanja neće biti isključena, nijedna zanema- rena, koja spada na bilo koji način pod božansku misiju crkve“, ex . Križari Veliko Križarsko Bratstvo broji da- nas 840 križarskih društava sa 30.000 članova. Od toga broja Zajednica se- ljačke križarske omladine broji 389 društava i 12,950 članova; zatim Za- jednica radničke križarske omladine 110 društava i 5.250 i Zajednica gjačke križarske omladine 42 društva i 1900 članova. K tomu treba pribrojiti 310 zborova Malih Križara i avangardista sa oko 10.000 članova. U prošloj go- dini osnovano je 105 movih društava, Održano je duhovnih sastanaka 3.000 prosvjetnih sastanaka 12.840 i preda- vanja 9.420. Prema tomu u samoj prošloj godini održali su Križari 17,140 sastanaka. Priredaba je održano oko 250. Veliko Križarsko Sestrinstvo po- dijeljeno u četiri zajednice ima 452 društva sa 18.935 članova. Tu je odr- žano sastanaka 11.780. Prema tomu svih društava ima 1.302 sa 48.936 članova. Te brojke sve govore. Taj se rad mora priznati i pohvaliti i nasljedovati | Ta statistika najrječitije govori, da tra- jan rad donosi obilnih plodova, ako je osnovan na ispravnim smjernicama Katoličke Akcije i crkvenoga autoriteta. Novost za gg. svećenike! Nedavno je izašla knjiga propovijedi : Đuro Cezner: ,Blagoslovljen Bog u svojim svetima“, 4 godišta, 155 propovijedi za svetkovine i razne zgode. Vrlo omiljela autorova prva knjiga Svijetlo dana Gospodnjega“ prepo- ruča i ovu potrebitu knjigu. — Cijena 54 din. s poštarinom, Naručuje se če- kom br, 1968. — ,Nova tiskora“ — Vrček i dr., Sarajevo. Na ovo upozorujem gg. svećenike i lajke katolike, koji žele lijepo i dobro štivo !