i

YAKSA PLAĆENA U GOTOVU

Narodna Svijest

 

 

 

 

uOD. XX — BR. 42

DUBROVNIK, 19.

Listopada 1938

CIJENA Dio. 150

 

Izbori

Skupštinski izbori, koji će se u dr-
žavi izvršiti u nedjelju dne 11 pro-
sinca o. g., sedmi su po redu, Prvi su
bili (za konstituantu) 20 X. 1920; dru-
gi 18. III. 1923; treći 8. II, 1925; če-
tvrti 11, IX. 1927; peti 8. XI 1931;
šesti 5. V. 1935.

Izbori će se izvršiti po istome za-
konu, po kom i prošli: petosvibanjski,
Glasovat će javno, kao što je bilo na
prošlim i pretprošlim izborima, Izabrat
će se 371 poslanik, ovim redom : Beo-
grad (Zemun, Pančevo) 5 poslanika ;
Zagreb 4; Ljubljana i Sarajevo po 2;
Split, Cetinje, Niš, Novi Sad, Banja
Luka i Skoplje po 1 poslanika. Po ba-
novinama: Dravska 29, Savska 76,
Vrbaska 26, Primorska 24, Drinska 39,
Zetska 33, Dunavska 53, Moravska 41,
Vardarska 45. Čitava se država dijeli
na 35 izbornih okruga. Dubrovnik spa-
da u dvadeseti izb. okrug. Osim gori
pobrojenih smatraju se izabranim ta-
kogjer i nosicci onih kandidatskih lis-
ta, koje dobiju najmanje 50000 glasova.

Prema postojećem izbornom zakonu
imaju se postaviti zemaljske kandidat-
ske liste, Svaka takva lista, koja bude
odobrena, važi za cijelo državno pod-
ručje. Kandidate mora postaviti po svi-
ma srezovima. Da pojedina kandidat-
ska lista bude odobrena, mora biti pot-
pisana od najmanje trideset predlagača
iz barem polovice ukupnog broja u-
pravnih srezova u državi; ti pak sre-
zovi mora da su rasporegieni na pod-
ručju od barem šest banovina. Svaka
lista mora biti prikazana Kasacionom
(vrhovnom) sudu u Beogradu najkas-
nije 15 dana prije izbora; u sadanjem
slučaju do 26 slijedećeg studenog.

Zakon odregjuje ko sve ima biračko
pravo, a to su svi muški državljani,
koji su na dan izbora navršili 21 go-
dinu, ukoliko pojedinac nije zakonom
spriječen. Preduvjet, da netko može
izvršiti svoje izborno pravo, jest, da
bude unesen u izborne spiskove, koje
vode općine po službenoj dužnosti,
Ipak svaki izbornik i uopće svatko,
koga stvar interesuje, ima pravo tražiti
ispravak izbornih spiskova po postupku
koji zakon predvigja, i to najdalje pet-
naest dana iza kako su izbori raspi-
sani, Ovog puta krajnji je rok 25 ov.
mjeseca : dakle još sedam dana !

Da se izborni zakon točno izvrši
brine se naročiti, u tu svrhu sastav-
ljeni: Glavni izborni odbor u Beogra-
du, čiji su članovi predsjednik i pod-
predsjednik Državnog savjeta, pred-
sjednici kasacionog suda iz Beograda,
Stola Sedmorice iz Zagreba, Vrhovnog
suda iz Sarajeva i Velikog Suda iz
Podgorice, odnosno njihovi zamjenici,
te po dva člana svake kandidatske li-
ste. Za svako pojedino biralište tako-
gjer se imenuje odbor. Glasovanje je
usmeno i javno a traje bez prekida
čitav dan od 7 sati ujutro do 6 sati
navečer.

Kako se čini, bit će na ovim izbo-
rima samo dva tabora: samo dvije
kandidatske liste: lista Jugosl. radikal-
ne zajednice: ma čeiu joj predsjednik
vlade dr, Milan Stojadinović i zajed-
nička lista cjelokupne opozicije sa dr
Vlatkom Mačekom na čelu.

Na prošlim izborima bile su četiri
liste : Maček, Jevtić, Maksimović, Ljotić,

Obje strane, razumljivo je, nastojat
će da sebi izvojuju pobjedu i to što
potpuniju i sigurniju, naime sa što ja-
čom većinom. Stoga će jedna i druga
svim silama uprijeti i upotrebiti sva-

kolika, zakonom dopuštena sredstva,
kako bi predobile čim veći broj glasače.
Obzirom ma kratak rok za izbore,
kao i na razne druge okolnosti, pred-
izborno gibanje obećava da će biti
vrlo živahno.
K. St.

 

NJEMAČKE KATOLIKE
BEZ PRESTANKA PROGONE

Pod ovim naslovom izdao je nazad
mjesec dama vrlo interesantno i sav-
jesno pisanu knjigu ugledni francuski
publicist Robert d' Harcourt (,Catho-
liques d' Allemagne“. Plon ćd. Paris).
Autor je dugo i na licu mjesta  pro-
učavao odnose izmegju njemačkog ra-
sizma i kršćanstva, poimence pak ka»
tolicizma. Htio se je glavom osvjedo-
čiti šta je zapravo na stvari, i došao je
do slijedećih zaključaka.

Hitlerovski rasizam — kaže d' Har-
court — sačinjava doista jedan pose-
ban i sasvim osobit svjetovni mazor.
Taj nazor dijeli, do danas barem, tek
jedan stanoviti i nevelik broj Nijemaca ;
ali nacional-socialistički režim očevidno
teži zatim, da taj nazor marine čitavom
njemačkom narodu.

Racističko naziranje na svijet u bit-
nosti je protivno i židovstvu i kršćan-
stvu uopće, katolicizmu napose; pro-
tivi se takogjer svakoj ideji općeg čo-
vjekoljublja i bratstva megju ljudima.

Buduć rasizam po svojoj zločestoj
prirodi agresivan i ratoboran, hoće mu
se boj biti: koliko sa židovstvom, to-
liko sa kršćanstvom, u prvom redu
s katolicizmom.

Proti kršćanstvu ustaje nacional so-
cializam zbog njegovog istočnjačkog
porijetla i njegove veze sa židovskim
starim zavjetom, kao i zbog nauke o
ljubavi prama bližnjemu i njenoj kon-
zekvenciji: samilosti spram bijednih i
nevoljnih. U tome se racisti povode
za poznatim umobolnim njemačkim fi-
lozofom Nietscheom; a nije ni čuda
kad se uzme u obzir da nacional-so-
cializam i megju vlastitim svojim ideo-
lozima i prvacima broji više od jed-
nog notornog umobolnika. Njemački
nacisti spočitavaju dalje svojim katoli-
cima ono isto, što i mama stanoviti
maši ,nacionalisti“, biva da mam je
vrhovni crkveni poglavica tugjinac i da
boravi u inozemstvu.

Konačni cilj hitlerovskog  racizma
nije — po Harcourtovu mišljenju —
da uskrisi staro germansko poganstvo
— to bi bilo i suviše ludo — makar
i od nacista. Hitlerovski racizam hoće
nešto drugo: hoće maime da u Nje-
mačkoj stvori nekakvu ,kršćansku na-
cionalnu crkvu“ u koju bi strpao sve-
kolike protestanske sekte i one kato-
like koji otpadnu od Rima, Taj otpad
nacizam svima silama favorizira. Ra-
zumije se, tome bi čudnom ,kršćan-
stvu“ digli sve dogme i uopće svuko-
liku sadržinu, ostavivši mu da vrši

propagandu nacionalizma i rasizma,
Sigurno je zaključuje autor, da

će, nastavi li se ovako, prije ili poslije
rasizam u borbi proti katolicizmu po-
segnuti za istim sredstvima za kojim
posegoše ruski i španjolski boljševici,
Dovle d' Harcourt, Crna predvigjanja
francuskog pisca već se obistinjuju.

Njemački ministar unutrašnjih po-
slova naredio je, da ubuduće državne
zgrade ne smiju isticati zastave prili-
kom vjerskih manifestacija. Zabranjuje
se, osim toga, državnim činovnicima,
svako sudjelovanje u crkvenim sveča-
nostima. Niti općinske vlasti ne smiju
više učestvovati kod procesija, vjerskih
svečanostt, školskih misa, dolaska bis-
kupa i svih priredaba koje imaju vjer-
ski karakter, Vlasti moraju biti izvan
svake vjeroispovijesti, jer — kaže mi-
nistar — ,država je nad vjeroispovje-
stima“.

Borba protiv vjere u školama dotje-
rala je već dotle, da u njima nema više
nikakvog vjerskog traga. Ukinute su
sve privatne škole, otstranjeni svi cr-
kveni ili redovnički nastavnici, izbačen
sav vjerski program, a sad se više ne
smije ni moliti prije i poslije škole.
Mjesto molitava pjevaju himne ,Fii-
hreru“ i njemačkoj otadžbini.

U subotu dne 8 o. m. oko 9 sati na
večer sakupilo se pred nadbiskupskim
dvorom kardinala [nnitzera u Beču
više hiljada fukare, koja je, uz
pogrdne poklike provalila u dvor, op-
ljačkala ga, demolirala i najposlije pod-
metnula vatru. Požar je doduše ubrzo
pogašen, ali nadbiskupska rezidencija
ostala je neuporabiva za stanovanje.

»Politički vogja jednog naroda —
piše A, Hitler u svojoj knjizi ,Mein
Kampi“ — mora vjerske ideje i usta-
nove svog naroda čuvati kao vječne i
nepovredive. Drugačije vladanje u tom
pogledu, naročito što se tiče Njemač-
ke, dovelo bi do katastrofe“, Danas
se ipak drugčije misli, piše i radi, ne-
goli pred desetak - dvanaest godina !
Nu, desnica Božja reda od kule do
kule: kadli-tadli na svačiju dogje red !

K. SE

Izložba ručnih radova!

Pozivamo Vas ovime uljudno, da
posjetite zanimivu izložbu ručnih ra-
dova, izragjenih iz Mez-prediva za
ručne radove u različitim tehnikama
vezanja, pletenja i kačkanja Izložba
je otvorena u Dubrovniku od 18 do
21 oktobra u Oficirskom Domu dnev
no od 10—18 sati neprekidno. lJlaz
slobodan! Prodaje nema! Upravite
ljica izložbe daje rado obavijesti na
sva pitanja. Mez d. d. Zagreb, —
Dubrovnik: Oficirski Dom, Ulica Kra-
lja Petra (Stradun).

Stigli novi jesenski modeli

 

 

 

Članovima
službenika“ na otplatu uz iste
cijene kao i za gotovo.

»Zadruge državnih

  

1 ME oo U APOTEKAMA
KAŠTEL D.D ZAGRE Reg.br. 15426/38

Zanimljivosti

Najveći parobrod na svijetu ,Que-
en Elisabeth“ (,Kraljica Elisabeta“ :
ime sadanje britanske vladarice) pori-
nut je u more pred nepun mjesec dana
— 27 prošlog rujna — na ušću rijeke
Clyde, nedaleko Glasgowa u Škotskoj,
na istom mjestu gdje je, točno nazad
četiri godine — 26, IX. 1934 — pori-
nuta ,Queen Mary“ (,Kraljica Marija“
ime britanske kraljice - majke).

Novi morski orijaš doista je najveći
na svijetu; nadmašuje ne samo svoju
sestrinsku lagju ,Queen Maiy“ već i
francuskog gorostasa ,Normandie“,

»Queen May“ ima 81.000, ,Nor-
mandie“ 83.000, a ,Queen Elisabeth“
85.000 tona. Ovaj je takogjer odregjen
za putnički i poštanski saobraćaj pre-
ko Atlantika, Graditelji, iskorišćujuć
razna iskustv?, stečena  parobrodom
»Queen May“, nasjojali su kod ovog
novog parobroda ukloniti svaki nedo-
statak, tako da mu, što se udobnosti
i brzine tiče, zadugo ne bude premca
na oceanima; te da umah osvoji i
trajuo zadrži t, zv. plavu vrpcu“:
znak najveće brzine. Pored neopisive
raskoši lagja se odlikuje takogjer i
najmodernijim  tehnčkim  uregjajima
svake ruke, Računa se, da za put iz
Evrope u Ameriku i natrag neće tre-
bati više od nedjelje dana.

Prvi parobrod koji je prevalio Atlan-
tik iz Amerike u Evropu: bijaše mala
drvena lagja ,Savannah“* od 350 tona,
g. 1819. Za putovanje trebala je tri
nedjelje dana, a pomagala se i jedrima

Samim strojem, bez pomoći jedrilja
prvi je preko Atlantika : iz Corca (Irska)
u New York: preplovio parobrod ,Si-
rius“, ravno pred stotinu godina.

Plovidba je takogjer trajala 21 dan,
prosječnom brzinom od 10 milja na
sat, Dvije godine zatim saobraćala je
Atlanskim oceanom , Britania“ parobrod
1200 tona. Polovicom prošloga stolje-
ća pojavio se čuveni ,Great Eastern“ :
najveća lagja sagragjena u XIX. stc-
ljeću: remek-djelo slavnog engleskog
brodograditelja I. K. Brunela. Dužina
lagje iznosila je 211, širina 25 metara,
nosivost 22.500 tona.

G. 1907 puštene su od Engleza u
saobraćaj tragična ,Lusitania“ torpedi-
rana početkom svjetskog rata i sesira
joj ,Mauretania“ od 30.000 t.; za o-
vima, takogjer tragični ,Titanic“ (po-
tonuo na prvom putovanju g. 1912) i
Olimpic“ od 46.000 t.; te njemačke
lagje: ,Deutschland“ i ,Vaterland“,
od 50.000 t.

Nakon svjetskog rata nastavilo se
gradnjom brodova sve to silnijih raz-
mjera za prekoatlansku plovidbu. U-
takmicu otpočeše ovaj put Nijemci svo-
jim blizancima: ,Bremen*“ i ,Evropa“
od 52.000 t., najposlije Francuzi i Eq-
glezi svojim gori spomenutim trima
orijašima.

Produži li se ovoko, neće proći mno-
go godina pak ćemo vidjeti i parobrod
od 100.000 t., a koji će oceanske ta-
lase rezati još brže od dosadanjih. K.St,

#