Strana 2 Po svijetu Čeho-Slovačka. Trnovito pitanje če- ško-magjarskog razgraničenja nije se, za ovo osam dana, ništa razmrsilo. Megjari tvrdokorno ostaju pri svojim pretenzijama, tako da će se na posljetku morati u stvar umiješati četiri ,miia- chenske“ velesile i spor kako-tako o- končati. Putovanje njemačkog ministra vanjskih poslova von Ribentropfa prošle nedjelje u Rim k Mussoliniju, kao da ima za cilj razgovarati o načinu kako bi se rečeno pitanje već jednom ski- nulo s dnevnog reda. Nutarnja politika države takogjer pro- lazi svoju kritičnu fazu. Liberalna de- mokracija još uvijek neće da se prizna poraženom, pače, svojom poznatom drzovitošću kanda ponovno misli dići glavu. Ako se to zbilja do- godi, ako Češka (Slovačka regbi neće) ponovno da zabrodi u muine i smrd- ljive baruštine demokratsko-komuni- nističkog parlamentarizma, moglo bi se vrlo lako dogoditi, da je konačno nestane s geografske karte. Nadati se ipak, da će mukotrpni i plemeniti češki narod smoći dovoljno snage da se otrese demokratsko-ma- sonskih parasit4. Slovačka bodro ko- roca na putu organizacije svog auto- uomnog političkog života. Predsjednik vlade katolički svećenik prof. dr. Tiso pokazuje se pri tome kao čovjek zbilja visokih državuičkik kvaliteta, i žarki rodoljub: slovački i čehoslovački, Pot- karpatska Rusija takogjer se organizuje, ali tamo su veće poteškoće. Ovu bi malu zemlju Magjarska i Poljska rado megjuse podijelile i tako uspostavile zajedničku granicu. Tome se protivi susjedna Rumunjska, a i sama Nje- mačka, te se čini da od toga neće ništa biti. Španjolska. Kruže glasovi o nekak- vim skorim intervencijama za izmire- nje zaraćenih strana. Toga mučnog pokušaja imale bi se — kažu — latiti Eagleska i Italija: ova kod Franca, ona kod barcelonske ,vlade“, Edgleska bi željela uspostavu monarhije. U tom slučaju došao bi na prijestolje: ne više Alfouso XIII. već njegov drugi sin [- van-Karlo, Franco bi ipak zauzeo po- ložaj sličan onomu, koji diži Mussolini u Italiji. Registriramo ove glasine tek onako kroničarski, jer govoriti o ne- kom ,izmirenju“ u Španjolskoj još je prerano. Palestina. Englezima još ne polazi za rukom da svladaju arapske bun- tovnike; krvavi sukobi ponavljaju se od dana do dana; ni sam Jeruzolim nije još umiren! Kitajsko japanski rat. Carske japan- ske armije unišle su dne 24 prošiog mjeseca pobjedonosno u Hankau. »Deutschland* njemački transatlantik od 22.000 registarskih tona bio se je zapalio prošle srijede na putu iz Ham- burga u New York, Na brodu je bilo oko 1500 lica: što putnika, što posade, Lagja je tražila hitnu pomoć i već ne- koliko parobroda bijaše pohrlilo prama mjestu nesreće, kad je s ,Deutshlanda“ javljeno da je požar ugašen i da brod nastavlja putovanjem. U petak, 28. X, »Deutshland“ je sretno stigao u new yor- šku luku, čak bez ikakvog zakašnjenja. Francuska, U Marseille-u zasjeda godišnji kongres francuske radikal-so- cialističke stranke, Izbile su jake opreke izmegju ,desne“ struje, koju vodi sa- danji predsjednik vlade Daladier i ,li- jeve“ koju vodi famozni Herriot, Dala- dier hoće prekid svake daljnje suradnje sa komunistima a Heriot, stari komu- nistički prijatelj, rada bi dakako i dalje s Moskvom. Daladier je očevidno jači. Na skorašnjim izborima za nekoliko senatorskih položaja pobijedile su de- sničarske i umjereno-ljevičarske stranke. Strahoviti pažar u Marseille-u., Pro- šlog petka poslije podne iznenada i na tajanstven način zapalila se najve- ća marseille-ska sitničarska radnja t. zv. Nouvelles galeries“, čija je Čet- verokatna zgrada dugačka 120, a ši- roka 60 m. Požar je zahvatio i susjedni raskošni hotel ,Noailes* gdje je za vrijeme radikalskog kongresa odsjeo predsjednik Daladier. Jedno i drugo do temelja je izgorjelo. Osim ogromne materijalne štete ima i priličan broj ljudskih žrtava. Policijska i vatrogasna pokazaše se i ovoga puta loše orga- nizovane i skroz nedorasle situaciji, tako da je tamošnji prefekt smjesta suspendiran od službe, Misli se da je požar podmetnut od komunista kao osveta Daladieru. NARODNA SVIJEST 2 Studenoga 1938 Ja čujem gdje me netko zove... Nije ni čudo, da se gospođe rado o meni razgovaraju i zabavljaju! Upravo kod ova- kovoga vremena | One me međusobno pre- poručuju kao najbolju zaštitu proti crvenoj, oporoj i raspucanoj koži. To je zaista i ispravno jer: Samo NIVEA sadržaje Euce- rit, sredstvo za jačanje kože. — — — — 452 DOMAĆE VIJESTI Bolest dra Ante Trumbića. Sijedi hrvatski rodoljub dugogodišnji smjeli borac za politička prava svog naroda narodni zastupnik i bivši ministar g. dr. Ante Trumbić leži teško bolestan u Zagrebu. Čitav hrvatski narod sa dubokom zabrinutošću i pietetom prati tečaj njegove bolesti. Premda već u 75toj godini svog, za narod i domovi- nu zaslužnog vijeka, postoji ipak oprav- dana mada, da će dr. Trumbić svoju tešku boljeticu potpuno preboljeti, što mu i ,Narodna Svijest“ od svega srca želi i od Boga prosi, znajući da su njegove izvanredne duhovne sile i du- boko iskustvo još uvijek potrebne Hr- vatskoj. Uglednog bolesnika počastiše svojom visokom posjetom Predsjednik g. dr. Vlatko Maček i hrvat- In memoriam pris Josephi Posedel Virtutem doctrina paret, naturave donet. (Horatius.) Multam, o Posedel, calamo verboque juventam Formasti dives moribus et Logica. Multos illa tuae rapuit sapientia formae Et non turbati pectoris ille nitor. Angelici ,Summae“ fidus Doctoris amicus, Tu hostis Darvini semper ubique vigil. Bruta viro ulla parentes, simius atavus ullus, Cujus patroni digna propago manet. Comis amabilitas, facilis reverentia vultus, Semper in placida fronte modestus honor. Eloquii gravitas in tempore: gratia linquae Multa, joci faciles, ingenuique sales. Ile juvandi ardor, sincerus amicus amico, Et sibi quam reliquis mens nocitura prius. Consilio devota manus, prudentia falli Nescia, nec docilis fallere simplicitas. Religio, pietas, recti tenor, fervor honesti. Virtutum hoc sertum Palladis aula ligat. ,Virtutem doctrina paret, naturave donet“. Ast utramque creans providet Omnipotens. Aeterna plenum meritis annisque corona Te, Doctor, einxit Summa Sophia, Deus. D. LJUBIĆ. ski metropolita zagrebački nadbiskup, preuzv. g. dr. A. Stepinac uz mnoge druge odličnike. Dr Trumbć, u punoj svježini svojih dušev- nih sila, živo se interesuje za sadanje izborno kretanje. Na izričitu želju Predsjed- nika gosp. dra V. Mačeka kandidirat će se i g. dr. Trumbić na njegovoj listi i to za grad Zagreb. Dimitrije Ljotić uhapšea Prošloga četvrtka uhapšen je n Beogradu poznati Dimi- trije Ljotić, nesugjeni vogja pokreta ,Zbor“. Vladaje za njim bila izdala tjeralicn po- radi nekakvih ilegalnih bro- šurica i letaka, ali on se krio po Beogradu, dok najposlije nije otkriven u nekom loka- lu, gdje je uprav držao sa- stanak sa 32 svoja pristaše. Ljotić i njegovi goropadni sljedbenici nijesu se dali na miran način odvesti na_poli- ciju već napraviše nešto malo gužve, dok ih žandarmerija konačao nije svladala i od- vela u zatvor. Oglašujte u »Narodnoj Svijesti“ | Blagdan Krista Nralja i dan Katoličke akcije proslavljen je ove godine u našem gradu osobito svečano. U 7% iz jutra promarširali su dubro- vačkom placom članovi Domagoja i Križara predvogjeni od svojih barjaka. U 8 s. odslužio je preuzvišeni ordi- narij dr J. M. Carević svečanu ponti- fikalau službu Božju preko koje je održao i poučno - pobudnu propovijed. Naglasivši važaost svečanosti i njezinu uzvišenu ulogu u današnjim mutnim vremenima, preuzvišeni celebrant obra- tio se je posebnim riječima odabranoj četi Krista Kralja, članovima društva K. A. u Dubrovniku, pozivajući ih da ostanu vijerni svom Kralju i da u me- gjusobnoj ljubavi nastave rad za kršćan- sku obnovu čovječanstva. Preko sv. Mise svi su članovi društava K. A, pristupili na sv. Pričest, Dirljiva je to slika, Mladi, ali puni poleta i odvaž- nosti, borci hrane se tijelom svog Kra- lja da mogu uspješno nastaviti borbu proti zla u sebi i oko sebe. Po za- vršenoj funkciji članovi društava K. A, napraviše špalir svom vogji, preuzvi- šenom biskupu dru J. M. Careviću i gromki: Bog živi! Bog s nama! u ime obostranog pozdrava dviju falanga istog Kralja Krista odjeknuše trgom pred katedralom i odbiše se o drevne zidove bivšeg kneževog dvora. Okrijepljeni ti- jelom Kristovim i obodreni riječima i blagoslovom svog nadpastira i vogje, razigjoše se članovi društava K. A. Na večer je Mjesno vijeće K. A. pri- redilo u K. D. ,Bošković“ svečanu a- kademiju : Na programu je bilo jedno predavanje s temom ,Krist kralj obi- telji“, jedna deklamacija, jedna zborna recitacija, jedna tačka pjevanja i dvije dramske slike. U mnatrpanoj dvorani akademija je protekla u ugodnom raspo- loženju i završena skupnim pjevanjem Hoćemo Boga!“ Na koncu je pre- uzvišeni Ordinarij izrazio svoju hvalu Mjesnom vijeću K. A. za organizaciju ove proslave i evocirao uspomenu na sv. Oca Papu po čijoj providencijalnoj odluci imamo ovaj tako veliki blagdan. Usklikom Živio sveti otac Papa! za- vršio je Preuzvišeni svoj kratki i odu- ševljeni pozdrav. Time je proslava završena. $a putovanja po Italiji (Bari, fiera del Levanje, Napulj, Pompeji i Rim. I. Grbić Italija turistička zemlja, gdje je glavni prihod od turizma (7 milj. lira) pot- puno je uregjena i vogjena u tom pravcu. Cudno nam je bilo stoga kad smo u jutro rano ugledali rasvijetljene obale Bari, te smo prvo morali krsta- riti tamo i amo, a kad smo napokon stigli u Bari čekali smo na parobrodu isprave puna dva sata. Kazaše nam uostalom, da se ovo dogagja samo u Bari dakle na levantu, a drugovgje je postupak brži. Kroz čitavo vrijeme pu- tovanja kroz Italiju nilko nas nije više pitao za isprave, osim u hotelima radi statistike. Bari naš susjedni grad preko Jadrana ima dosta veze u istoriji s našim stra- nama. Sada je glavni grad pokrajine Pulje, te ima oko 200.000 stanovnika. U rimsko se doba zvao Barium. Kao i Dubrovnik promjenio je gospodstvo istočnih Gota, bizantinsko, longobar- sko, saracensko,a god. 875 opet je bio glavni grad bizantinske provincije Ka- tapanas. G. 1027 sagragjena je kate- drala u romanskom stilu. Normanski kralj Robert Guiskard osvoji ga 1071. God. 1087. mornari Baria donesoše moći ;sv. Nikole iz Mire u M. Aziji. Započeše mu graditi veliku baziliku. Ovaj čudotvorac osobito Mediteraneja i Levanta puno se časti i na našoj o- bali. Srbski Kralj Uroš Milutin okuje u srebro svečev oltar i postavi sliku, koja se još danas čuva na oltaru. Du- šan silni izda povelju ovoj crkvi, da joj Dubrovčani davaju svake godine 200 lira za svijeće, koje su imali nje- mu davati, God. 1935 bilo je veliko hodočašće iz Jugoslavije na svečevu grobu. U samoj crkvi ima dosta bi- zantinskog utjecaja. U to doba kad i Bari skoro su i Dubrovčani dobili svoga zaštitnika sa istoka sv. Vlaha biskupa iz Sebaste. Svečev grob nalazi se u Kripti, te je vas okovan basoreliefima u srebru iz svečeva života. Kad se otvore vrata u mensi od oltara vidi se kako iz sve- čevih kosti kaplje mana. Kripta je bo- gato urešena i počiva na stupovima sa kapitelima bogato urešenim bizan- tinskom ornamentikom. U crkvi je po- dignuta spomen ploča poginulim u rata. Ploču rasvjetljuje neprestano e- lektrično svijetlo. Opaža se inače po svoj ltaliji veliki kult prema onima, koji su poginuli u ratu. Moderni Bari je u zamahu napred- ka. Deset km. obale izgragjeno je uz more, a govore da će još 15. Vide se i nove monumentalne zgrade novo sa- zidane. ,Fiera del Levante“ pokazuje outarhiju Italije: u poljodjelstvu, za- natstvu, industriji i dr, Upada u oči izložba iz talijanskih kolonija sa svim domaćim proizvodima. Već je zastu- pana i Abesinija sa urogjenicima. Na fieri upada u oči talijanska enciklope- dija sa 35 svezaka*, Mnoge države iz Evrope su zastupane sa svojim pro- izvodima. Nas je neugodno dojmilo da baš sama Jugoslavija nije ove go- dine ništa izložila. Kroz svu izložbu, kao što i kroz svu Italiju odiše duh Ducea. * Riječ je o enciklopediji Trescani, od Koje, kako već javismo, darovan je Dubrov- niku jedan potpun egzemplar, od strane kr. talijanske vlade. (Op. Ur)