Strana 2 Po svijetu Čeho Slovačka. Njenoj nesreći kao da nema kraja. ,Padoše na nas udarci Jobovi — kaže u svojoj skorašnjoj pastirskoj poslanici praški nadbiskup, kardinal Kaspar — i čini se da svuda oko sebe i mi imamo ,prijatelje“ Jo- bove, koji nam ne mogu pomoći, ili svojim utjehama samo ozlegjuju naše rane“, Pred osam dana: licem na sam Mitvi dan: kao da su htjeli, u simbo- ličkoj nakani, baš naročito izabrati o- vaj gorki dan, sastaše se u Belveder- skoj palači u Beču — nekadašnjoj rezidenciji Franje Ferdinanda — tali- janski ministar vanjskih poslova, Mus- solinijev zet grof Ciano i njemački von Ribbentrop, te presudiše izmegju Čeho- Slovačke i Magjarske, a presudiše tako da Čeho-Slovačka mora Magjarskoj smjesta otstupiti 12.400 četvornih kilo- metara zemljišta (skoro kao čitava Dal- macija) sa preko milijun stanovnika. Tako će odsele Magjarska i teritorijem i pučanstvom madvisivati Čeho-Slova- čku. Krajevi koji su pripali Magjarskoj najbogatiji su krajevi Slovačke i Pot- karpatske Rusije. Osim Velikog Žitnog Otoka — na Dunavu, izmegju Brati- slave i Komarnog — dobija Magiarska još i ravnicu oko Košica kao i vino- rodne karpatske predjele. U sjevernom dijelu zadobivenog teritorija nalaze se krajevi bogati šumom, rudama i ugljem. Isto tako dobili su Magjari mnoge važ- ne željezničke pruge po Slovačkoj i po Karpatskoj Rasiji. Čaša Božje srdžbe zaista se eto brzo i obilno izlila na zemlju i marod koji se poput slijepca bio predao u nečiste ruke masonske demokracije, ,Nemamo li se nad čim zamisliti u ove dane teškog iskušenja? pita u spomenutoj svojoj poslanici kardinal Kaspar. Što se sve dogagjalo kod nas po- slije prevrata!“ — nastavlja kardinal Kako je bio vrijegjan Bog počevši od rušenja stupa bl. Djevice Marije usred glavnog grada Praga..! Vi znate do- bro, ljubljeni vjernici, što se sve do- gagjalo protiv katoličke crkve, osnovane od Jedinorogjenog Sina Božjeg za spas čovječanstva!... Ime pravoga, živoga Boga i Spasitelja našega Isusa Krista nijesu se usudili ili nijesu smjeli od- lični faktori u svojim izjavama niti iz- govoriti, Narode česki — uzbugjeno kliče revni Nadpastir — narode sv. Vac- lava, vrati se Bogu, Spasitelju svoje- mu!“ — Vjera sv. Vaclava toliko je već puta ujedinila češki marod, dok mu je heretično husitstvo pripravilo po- raz kod Lipana, protestantizam kata- strofu na Bijeloj Gori a marksističko- liberalna demokracija sadanji poraz. Španjolska, U toku je uspješna o- fanziva nacionalne vojske na rijeci Ebru. Engleska. Oba doma parlamenta o- dobrila su euglesko-tslijanski ugovor sklopljen proljetos. Ugovor stupa na snagu dne 15 ovog mjeseca. Italija. U čitavoj zemlji oduševljeno je proslavljena šesnaesta obljetnica Po- boda na Rim: Marcia su Roma, kad su fašisti pod svojim Vogjom Musso- linijem osvojili vlast u Italiji i započeli velebno djelo narodnog spasa i pre- poroda. DOMAĆE VIJESTI Važne političke izjave. Vogja Slo- venaca, ministar unutrašnjih poslova, g. dr A, Korošec, kazao je pretprošle nedjelje na političkom sastanku u Lju- bljani megju ostalim i ovo. ,Neka go- vori ko što hoće — kazao je g. mi- nistar — ali mi, Jugoslavenska radi- kalna zajednica po svom programu smo prvi i jedini pozvani da se radi uregjenja naših unutrašnjih problema sporazumimo s drom Mačekom. Mi imamo zato volju, imamo snagu, ima- mo i jasan program za to“. Vogja bosanskih muslimana, mini- star saobraćaja g. dr M. Spaho, rekao je na konferenciji u Sarajevu: ,U po- gledu svih šefova opozicionih grupa ja činim jedan izuzetak, Ja ovdje mo- gu javno da priznam za vogju hrvat- skog naroda g. dra Vlatka Mačeka, ali Boško Jevtić, Miša Trifunović i drugi nemaju nikoga“. Novi rektor hrvatskog sveučilišta u Zagrebu sad je prof, dr. Andrija Živković profesor bogoslovlja, istaknuti učenjak i pisac, Dosadanji rektor dr. Edo Lovrić umirovljen je poslije 38 godina rada na sveučilištu, te se je dne 31 prošlog listopada ma vrlo ga- nutljiv način oprostio od svojih kole- ga i gjaka. Stigli novi jesenski modeli Članovima ,Zadruge državnih službenika“ na otplatu uz iste cijene kao i za gotovo. Stigle su Knjige Društva Sv. Je- ronima za 1939. Pridižu se kod Dabrovačke Hrvatske Tiskare. NARODNA SVIJEST 9 Studenoga 1938 Broj 45 Zi IOLE. z co spadam u svaki ručni kovčeg Baš kod mokrog i hlad- nog vremena je potrebno, da imadete uzase Nivea, da uzmognete Vaše ruke i lice u svako vrijeme natrti. Vi zaštićujete time stalno Vašu kožu pred utjecajem rdjavog vreme- na i zadržajete mlade- nački svježu i zdravu kožu. Katolička crkva Družba Isusova u brojkama. Toli mrženi i napadani Isusovci ne sustaju ipak u svome cvatu i poletu. Najno- vija statistika ove časne družbe pruža nam upravo divan dokaz njene neu- morne, Bogom blagoslovljene aktiv- nosti: Na veću slavu Božju! — kako glasi slavno joj geslo. Dajmo sada riječ brojkama. (Statis- tički podatci — zajamčene točnosti — prikazuju stanje Družbe Isusove po- četkom g. 1937). Početkom dakle prošle godine bilo na čitavom svijetu 25.460 Isusovaca ; od kojih 11.365 svećenika, 8.796 sko- lastika i 5.299 braće laika. Prema statistici sa izložbe katoličke štampe u Rimu g. 1936/37 izdaje Druž- ba Isusova 1112 časopisa u 50 raznih jezika, sa 13 milijuna tristo četrdeset tisuća pretplatnika, a sa godišnjom na- kladom od 143 milijuna 206 hiljada 760 primjeraka. Po svome sadržaju ča- sopisi su: opće kulturni 26 ; znanstveni 152; misijski 77; nabožni 596; škol- ski 261. Osim toga izdaju Isusovci godišnje preko 800 knjiga. Škole: Za vrijeme školske godine 1934/35 upravljala je Družba Is. sa 389 kolegija, u kojima je poučavala u sveučilišnim i višim naukama 50.345 mladića; u srednjoškolskim naukama 79.713 djaka, dok je družbine pučke škole polazilo 29.808 djaka. U svim tim školama bilo je zaposleno 3.986 profesora Isusovaca, 390 svjetovnih sve- ćenika i 9.536 svjetovnjaka. Misije. G. 1934 krstili su Isusovci na misijskom području, 32.345 odras- lih pogana i 122.804 djece, blagoslo- vili 17.438 brakova, saslušali preko sedam i po milijuna ispovijedi i podi- jelili 21 milijun i 384 hiljade sv. Pri- česti. U misijama imaju Isusovci 15 sveučilišta sa preko 10 000 studenata, 106 misijskih časopisa, 28 vlastitih tiskara, 107 sirotišta, 33 opće i 7 po- sebnih bolnica te 294 dispanzera. PISMA IZ NARODA CAVTAT. Dne 30 listopada na blag- dan Krista Kralja u 7 s. veče u dup- kom punoj dvorani Doma Sv. Nikole održana je poučna zabavna akademija sa slijedećim programom: 1. Pozdrav Kristu Kralju. — De&lamira učenica L. Markoni. 2. Himna Krista Kralja. — Pjeva mješ. crkv. zbor uz pratnju gla- sovira. 3. Predavanje o Kristu Kralju. Monsig. don Ivo Dagonig. 4. ,La Pa- loma“. Španska serenata od C. Uradier. Izvagja na glasoviru ggja. B. Lazzari. 5. Epidiaskopom reprodukcija slika mi- sijskog rada oko širenja kraljevstva Kristova u zapuštenim krajevima svi- jeta. 6. Serenata od Earica Toselli, — Izvagja na glasoviru ggja. B. Lazzari. — Čujemo da se prepravlja lijepa na- božna opereta za dan sv. Nikole, koji će ovog puta u Domu svome dijeliti djeci darove, čemu se dobra djeca ve- sele. Mjesni srednjoškolci u Domu Sv. Nikole marljivo se vježbaju u pripremi božićnog igrokaza. Lijepi pohvalni rad, koji podiže i oplemenjuje ljudsko srce. Želimo da i umaprijed poradi ovako mladost obojeg spola, u svetom radu sa svojim župnikom, da Krist Kralj zavlada u svačijem srcu. Širite i pomažite | , Narodnu Svijest“ Sa putovanja po Italiji (Bari, fiera del Levante, Napnlj, Pompeji i Rim). I, Grbić Nipulj Napoli Neapolis stara grčka naseobina od 8 vijeka 326 zauzeše ga Samnićani pa Rimljani. Uz Tareno bio je najvažniji grad južne Italije, Rimuski carevi bo- gataši i patriciji gradili su zbog ras- košne prirode svoje ljetnikovce. Tu su čarobne Putteoli, Boji i dr, gdje se ljudska umjetnost takmičila s prirodnom raskoši. Plijenili su ga Alarik, Vandali zauze ga Belizar te je imao svoju gradsku autonomiju. 1134 zauzeše ga Normani, te je poslije postao glavni grad istoimenoga kraljevstva, dok ga nije Garibaldi 1860 pripoio Italiji. Napulj sa Pompejom i Vezuvom jedna je od najprivlačivih tačaka za turizam. Sa Posilip pruža se čaroban pogled put zapadne strane zaljeva, a sa Montre Vomera širi se pogled ma čitavu pa- noramu grada i zaljeva, tako si blizu da čuješ žamor iz grada a tako mad- mašuješ grad kao da nad njem letiš, Glavna crkva je posvećena Velikoj gospi ili kako je narod zove sv. Januara gragjena 1294. jedno uprav remek djelo gragjevine. Druga sa još znamenitijim umjetninam je sv. Lovrenac pa sv. Klara Znamenit je Museo nazionale gdje se drže i predmeti nagjeni u Pompejima, svjetskoga su glasa i akvarel sa florom i faunom mora i teatar sv, Karla. Život i svjetlost galerija Umberta I. zasjene čovjeka. Toliki drugi spomenici, palače i trgovi daju radost stanovnicima i turistima. Prema istočnoj strani dimi prijeteći Vezuv, koji opominje mnepre- stano stanovnike ovog čarobnog ze- maljskog kraja ma njihovu nestalnost. Vozimo se vozom put Pompeja. Da- nas ima dva Pompeja: stari poganski i kršćanski zavjetni; poznat po čitavom katoličkom svijeta po bazilici čudo- tvorne Gospe od Pompeja. Crkva je Bazilika, te se baš sada proširila i preuredila u rom. stilu sa kupolama. Neznaš čemu da se više diviš umjet- ninama ili žarkoj vjeri naroda. Sreli smo jednu bolesnicu koju su nosili da u hramu traži pomoć Gospe. U zavodu su izloženi zavjetni darovi onih koji su primili milosti. Ima ih svakovrsnih i od svih strana svijeta uz svetište je zvonik više u stilu nekog osobitog mo- numenta Srcu Isusovu. Na svim podi- ma su zvona napravljena od austrijskih topova zapljenjenih u svjetskom ratu. U ,sakvima“ (iskopinam) staroga Pom- peja vidi se kako Talijani stručno ure- gjuju i paze na starine. Kad sam je- damput bio na iskopinam stare Salone djeca solinska su mam nudila koma- diće mozaika od glasovitih prvih ba- zilika i zazeblo me je pri srcu kako se kod nas starine slabo čuvaju, dok ovdje u Italiji na sve se budno pazi. Ulaz se plaća 5 lira a za cicerona pre- ma veličini grupe. Velika je literatura napisana o Pompejima u svim jezici- ma, a ima se i o čemu. Tu su forumi bazilike, amfiteatri, hramovi, javne ku- pelji, ulice, vodovodi. Privatni stanovi sa raskošnim slikarijama, po dvoranama i sobama. Peristili su pravi sredovječni klaustri. Odrazuje se privatni život starih gragjana u mlinovima, krčmama. Pred nama se razvija taj život te nam se čini da i mi sudjelujemo u njemu, a ipak je skoro 2 hiljade godina razmaka iz- megju nas i njega. Slijedi.