i YAKSA PLAĆENA U GOTOVU Narodna Svijest uOD. XX — BR. 42 DUBROVNIK, 19. Listopada 1938 CIJENA Dio. 150 Izbori Skupštinski izbori, koji će se u dr- žavi izvršiti u nedjelju dne 11 pro- sinca o. g., sedmi su po redu, Prvi su bili (za konstituantu) 20 X. 1920; dru- gi 18. III. 1923; treći 8. II, 1925; če- tvrti 11, IX. 1927; peti 8. XI 1931; šesti 5. V. 1935. Izbori će se izvršiti po istome za- konu, po kom i prošli: petosvibanjski, Glasovat će javno, kao što je bilo na prošlim i pretprošlim izborima, Izabrat će se 371 poslanik, ovim redom : Beo- grad (Zemun, Pančevo) 5 poslanika ; Zagreb 4; Ljubljana i Sarajevo po 2; Split, Cetinje, Niš, Novi Sad, Banja Luka i Skoplje po 1 poslanika. Po ba- novinama: Dravska 29, Savska 76, Vrbaska 26, Primorska 24, Drinska 39, Zetska 33, Dunavska 53, Moravska 41, Vardarska 45. Čitava se država dijeli na 35 izbornih okruga. Dubrovnik spa- da u dvadeseti izb. okrug. Osim gori pobrojenih smatraju se izabranim ta- kogjer i nosicci onih kandidatskih lis- ta, koje dobiju najmanje 50000 glasova. Prema postojećem izbornom zakonu imaju se postaviti zemaljske kandidat- ske liste, Svaka takva lista, koja bude odobrena, važi za cijelo državno pod- ručje. Kandidate mora postaviti po svi- ma srezovima. Da pojedina kandidat- ska lista bude odobrena, mora biti pot- pisana od najmanje trideset predlagača iz barem polovice ukupnog broja u- pravnih srezova u državi; ti pak sre- zovi mora da su rasporegieni na pod- ručju od barem šest banovina. Svaka lista mora biti prikazana Kasacionom (vrhovnom) sudu u Beogradu najkas- nije 15 dana prije izbora; u sadanjem slučaju do 26 slijedećeg studenog. Zakon odregjuje ko sve ima biračko pravo, a to su svi muški državljani, koji su na dan izbora navršili 21 go- dinu, ukoliko pojedinac nije zakonom spriječen. Preduvjet, da netko može izvršiti svoje izborno pravo, jest, da bude unesen u izborne spiskove, koje vode općine po službenoj dužnosti, Ipak svaki izbornik i uopće svatko, koga stvar interesuje, ima pravo tražiti ispravak izbornih spiskova po postupku koji zakon predvigja, i to najdalje pet- naest dana iza kako su izbori raspi- sani, Ovog puta krajnji je rok 25 ov. mjeseca : dakle još sedam dana ! Da se izborni zakon točno izvrši brine se naročiti, u tu svrhu sastav- ljeni: Glavni izborni odbor u Beogra- du, čiji su članovi predsjednik i pod- predsjednik Državnog savjeta, pred- sjednici kasacionog suda iz Beograda, Stola Sedmorice iz Zagreba, Vrhovnog suda iz Sarajeva i Velikog Suda iz Podgorice, odnosno njihovi zamjenici, te po dva člana svake kandidatske li- ste. Za svako pojedino biralište tako- gjer se imenuje odbor. Glasovanje je usmeno i javno a traje bez prekida čitav dan od 7 sati ujutro do 6 sati navečer. Kako se čini, bit će na ovim izbo- rima samo dva tabora: samo dvije kandidatske liste: lista Jugosl. radikal- ne zajednice: ma čeiu joj predsjednik vlade dr, Milan Stojadinović i zajed- nička lista cjelokupne opozicije sa dr Vlatkom Mačekom na čelu. Na prošlim izborima bile su četiri liste : Maček, Jevtić, Maksimović, Ljotić, Obje strane, razumljivo je, nastojat će da sebi izvojuju pobjedu i to što potpuniju i sigurniju, naime sa što ja- čom većinom. Stoga će jedna i druga svim silama uprijeti i upotrebiti sva- kolika, zakonom dopuštena sredstva, kako bi predobile čim veći broj glasače. Obzirom ma kratak rok za izbore, kao i na razne druge okolnosti, pred- izborno gibanje obećava da će biti vrlo živahno. K. St. NJEMAČKE KATOLIKE BEZ PRESTANKA PROGONE Pod ovim naslovom izdao je nazad mjesec dama vrlo interesantno i sav- jesno pisanu knjigu ugledni francuski publicist Robert d' Harcourt (,Catho- liques d' Allemagne“. Plon ćd. Paris). Autor je dugo i na licu mjesta pro- učavao odnose izmegju njemačkog ra- sizma i kršćanstva, poimence pak ka» tolicizma. Htio se je glavom osvjedo- čiti šta je zapravo na stvari, i došao je do slijedećih zaključaka. Hitlerovski rasizam — kaže d' Har- court — sačinjava doista jedan pose- ban i sasvim osobit svjetovni mazor. Taj nazor dijeli, do danas barem, tek jedan stanoviti i nevelik broj Nijemaca ; ali nacional-socialistički režim očevidno teži zatim, da taj nazor marine čitavom njemačkom narodu. Racističko naziranje na svijet u bit- nosti je protivno i židovstvu i kršćan- stvu uopće, katolicizmu napose; pro- tivi se takogjer svakoj ideji općeg čo- vjekoljublja i bratstva megju ljudima. Buduć rasizam po svojoj zločestoj prirodi agresivan i ratoboran, hoće mu se boj biti: koliko sa židovstvom, to- liko sa kršćanstvom, u prvom redu s katolicizmom. Proti kršćanstvu ustaje nacional so- cializam zbog njegovog istočnjačkog porijetla i njegove veze sa židovskim starim zavjetom, kao i zbog nauke o ljubavi prama bližnjemu i njenoj kon- zekvenciji: samilosti spram bijednih i nevoljnih. U tome se racisti povode za poznatim umobolnim njemačkim fi- lozofom Nietscheom; a nije ni čuda kad se uzme u obzir da nacional-so- cializam i megju vlastitim svojim ideo- lozima i prvacima broji više od jed- nog notornog umobolnika. Njemački nacisti spočitavaju dalje svojim katoli- cima ono isto, što i mama stanoviti maši ,nacionalisti“, biva da mam je vrhovni crkveni poglavica tugjinac i da boravi u inozemstvu. Konačni cilj hitlerovskog racizma nije — po Harcourtovu mišljenju — da uskrisi staro germansko poganstvo — to bi bilo i suviše ludo — makar i od nacista. Hitlerovski racizam hoće nešto drugo: hoće maime da u Nje- mačkoj stvori nekakvu ,kršćansku na- cionalnu crkvu“ u koju bi strpao sve- kolike protestanske sekte i one kato- like koji otpadnu od Rima, Taj otpad nacizam svima silama favorizira. Ra- zumije se, tome bi čudnom ,kršćan- stvu“ digli sve dogme i uopće svuko- liku sadržinu, ostavivši mu da vrši propagandu nacionalizma i rasizma, Sigurno je zaključuje autor, da će, nastavi li se ovako, prije ili poslije rasizam u borbi proti katolicizmu po- segnuti za istim sredstvima za kojim posegoše ruski i španjolski boljševici, Dovle d' Harcourt, Crna predvigjanja francuskog pisca već se obistinjuju. Njemački ministar unutrašnjih po- slova naredio je, da ubuduće državne zgrade ne smiju isticati zastave prili- kom vjerskih manifestacija. Zabranjuje se, osim toga, državnim činovnicima, svako sudjelovanje u crkvenim sveča- nostima. Niti općinske vlasti ne smiju više učestvovati kod procesija, vjerskih svečanostt, školskih misa, dolaska bis- kupa i svih priredaba koje imaju vjer- ski karakter, Vlasti moraju biti izvan svake vjeroispovijesti, jer — kaže mi- nistar — ,država je nad vjeroispovje- stima“. Borba protiv vjere u školama dotje- rala je već dotle, da u njima nema više nikakvog vjerskog traga. Ukinute su sve privatne škole, otstranjeni svi cr- kveni ili redovnički nastavnici, izbačen sav vjerski program, a sad se više ne smije ni moliti prije i poslije škole. Mjesto molitava pjevaju himne ,Fii- hreru“ i njemačkoj otadžbini. U subotu dne 8 o. m. oko 9 sati na večer sakupilo se pred nadbiskupskim dvorom kardinala [nnitzera u Beču više hiljada fukare, koja je, uz pogrdne poklike provalila u dvor, op- ljačkala ga, demolirala i najposlije pod- metnula vatru. Požar je doduše ubrzo pogašen, ali nadbiskupska rezidencija ostala je neuporabiva za stanovanje. »Politički vogja jednog naroda — piše A, Hitler u svojoj knjizi ,Mein Kampi“ — mora vjerske ideje i usta- nove svog naroda čuvati kao vječne i nepovredive. Drugačije vladanje u tom pogledu, naročito što se tiče Njemač- ke, dovelo bi do katastrofe“, Danas se ipak drugčije misli, piše i radi, ne- goli pred desetak - dvanaest godina ! Nu, desnica Božja reda od kule do kule: kadli-tadli na svačiju dogje red ! K. SE Izložba ručnih radova! Pozivamo Vas ovime uljudno, da posjetite zanimivu izložbu ručnih ra- dova, izragjenih iz Mez-prediva za ručne radove u različitim tehnikama vezanja, pletenja i kačkanja Izložba je otvorena u Dubrovniku od 18 do 21 oktobra u Oficirskom Domu dnev no od 10—18 sati neprekidno. lJlaz slobodan! Prodaje nema! Upravite ljica izložbe daje rado obavijesti na sva pitanja. Mez d. d. Zagreb, — Dubrovnik: Oficirski Dom, Ulica Kra- lja Petra (Stradun). Stigli novi jesenski modeli Članovima službenika“ na otplatu uz iste cijene kao i za gotovo. »Zadruge državnih 1 ME oo U APOTEKAMA KAŠTEL D.D ZAGRE Reg.br. 15426/38 Zanimljivosti Najveći parobrod na svijetu ,Que- en Elisabeth“ (,Kraljica Elisabeta“ : ime sadanje britanske vladarice) pori- nut je u more pred nepun mjesec dana — 27 prošlog rujna — na ušću rijeke Clyde, nedaleko Glasgowa u Škotskoj, na istom mjestu gdje je, točno nazad četiri godine — 26, IX. 1934 — pori- nuta ,Queen Mary“ (,Kraljica Marija“ ime britanske kraljice - majke). Novi morski orijaš doista je najveći na svijetu; nadmašuje ne samo svoju sestrinsku lagju ,Queen Maiy“ već i francuskog gorostasa ,Normandie“, »Queen May“ ima 81.000, ,Nor- mandie“ 83.000, a ,Queen Elisabeth“ 85.000 tona. Ovaj je takogjer odregjen za putnički i poštanski saobraćaj pre- ko Atlantika, Graditelji, iskorišćujuć razna iskustv?, stečena parobrodom »Queen May“, nasjojali su kod ovog novog parobroda ukloniti svaki nedo- statak, tako da mu, što se udobnosti i brzine tiče, zadugo ne bude premca na oceanima; te da umah osvoji i trajuo zadrži t, zv. plavu vrpcu“: znak najveće brzine. Pored neopisive raskoši lagja se odlikuje takogjer i najmodernijim tehnčkim uregjajima svake ruke, Računa se, da za put iz Evrope u Ameriku i natrag neće tre- bati više od nedjelje dana. Prvi parobrod koji je prevalio Atlan- tik iz Amerike u Evropu: bijaše mala drvena lagja ,Savannah“* od 350 tona, g. 1819. Za putovanje trebala je tri nedjelje dana, a pomagala se i jedrima Samim strojem, bez pomoći jedrilja prvi je preko Atlantika : iz Corca (Irska) u New York: preplovio parobrod ,Si- rius“, ravno pred stotinu godina. Plovidba je takogjer trajala 21 dan, prosječnom brzinom od 10 milja na sat, Dvije godine zatim saobraćala je Atlanskim oceanom , Britania“ parobrod 1200 tona. Polovicom prošloga stolje- ća pojavio se čuveni ,Great Eastern“ : najveća lagja sagragjena u XIX. stc- ljeću: remek-djelo slavnog engleskog brodograditelja I. K. Brunela. Dužina lagje iznosila je 211, širina 25 metara, nosivost 22.500 tona. G. 1907 puštene su od Engleza u saobraćaj tragična ,Lusitania“ torpedi- rana početkom svjetskog rata i sesira joj ,Mauretania“ od 30.000 t.; za o- vima, takogjer tragični ,Titanic“ (po- tonuo na prvom putovanju g. 1912) i Olimpic“ od 46.000 t.; te njemačke lagje: ,Deutschland“ i ,Vaterland“, od 50.000 t. Nakon svjetskog rata nastavilo se gradnjom brodova sve to silnijih raz- mjera za prekoatlansku plovidbu. U- takmicu otpočeše ovaj put Nijemci svo- jim blizancima: ,Bremen*“ i ,Evropa“ od 52.000 t., najposlije Francuzi i Eq- glezi svojim gori spomenutim trima orijašima. Produži li se ovoko, neće proći mno- go godina pak ćemo vidjeti i parobrod od 100.000 t., a koji će oceanske ta- lase rezati još brže od dosadanjih. K.St, #