Broj 41 1 Dr Josip Posedel Ode nam u vječnost jedan od najmarkantnijih i najdostojnijih pred- stavnika katoličkog i hrvatskog Dub- rovnika. Prošle subote, dne 8 o. m., u Bijeloj u Boki, kod svoje kćerke gdje. Ribić, u dubokoj starosti od 80 godina predao je svoju neokaljanu i poštenu dušu u ruke Svemogućega dr. Josip Posedel, bivši dugogodišnji, visokozaslužni profesor i direktor dub- rovačke gimnazije, srednjoškolski in- spektor u m., nosilac komturskog kri- ža papinskog orđena sv. Grgura Ve- likog. Glas o smrti ovog našeg istak- nutog intelektualca i prosvjetnog rad- nika, izglednog katolika, iskrenog i požrtvovnog rodoljuba hrvatskog ža- lošću je ispunio srce dubrovačkog gra- gjanštva. S dubokom boli i pietetom zastadosmo preksinoć nad skromnim mrtvačkim kovčegom koji krijaše u sebi zemne ostatke čovjeka, te je kroz pola stoljeća svijetlio našem gradu: ne samo kao visok primjer učenosti, kulture i pedagoške spreme, već, što je glavno, kao primjer: vanredan pri- mjer karaktera: katoličkog i hrvatskog! Blagopokojni dr. Posedel nije doduše bio rodom Dubrovčanin; ali došavši ovdje, kao mlad profesor, na- zad više od pola stoljeća: god. 1884; te ostavši, uz manje prekide, u Du- brovniku sve do pred svoju smrt, bio je poprimio sve izrazite karakteristike starog, neodoljivog, vječnog duha du- brovačkog: postao, i do smrti ostao dubrovačkim gosparom najfinije kva- litete. Na našoj gimnaziji djelovao je plemeniti pokojnik pune 33 godine: od 1884 do 1899 kao profesor, otada pak, do g. 1917, kao direktor; dopri- nijevši na taj način mnogo naobrazbi i uzgoju čitavih generacija narodne inteligencije. A bio je pokojni dr. Po- sedel uzornim nastavnikom, u svojoj struci — filozofiji i klasičnim jezićima — pravim kapacitetom. Osim grčkog i latinskog, bio je takogjer i vrsnim znalcem živih jezika: talijanskog, nje- mačkog i francuskog: starija nemačka i talijanska književnost bila mu je sva poznata. Razumijevao se podrobno i u druge naučne discipline; bio je, kratko da kažemo, čovjekom svestra- ne naobrazbe i visoke kulture. Sav zauzet nastavničkim i administrativ- nim radom, i uzgojem svoje djece, nije pokojnik nalazio dovoljno vreme- na da se laća pera, al ono malo, što je napisao odlikuje se znanstvenom temeljitošću i savjesnošću. Svojim u- čenicima bio je doista i ostac i majka, pazeći osobito na uzgoj njihova ka- rakteta. No što je najvažnije, što je životu i ličnosti pok. dr. Posedela da- rovalo najveću vrijednost i cijenu, bio je — uz njegovo hrvatsko rodo- ljublje — onaj njegov vazda kon- zekventni, otvoreni, integralni i bez- kompromisni katolicizam, zbog kojega je jamačno i ria ono svijetu primio vijenac pravde iz ruku Isusa Krista, u kojega je svom dušom vjerovao i stope mu evangjeoske po istini slijedio. God. 1917 postavljen je dr Poseđei inspektorom dalmatinskih gimnazija, sa sjedištem u Zadru, gdje ga je godinu kašnje zatekao slom države, Malo zatim umirovljen, vratio se u svoj drugi zavičaj, Dubrovnik, posve- tivši se premda već star i umoran od rađa, a i od patnja i nepravda; kojih mu također nije uzmanjkalo, posvetio se ipak revnom djelovanju po mjesnim katoličkim prosvjetnim i karitativnim društvima i ustanovama. Bio je među ostalim vrlo agilnim predsjednikom ,Boškovića“. Zbog toga, kao i zbog rijegovog ranijeg katoličkog rada, izraženo mu je pri- znanje od samog Kristovog Namje- sniika: odlikovan je visokim stepenom — koriturskim križem — ordena sv. Grgura Velikog. Pa i mrtvu iskazana mu je najviša počast, koja se u Du- brovniku može iskazati jednom ka- toličkom svjetovnjaku: njegovo tije- lo, preneseno u Dubrovnik na sa- hranu, blagoslovio je, u Stolnoj crkvi, pontifikalnim obredom, sam Preuzvi- šeni dubrovački biskup dr Josip M. Carević. Pjevao je Crkveni pjevački zbor. U Bijeloj bio mu je također veoma dirljiv ispraćaj uz žvonjavu zvona svih crkava. Odaslanstvo ga dopratilo do Dubrovnika. Premda eto pokojnom dru Pose- delu nije bilo suđeno da _u Dubrov- niku umre, naš je grad ipak dopala čast, da mu na svome tlu dade po- čivališta, Njegov sprovod, prekjuče podveče, iako bez osobite vanjske pompe, okupio je ipak čitavu elitu dubrovačku. Nađ otvorenom rakom u groblju na Boninovu, oprostiše se od vrlog pokojnika, dirljivim govori- ma njegovi nekadanji kolege: di- rektor mjesne gimnazije gosp. Petar Radoničić; gimnazijski kateheta um. msgr. Miho Fabris; u ime Braće Hrv. Zmaja, karitativnog društva ,Stanak sv. Vlaha“ i u ime pokojnikovih biv- zih učenika dr Vicko Svilokos, naj- poslije je prof. Jakov Carić pročitao svoj sonet u čast pokojnika. Mješo- viti gimnazijski pjevački zbor otpje- vao je tužaljku, pa je uz pobožnu molitvu i poklik : Slava mu! lijes po- ložen u raku. Vječni pokoj i slava dru Josipu Po- sedelu. Ueviljenoj gdji kćerki i gg. sinovima naše najiskrenije i najto- plije saučešće!! Smrtna kosa ++ Karlo Birimiša dobri i čestiti naš sugrađanin, sin stare, ugledne dubro- vačke kuće, preselio se u vječnost prošle srijede, nakon dugih patnja. Brojni prijatelji ispratiše ga sutradan do groba. + Marija Valettta, starica majka mjesnog inženjera g. Fridrika Valen- te preminula je u Lapadu u subotu 8 o. mj. a sahranjena preključe. +4 Kate ud. Filaiis rođ. Šarić od- lična dubrovačka gospođa preminula je preključe w 89.0 godini. Pokopa- na je juče. Premihulim rajsko naselje, a svima koji za njima žale i tuguju od Boga utjeha. Uspješno se oglašuje u Narodnoj Svijesti l“ Crkvene. vijesti Iz Bratovštine Sv. Luke Ev. i BI. Gospe od Karmela u ovoj Gospinoj crkvi: Blagdana Sv. Terezije Avili Di. u subotu 15 oktobra sv. mise u 7 s, — Blagdana Sv. Luke Evangjeliste, u utorak, 18 o. mii sv. misa pjevan u7 s. Gospa od Danača kao svake tako se i ove godine slavi treće nedjelje listopada, dakle slijedeće nedjelje 16. o. mj. Tog će dana biti sv. mise u 6!/ i 7!/a, a pjevana svečana sv. misa u 9 sati. Po podne u 4 sata rozarij iza kojega slijedi propovijed (propovijeda vič. Don. Gjuro Krečak i blagoslov. Zračni napadaji održani su ptoš- četvrtka u jutro i kasno uveče. Nije bilo ništa naročita, a i ne može biti, dok se stvar izvodi bez sudjelo- vanja aviona. Avion je koji svojim prisustvom stvara iluziju prave zračne navale. NARODNA SVIJEST 12 Listopada 19388 = GRADSKE Drugi pastirski pohod obavlja Pre- uzv. dijećezafiski Biskup ktoz ovu sedmicu u župama Gruža i sv. An- đrije u črkvi sv. Vlaha, u Bolnici i ostalim dubrovačkim vjerskim institu- čijama te kongregacijama Čč. sestara. Sastanak općinskih načelnika i predsjednik HSS. U petak 7 ov. mj. u prostorijama izborfie kancelarije HSS održan je sastanak seoskih općinskih načelnika i predsjednika mjesnih organizacija HSS iz cijelog kotara. Saštaniku je prisustvovao rar. zašt. g. prof. Roko Mišetić i člafiove organizacija okolice informirao o ak- tuelnim događajima i političkoj situ- aciji. Osim toga su pretresena brojna pitanja kotara. Akcija za fiepismene. U nedjelju 16 ov. mj. na inicijativu H. K. D. ,Napredak“ održati će se u Dubrov- nika. sabirna akcija za nepismene &dnosno za klub ABC. Tog dana će se prodavati odkupni znakovi za na- bavak abecedarka i pisaćeg materijala. Vijeće. U subotu od 16 do 19 te od 20 do 22 i po sata trajala je sjed- nica opć. vijeća i za to vrijeme je pretresen i izglasan pravilnik o iz- vršenju budžeta i taksa i iarieta kao i sam profačtin u iznosu D. 17,081.068 Sjednici je prisustvovalo 28 vijećnika na čelu s g. Bracanovićem, načelni- kom te nekolicinom referenata. Lične vijesti. U naš grad je dopu- tovao generalni ravnatelj Norddeut- scher Lloyda - Bremen g. Johan Rie- del. — Na prolazu za Split u našem gradu je jučer boravio predsjednik Jugoslavenskog Noviniarskog Udrtiže- nja u Zagrebu g. Dr. Branko Soko- lić, član Tipografijine štampe. Muslimanski đaci u Dubrovniku. U Dubrovnik je doputovalo 40 đaka učenika IV razreda muslimanske gim- nazije iz Sarajeva (Husrevbegova medresa) pod vodstvom g. prof. Mu- lahailovića. Otvor školske godine na domini- kanskom filozof - teološkom učilištu. 10. X. iza svečane sv. Mise ,de Spi- ritu Sancto“ održao je pred čitavim profesorskim zborom i đacima dubo- ko predavanje mp. O.Dr Jordan Ku- ničić o temi: ',Teorija i praksa — načela i život“, u kojem je predočio uzroke rascjepa koji nastaje između idejnog i praktičnog reda s osobitim obzirom na socijalni poredak. Zatim je pokazao filozofijsku opravdanost harmonije obiju redova i korist koja bi iz te harmonije slijedila za život pojedinca i ljudskog društva. Gdja I. Bata, supriiga češkog ve- leindustrijalca i — kako se veli — kandidata za predsjedništvo republike, boravila je prošlih dana u Dubrovniku s djecom. Bila je otsjela u » Villa Argentina“. Stečajna masa dubrovačkog tram- vaja izabrala je novog upravitelja. Bila su dva kandidata: dr. Ivo Bianchi i dr. Josip Baljkas, obadva mladi mje- sni advokati. Prvi je dobio 1800, drugi 1600 glasova. Sud je osnažio izbor, dok je manjina, kako čujemo, uložila utok. Izložba ručnih radova! Pozivamo Vas ovime uljudno, da posjetite zanimivu izložbu ručnih ra- dova, izragjenih iz Mez-prediva za ručne radove u različitim tehnikama ja, pletenja i kačkanja. Izložba je otvorena u Dubrovniku od 18 do 21 oktobra u Oficirskom Domu dnev: no od 10—18 sati neprekidno. Ulaz slobodan ! Prodaje nema! Upravite- ljica izložbe daje rado obavijesti na sva pitanja. Mez d. d. Zagreb. Strana 3 VIJESTI Talijanska ericiklopedija u Dubro- vačkoj Biblioteci. Kako je već Bilo javljeno, talijanska vlada darovala je Dubrovačkoj Biblioteci veliku enciklo- pediju, koju je zapdčeo izdavati god. 1925 Giovanni Treccani, — senator Kraljevine Italije, utemeljivši za to pošebni institit, a dovršila je talijan- ska Vlada lanjske godine. Ta enci- klopedija pred par dana prenesena je u gradsku biblioteku. Ogroman je to dobitak za ovu našu instituciju, jer je enciklopedija Treceani uzorno djelo te vrsti. Razdijeljena u 35 voluma kvart-formata, sadrži po prilici 35.000 strana teksta, 7000 tabla u rotogra- viri, 800 tabla u bojama i geograf- skih karata, te više od 60.000 iltistta- čija u tekstu. Na tom djelu radilo je više stotina stručnjaka svjetskog gla- sa i talijaniskih i stfanih, a obrade riekih pojmova prave su znaristvene studije. Da je ovu enciklopediju do- bila Dubrovačka Biblioteka zasluga sadašnjeg talijanskog Konsula u Du- brovniku gosp. Alfreda Nuccio, koji se je na molbu bibliotekara Dubro- vačke biblioteke, uprav svojski zau- zeo kod svoje Vlade i isposlovao sam tako skupocjen dar, na kojemu Upravu Dubrovačke biblioteke i ovim putem najtoplije zahvaljuje i veliko- dušnoj Vladi Kraljevine Italije i go- spodinu Konsulu. Predavanje. G. Stjepan Kastropil, profesor održaće u Francuskom Klubu drugi ciklus svojih predavanja. Pre- davanja kojih je na broju sedam ob- radiće francuski toman od realizma do naših dana. U prva tri predavanja koja nose naslove: ;Le roman rćaliste et naturaliste“ ; ,Les &vandes du na- taralisime“ i ,L' esprit traditionnaliste et |' esprit revolutionnaire dans le ro- man francais moderne“, predavač će obraditi struje u modernom romanu uglavnom do svjetskog rata, dok će druka četiri predavanja pod skupnim Haslovom ,Quelques aspects du ro- man francais contemporain“ biti po- svećena savremenim romanopiscima : Andrć Gide-u, Francois Mauriac-u, Jules Romains-u i Georges Duhamel-u. Predavanja će se održati svake stri- jede u novim prostorijama kluba, ulica od Đomina br. 6. Dan prvog preda- vanja je 19. oktobra. Ulaz slobođan i Besplatan. Izjava Udruženja Trgovaca — Du- brovnik. Prigodom budžetske rasprave za god. 1938/39 u Vijeću Gradske Općine Dubrovnik dana 8 oktobra t. g. iznio je g. pretsjednik Bracanović u svojem govoru činjenicu, da bi svo- jevremeno neki pretstavnici ovdašnjih trgovaca bili predložili, da se uvede uvozna taksa na brašno u iznosu od din. 0.50 (pedeset para) po kg. na- glasivši time, kako i sami trgovci ne vode računa o navodima, koje je o- vo Udruženje ove godine iznijelo pred gradsko vijeće. — Radi upoznavanja javnosti sa faktičnim stanjem stvari tobožnjem gornjem predlogu trgovaca ovo Udruženje iztavljuje, da je pri- godom rasprave predloga budžeta za god. 1936/37 podnijelo svoje prigovore na izneseni predlop za naznačenu go- dinu, u kojima je tražilo da se mjesto uvozne takse ad valorem od 0.75% na brašno uvede uvozna takša po ki- logramu i to u iznosu od Din. 0.05 (pet para), što pretstavlja ništa manje nego razliku od 0.45 din. od onog predloga, kojeg bi tobože neki pret- stavnici trgovaca bili podnijeli po iz- javi g. pretsjednika Bracanovića grad- skom vijeću prihvat“.