Strana 2 Po svijetu Češko-miđarski spor glede isprav- ka granice jako se je zapleo i zaoštrio, čak je Magjarska i mobilizovala nešto vojske. Ispravak granice shvaćaju Ma- giari tako da im Česi i Slovaci otslupe ili kako oni to kažu ,povrate“ nekih desetak i više tisuća četvornih kilome- tara sa blizu osamsto tisuća stanovni- ka, najvećim dijelom Slovaka. Razu- mije se da ni Česi ni Slovaci ne misle ni iz daleka udovoljiti svim pretjera- nim i, recimo čisto, drskim prohtjevi- ma magjarske gospode. Pošto je novi čehoslovački ministar vanjskih poslova Chvalkovsky naišao na vrlo dobar pri- jem kod Hitlera i čitavog njemačkog državnog vodstva, stekla je čehoslo- čačka vlada više srčanosti, da se odu- pre Magtarima. Megjutim Čehoslovačka sve to brže dolazi k sebi: budi se iz one rugob- ne demokratsko-ljevičarske omaglice u kojoj je tako dugo trabunjala: i skreće ma desno. Slovačka, koja sada samo- stalno upravlja svojim unutrašnjim po- slovima — a nikada nije bila zaražena odurnom gubom liberalizma toliko ko- liko Češka — već je razjurila komu- nističku stranku i slobodnozidarske lo- že. Očekuje se da će slično slijediti takogjer u Českoj. Što prije to bolje! Španjolska. Strani dobrovoljci s o- biju strana počinju odlaziti. Talijani su već u velikom broju otišli, ispra- ćeni dirljivim svečanostima. Sutra stižu u Napulj gdje im na doček osobno izlazi talijanski kralj i car s Mussoli- nijem. Od početka rata imali su tali- janski dobrovoljci u Španjolskoj ove gubitke : u boju poginulih : 227 oli- cira, 2430 vojnika; ranjenih 765 ofi- cira, 8171 vojnik; zarobljenih 3 ofici- ra, 351 vojnik; umrlih u službi 278. Od 40.000 talijanskih dobrovoljaca bi- lo je mrtvih, ranjenih i zarobljenih, svega skupa 11.871. Isto tako iz ,republikanske“ Špa- njolske počinje da se gubi internacio- malna zločinačka furda, koja se tamo bila sabrala da kolje i robi španjolski narod u ime ,demokracije“. Inače većih okršaja za sada jošte nema. Kitajsko japanski rat. Bojno polje proširilo se. Japanske trupe iskrcale su se nazad deset dana u južnom Ki- taju u zaljevu Bias blizu Kantona s namjerom da udare na tu južaokitajsku metropolu, To su japanci učinili, da bi se, osvojenjem Kantona, domogli znamenite južne kitajske željeznice po- moću se obskrbljuje Hankau u sred- njem Kitaju na. koji Japanci takogjer udaraju, pa bi na taj način pospiješili njegov pad. Budući se novo ratao pod- ručje nalazi preko puta velevažne en- gleske kolonije Honkonga, a nije pre- već udaljeno ni od francuskog Tong- kinga, to su obje ove velevlasti ne- malo uzrujale, pa i Sjedinjene Države i onako kivne na Japan, gledaju sada još ljuče na nj. z———————m—————————m———u«==—m:um<—m—— Novi 10-mjesečni tečaj Sorisove Turist. domaćin. škole u Vignju Nakon veoma uspješno završenoga ovogodišnjeg tečaja održaje se prema izišlom prospektu u neobično klimat- skom mjestu Viganj na Pelješčanskoj rivijeri novi tečaj od 1. II, do 1. XII. 1939. U novi tečaj i školski internat pri- ma se zbog što boljega individualnog rada samo 15 do 20 polaznica, pa su već stigle prijave brojnih reflektantica. Prijave za upis primaju se do konca studenog i svakoj reflektantici dostav- lja se na proučenje prospekt s potan- kim uvjetima. Pristojba za kompletnu opskrbu i školarinu iznosi Din. 600.- mjesečno, a upisnina Din. 100.- Re- flektanticama preporuča se, da se zbog ograničenoga broja što prije obrate Upravi Iseljeničke Turističko - Doma- ćinske škole, Zagreb, Branimirova uli- ca 15-II. Zavjet 100.000 katolič- kih omladinaca u Poljskoj Dok je sav svijet strepio pred aveću rata, skupilo se u poznatom svetištu Majke Božje Čenstohovske sto hiljada katoličkih omladinaca, da se pokloni pred Zaštitnicom Poljske. Bile su tu zastupane katol. omladinske organiza- cije (K. S. M.) iz cijele Poljske. Uz kardinale Krakowskog i Hlonda bilo je prisutno i 700 svećenika. Na kraju ove najimpozaninije manifestacije 100 hiljada katoličkih omladinaca položilo je pred historijskim poljskim svetištem zavjet, da će graditi Poljsku na teme- ljima Krista i Njegove Crkve. Jedina i najukusnija tjestenina. Vlastita Automatska ala domaća pro- izvodnja. Najkorisnija jer se silno na- kuhaje ukus juhe izvanredno lijep. Dobije se kod vlastitih radnja BALDA CRNJAK Dubrovnik 2. Pomoćna radnja Gundulićeva poljana Dubrovnik 1. NARODNA SVIJEST 19 Listopada 1938 Hrvatski Socijalni Tje- dan u Zagrebu Od 23 do 29 listopada o. g. drži se u Zagrebu III. zasjedanje Hrvatskog Socijalnog Tjedna. Istaknuti stručnjaci u socijalnim problemima raspravit će ove godine glavnu temu tog Tjedna : »Današnji društveni poredak“, a obra- dit će je sa svake strane. Raspored je Tjedna ovaj: Predavanja : 23. X. 1) Problemi društvenoga poret- ka — Dr Dathoit. 2) Filozofski osnovi liberalizma — Dr Balšić; 3) Kapitalizam — o. dr Perović; 24 X. 4) Filozofija marksizma — o. Šanc D. I; 5) Komunizam i socijalizam kao socijalni i gospodarski sistem — Dr Rimarić Volinskij ; 6) Filozofski izvori fašizma i na- cionalnoga socijalizma — o. dr Bošković; 7) Fašizam i nacionalni socija- lizam kao socijalni i ekonomski sistem — Dr Šćetinec; 26. X. 8) Osnovne ideje kršćanke filo- zefije o društvenom poretku — Dr Živković; 9) Reforma društva u duhu kršćanskih socijalnih načela — Dr Podolšak ; 10) Staleška organizacija u hr- vatskoj prošlosti — M. Majer; 11) Današnji oblici korporativne organizacije kod nas — Dr Sladović; 12) Korporativno uregjenje dru- štva prema kršćanskoj soc. na- uci — Dr Šćetinec; Konferencije : 1) Posljedice liberalizma i ka- pitalizma kod nas — Dr lvšić; 28 X. 2) Prodiranje marksizma — I. Lendić; Alokucije : 1) Crkva i društeni poredak — P:euzv. dr Stepinac; 29, X. 2) Obnova ćudoregja - predu- slov obnove društva — Preuzv. dr Burić, Upozorujemo da će knjiga predava- nja prošlogodišnjeg Hrv. Socijalnog Tjedna o ,Obitelji u današnjem dru- štvu“ izići do koji dan, pa se prepo- ručuje svima radnicima na kulturno socijalnom polju, da je nabave. Nije potreba isticati aktuelnost ovo- godišnje teme Hrv, Socijalnog Tjedna, jer se sama nameće. Stoga bi bila prava grehota moći mu prisustvovati a to propustiti. 25. X 27. X 28. X 29. X 27. X 23. X. Katoličke misije Napredak katolicizma u Britskoj Iadiji. Katolička crkva u Britskoj Indiji počev od godine 1886., kad je usta- novljena katolička hijerarhija, u stal- nom je porastu. Broj se je katolika odonda pa do konca pod. 1937. po- peo od 1,660.000 na 4,400.000. (Britska Iadija obuhvaća Indiju, Burmu, Ceylon i Britsku Malaju). U pravoj ladiji, u koliko potpada pod Kongregaciju de Propaganda fide, ima 7 nadbiskupija, 29 biskupija i 5 apostoiskih vikbrijata. Koncem godine 1937. bilo je na tom području 2,365.485 vjernika (za 78.115 više negoli prijašnje gcq'ne) i 140.797 katehumena. Osim toga je u ladiji sa- mostalna patrijaršija u Goi, te dvije dijeceze (C chin i Milapore), dodije- ljene Kongregaciji za izvanjske poslo- ve, dok nadbiskupija ernaculamska i t:i druge biskupije sirskomalabarskog obreda stoje pod Kongregacijom za Istočnu Crkvu. Ovih šest područja o- buhvaća zajedno oko 655.000 vjernika. Olok Ceylon ima jednu nadbiskupiju i 4 biskupije sa ukupno 463.665 ka- tolika, što prema prijašnoj godini znači porast od 9.252 katolika. Burma ima tri apostolska vikarijata i jednu pre- fekturu sa 134.879 katolika i 16.770 katehumena. Ovdje prirast iznosi 3.669 vjernika. U biskupiji Malacci, koja za- uzima skoro cijelo područje Britske Malcje, ima okruglo 80.000 katolika. Prema prijašnjoj godini broj se je po- većao za 2335 vjernika. Bivši vicekralj Iudije, a sada minis- tar vanjskih poslova Vel. Britanije lord Halifax održao je nedavno pred pred- stavnicima Saveza engleskih katoličkih misijskih društava govor, u kojem je izrekao krasno priznanje misijonarima i misionarkama. Stigle su Knjige Društva Sv. Je- ronima za 1939. Pridižu se kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Iz prošlosti ljekarnice Male Braće. Kad bi danas farmacija bila na istom mjestu, teško da bi se i jedan aspirin prodan, dnevno. Starija čeljad još se dobro sjeća te čudnovate prodaje. Tre- balo je proći čitav klaustar, pozvoniti na vratima (gdje je danas kuhinja,) ustrpljivo čekati dok djetić farmaćije dotrči dolje, i opet u neizvjesnosti če- kati neodregjeno vrijeme, dok se dje- tić povrati s lijekom, Maškarci su bo- lje prolazili jer su mogli izravno gore u farmaciju, dok su ženske koje ipak čine većinu kupaca, morale čekati u donjem klaustru. Trebalo je zbilja imati dobru dozu ustrpljivosti i osobito pri- jateljstvo prama M. B. da se čeljade odluči na tu žrtvu. Uza sve to, farma- cija je ostala na tom mjestu sve do god. 1903. Dakle punih 222 godina. Ipak, da ne bi tkogod pomislio da su starije generacije u Male Braće bile zadovoljne s rečenim lokalima, kao da tobož ne bi bile osjećale taj užasni nedostatak, cijenim shodnim iznesti je- dan pokušaj starijeg datuma, koji je išao za tim da se farmacija preseli iz svojih prostorija. To je bilo baš u vri- jeme naprednih i dalekovidnih provin- cijala p. Albertinija i p. Markovića. Tekla je godina 1830. Doba velikih popravaka i restauracija. Nakon odla- ska iz samostana francuskih i austrij- skih četa, takva temeljita restauracija bila je krvavo potrebita. Pločnik do- njeg klaustra, zapravo nadgrobne ploče, tako isto ograde, stupovi, porušene sobe, vrata, prozori, balaustrade sve je to bilo porazbijano ili oštećeno. Sve je to trebalo popraviti. U samostan- skom arhivu postoji detaljno i uzorno izragjen trebovnik svih radnja koje su se imale izvesti. Taj trebovnik bio je predložen vladi da ga odobri i, što je najvažnije, da odredi svotu potrebitu za popravak. Nakon kraćeg dopisivanja vlada je odmah pristala i odobrila svotu od 1800 fiorina, Svota se je imala u- trošiti za rečene popravke a Mala Braća se morala potpisati da neće više išta u tu svrhu od vlade potraživati. Tom prigodom o. Provincijal pred- loži vladi mecrt da se farmacija pre- nese u nove prostorije. Evo kako je p. Albertini to zamislio. Tik do samosta- na stoji zavjetno crkvica sv. Spasa. Na žalost, za vrijeme okupacije, crkvica je bila propanisana, lišena kulta i pre- tvorena u vojnički magazin. P. Alber- tini promisli, da bi dostojnije bilo kad bi se tu uredila ljekarnica, Mora se priznati da boljeg idealnijeg položaja nije mogao izabrati. Ne samo što je crkvica na vrlo istaknutom položaju, možemo slobodno kazati najstrateški- jem mjestu straduna, nego je i sama gragjevina umjetnina prvog reda. Što je zamislio nastojao je odmah i ostva- riti, C. i Kr. vojničkoj oblasti (Direk- ciji) uputio je dne 25 novembra 1830. službeni spis slijedećeg sadržaja. ,U- kinuta crkvica , Spas“, tik do samostana franjevaca u Deku, u ovom momentu služi kao vojni magazin, Franjevci bi bi imali potrebu te prostorije za nji- hovu ljekarnicu, koja se sada nalazi u u unutarnjosti samostana i prema tome weoma nezgodna za one koji se žele opskrbiti lijehovima, Za protiuslugu samostan će se odreći najamnine na otoćić Daksu. (Za one koji neznaju na- pominjem da je samostao na Daksi bio okupiran najprije po francuskim i kasnije po austr. četama. Ove su pla- ćale samostanu Male Braće godišnju najamninu od 30 piorina.) Provincijalat moli Visoki Naslov da bi uzeo u ob- zir molbu i ustupio spomenutu cikvi- cu“. Pune dvije godine vukli su se pre- govori, dok nisu konačno za provin- cijalata p. Markovića dne 30 novembra 1832. sretno dovedeni kraju. Bio je učinjen formalni i detaljni ugovor, u više kopija, izmegja Provincijalata i sl. c. i kr, Uprave lokalnih Utvrda, a po oblaštenju uzvišene generalne direkcije Genija od 4 maja 1832, da se izvrši predaja ex kapele sv. Uzašašća.