Broj 46

 

Kandidatske liste HSS
u dalmatin. Hrvatskoj

Kotarski sudovi odobrili su ove kan-
didatske liste HSŠ u dalmatinskoj Hr-
vatskoj: za grad Split dr Juraj Šutej,
za kotar Split Paško Kaliterna i Joso
Mratinović iz Kaštel Lukšića; njihovi
su zamjenici Jakov Zovko, težak iz
sela Dugobaba i Ante Mijić radnik iz
Splita; za kotar Šibenik Dane Škarica
pok. Ive, težak iz Šibenika, zamjenik
dr Oskar Novak, liječnik iz Šibenika ;
za Hvar dr Josip Berković, liječnik iz
Splita, a zamjenik Ivan Farolfi, javni
bilježnik iz Visa: za kotar Benkovac
llija Zečević (SDK) načelnik iz Ben-
kovca, zamjenik Petar Movaković iz
Benkovca; za kotar Korčulu dr Josip
Berković, liječnik iz Splita, zamjenik
Antun Šeparović pok. Jure, ribar iz
Veleluke; za kotar Imotski dr Mihovio
Vuković, liječnik iz Imotskoga, zamje-
nik Mijo Gaće pok. Ivana, težak iz
Zagvozda : za kotar Metković dr Niko
Bjelovučić, odvjetnik iz Metkovića, za-
mjenik Ante Volarević pok. Ante, tezak
iz Borovaca; za kotar Sinj Pavao Krce
pok. Marka, težak iz Jabuke, zamje-
nik Šimun Ratković pok. Mate, težak
iz Velića; za kotar Biograd na moru
Josip Šilobrčić, ljekarnik iz Biograda
na moru, zamjenik Marko Velčić pok,
Ive, težak iz sela Vrsi; za kotar Knin
Mate Goreta pok. Jure, težak iz Ka-
dine Glavice, zamjenik Šime Dogan
pok. Ivana, umirovljenik iz Knina; za
kotar Preko dr Karlo Žunjević, liječnik
iz Preka, zamjenik Jakov Bujačić pok.
Jerka, obrtnik iz Silbe; za kotar Brač
Ivan Petar Mladineo, trgovac iz Pu-
čišća, zamjenik Tomo Ursić, težak iz
Selaca; za kotar Metković Stipe Ma-
tijević pok. Jure, težak iz Blata na Ce-
tini, zamjenik dr Ikica Franić, odvjet-
nik iz Vrgorca.

 

 

Katolička crkva

Katolicizam u Japanu. Po najno-
vijoj crkvenoj statistici ima Japan, ne
ubrojivši poluotok Koreju i otok For-
mozu, 319 katoličkih crkava i kapela.
U Japanu djeluje 115 domaćih sveće-
nika, 127 redovnika i 672 sestre. Osim
toga strana 293 svećenika, 104 redov-
nika i 489 sestara. Statistika nabraja
112 velikih sjemeništa i 271 malo sje-
menište, Štaviše Japan ima svoje ka-
toličko sveučilište, što ga vode oci
isusovci, 53 katoličke srednje škole
pohagja ukupno 15.036 učenika. U
Japanu ima dalje 27 katoličkih sirotišta
sa 829: djece, 8 zavoda za starce, 2
zavoda za bolesnike oboljele od kuge
sa 178 bolesnika i 15 bolnica.

,Duliud-ovo“' veče

Dubrovačko liječničko udruženje —
aDuliud“ — u Dubrovniku održava
svoju prvu naučnu sjednicu sa preda-
vanjem u ponedjeljak, 21 ov. mj. u
boluici u 6 i po sati veče.

Dnevni red:

1) Izvještaj pretsjednika

2) Predavanje Dr Krmpotića: ,hro-
nična srčana oboljenja

3) Eventualija.

Naredno predavanje: Dr Šapro ,0
biologiji i terapiji sa kratkim valovima“.

ERA ERIE
Pomozite
Dobrotvorni
Odbor ,,Milosrđe“'

NARODNA SVIJEST 16 Studenoga 1938

SREČKA

 

Strana 3

 

Drž. KI. Lutrijele Klase 37 Kola
BROJ 4.638
dobila je glavni zgoditak od

DINARA 100.000

KUPLJENA KOD POZNATOG SRETNOG PRODAVAĆA

   

NIKA KLAIĆA U DUBROVNIKU

Plodan rad Zadružne Matice u Splitu

Ove godine navršilo se desut godina
otkada je osnovana Zadružaa Matica u
Splitu. Osnutak te jake zadružne or-
ganizacije bio je od ogromnog znače-
nja po razvoj zadružnog pokreta u na-
šim krajevima, jer je njoj uspjelo ne
samo da opet uspostavi u našim kra-
jevima pokolebanu vjeru u zadrugar-
stvo, nego je usprkos vinske, a kasnije
i opće krize, kroz razmjerno kratko
vrijeme toliko proširila svoje poslova-
vanje, da njezino vodstvo može biti
ponosno s postigautim rezultatima.

Za svnju glavnu godišnju skupštinu
Matica je izdala opširan ilustriran po-
slovni izvještaj, u kojem je iznijela
mnogo važnih podataka o razvoju za-
drugarstva kod nas.

Područje Matičina rada proširilo se
je na više banovina. Matica ima naj-
više zadruga u Primorskoj banovini,
zatim u Savskoj banovini, te u Zetskoj
banovini i to u dubrovačkom kotaru.

Sada ima u Zadružnoj Matici 214
zadrugara, što znači da se broj njezi-
nih članica pošesterostručio. Od toga
je polovina proizvogjačkih, četvrtina
potrošnih i četvrtina kreditnih zadruga.
Od proizvagjačkih najviše je vinarskih
25, (kojih pred deset godina nije ni
imala u članstvu), zatim velik broj u-
ljarskih, mljekarskih, ružmarinskih, po-
vrćarskih pčelarskih zudruga, itd, Više
nego sam porast broja, značajan je
razvoj rada tih zadruga i njihovo učešće
u prodaji poljoprivrednih proizvoda.

GRADSKE

Politički sastanci. U subotu i ne-
djelju, održani su u Stonu, Trpnju,
Janjini, Kliševu i Osojniku politički
sastanci HSS. U Stonu i na Pelješcu
govorio je narodni zastupnik prof, g.
Roko Mišetić, te njegov zamjenik g.
Niko Buško. U ostalim mjestima go-

vorili su ostali funkcioneri stranke: g.
F. Dabrović i drugi.

Crkvene vijesti. Svečanost Gospe
od zdravlja svetkuje se u Stolnoj
Crkvi u ponedjenik dne 21 o. mi. Uoči
svečanosti u nedjelju u 5 po p. Kru-
nica i blagoslov. Na blagdan u po-
nedjeljak u 5'/, s. j. prva sv. Misa, pa
ostale redom svako po sata, u 10 s.
pjevana sv. Misa, iza koje slijede mo-
litve pred čudotvornom slikom BI.
Gospe od Porata. Po podne u 5'/, s.
krunica, propovjed i blagoslov.

Svečanost Bl. Gospe od zdravlja u
crkvi sv. Nikole (na Prijekomu) u
dojdući ponedjenik 21 ov. mj. svetko-
vina je BI. Gospe od zdravlja, koja se
od starine časti u ovoj crkvi. U 6, 6%.
i 74, s. sv. mise. Na večer u 5 sati
Gospina krunica i blagoslov sa Pre-
svetim, U Petak 25. XI. svetkovina sv.

Katarine djevice i mučenice, koja se
časti u ovoj Crkvi. U 7 sati sv. misa
i ljubljenje relikvije.

Koncerat u čast Rikarda Wagnera.
Povodom 125-godišnjice rogjenja Ri-
karda Wagnera, Gradski turistički or-
hestar priredio je prošle nedjelje kon-
cerat sa isključivo njegovim djelima.

Podupirajući razvoj tih zadruga, Matiaa
je povela i mnoge korisne akcije za
jačanje proizvodnog zadrugarstva i za-
štitu staleških interesa primorskog se-
ljaštva. Na taj je način Zadružna Ma-
tica za cijelo vrijeme svoga opstanka
uspječno zamijenjivala djelatnost po-
ljeprivrednih komora, koje kod nas još
nijesu stupile u život.

Uporedo sa proizvagjačkim zadru-
gama Zauružna Matica organizirala je
velik broj potrošačkih zadruga, koje se
s godine u godinu sve više množe.
Tome je mnogo pridonijelo i njezino
robno odjeljenje Gospodarska Matica,
te Savez hrvatskih gospodarskih za-
druga u Zagrebu preko koga se vrši
izmjena proizvoda izmegju naših i sje-
vernih krajeva.

Financijska snaga svih Matičinih Za-
drnga najbolje se vidi po znatnom po-
rastu vlastitih sredstava. Kroz deset
godina porasli su poslovni udjeli od
3,042.075 na 7,276.610, a pričuvne od
Din. 1,539.086 na Dia. 11,033.962.

Da je Matica postigla u svome radu
toliko uspjeha, može da zahvali u pr-
vom redu svom solidnom poslovanju
po kršćanskim načelima te strogoj pri-
mjeni zadružnog načela samopomoći.
Uvijek se je oslanjala na vlastitu sna-
gu, a nije čekala na pomoć izvana. Tim
više se zato može vodstvu Matice če-
stitati na postignutim uspjesima, jer
služi na čast cjelokupnom hrvatskom
zadrugarstvu.

VIJESTI

Dva predavanja pododbora ,Ma-
tice Hrvatske“. Pododbor Matice Hr-
vatske započeo je niz svojih predava-
nja u utorak 8 o. mj. Prvi predavač
je bio g. Dr Albert Haler, naš po-
znati književni kritičar, koji je govorio
o temi ,Šskšpirov »Hamlet« i današnji-
ca“. U početku svog predavanja g.
Haler je naglasio živu aktuelnost po-
ezije, koja je i te kako potrebna u
današnje surovo doba. Dvorana je bila
dupkom puna i predavač je bio nmaj-
pažljivije saslušan i aplaudiran.

Sinoć je održao veoma učeno
predavanje naš poznati Dominikanac
O. Jordan Kuničić. Učeni je predavač
svoju temu ,Komunizam, fenomen stra-
sti i zahtjevi duha“, razdijelio u tri di-
jela. U prvom je dijelu svratio pažnu
na glavne pojave infraracionalnosti u
privatnom i javnom životu. Ta je ne-
razumnost podigauta na sistem osobito
u komunizmu. Marks je svojim histo-
rijskim  materijalizmom, izričito pak
naukom o suprotnosti kao zakonom
bivstvovanja i primjernom te nauke na
klasne odnošaje, otvorio put strastve-
nosti, animalnosti. — U drugom pak
dijelu, predavač analizira tu ,strast“ ne
samo u ruskoj duši, već i u duši sva-
kog pojedinca svodeći temeljito tu strast
na prvi od svih osjećaja: na čežaju za
samoodržanjem. — Opravdavajući što
se dade opravdati, a upozoravajući na
loše posljedica, iznio je u trećem di-
jelu sredstva borbe, a to su zahtjevi
duha: istine, harmonijskog razvitka
moći u čovjeku i socijalne pravde. —
Birano je sjušateljstvo pažljivo i sa za-
nimanjem pratilo razvoj radnje, pak je
predavač na kraju bio nagragjen bur-
nim aplauzom.,

Svečanost ,Društva Sveudiljnog
Klanjanja“ kod č. Službenica M losr-
gja na Pilama obavljena je prošle ne-
djelje 13 o. mj., kao što smo najavili
u prošlom broju našeg lista. Ovo po-
božno društvo osnovao je Preuzv. die-
cez. biskup dr. Josip M. Carević pred
tri godine sa dvojakom plemenitom
svrhom: promicati javno klanjanje Sve-
tootajstvenom Isusu i pomagati siro-
mašne crkvice predmetima potrebnim
za bogoslužje. Svetotajstvo izloženo je
u krasnoj crkvi zavoda Služb, Milosr-
gja na klanjanje svakog dana od 4.7
poslije podne. Prošle nedjelje u 8 s,
otslužio je Preuzv. Biskup u rečenoj
crkvi sv. Misu, a uveče održao je pro-
povijed sa temom: Euharistija veza ka-
toličkog jedinstva ; nakon toga blago-
slov sa Presvetim, i konačno odriješe-
nje pokojnim dobročincima društva.
Klanjanje Svetotajstvu vršeno je od
jutra do večeri. Revnu brigu o društvu
vode č. Službenice Milosrgja i odbor
gospogja. Društveni duhovnik je mp.
O. Toma Tomašić O. M.

»Zbirka pomorskih propisa soci-
jalnog karaktera“. Središnja uprava
za posredovanje rada izdala je ovih
dana u svojoj nakladi priručnik ,Zbor-
nik propisa za zaštitu pomoraca“, Ovom
knjižicom dobijaju interesenti moguć-
nost da nagju prikupljene sve pozi-
tivne propise koji se odnose na prava
i dužaosti u radnom odnosu izmegju
pomorskih radnika i pomorskih po-
slodavaca. Ovi propisi su rezultat du-
gogodišnjeg rada državne uprave oko
uregjenja socijalne zaštite naših po-
moraca a time je naša država izgradila
jednu novu granu socijalnog zakono-
davstva. Pored Ministarstva socijalne
politike i narodnog zdravlja i Mini-
starstva saobraćaja najviše je doprinijela
izvršanju ovoga rada glavna državna
ustanova za zbrinjavanje nezaposlenih
radnika i osiguranje za slučaj neza-
poslenosti. Središnja uprava za posre-
dovanje rada u Beogradu, koja je ovaj
Zbornik izdala. Knjižica ima 200 stra-
nica i može se nabaviti uz cijenu od
20 dinara kod svih javnih berzi rada
u zemlji.

Djeca sela Prijevora u Rijeci Du-
brovačkoj već godinu dana bez škole.
U Prijevoru u Rijeci Dubrovačkoj već
punu godinu dana nema škole, Naime
postoji škola, postoji 60 učenika, ali
nema učiteljice, koja je još bolesna.
Tako jadna djeca ostaju bez pouke.
Seljaci i roditelji iz Prijevora napravili
su čitav niz molba, da im se dodijeli
barem druga učiteljska sila. Upućivane
su molbe na ministarstvo, slati brzo-
javai protesti, upućivane su delegacije
kod kotarskog nadzornika g. Baniče-
vića, ali sve uzalud. latervenirao je i
predsjednik dubrovačke općine g. Bra-
canović, ali škola još stoji zatvorena.
Seljaci su uspjeli da nabave materi-
jalna sredstva za gradnju i nove zgra-
de. Općina im je nabavila teren, a do-
bili su i novčanu pomoć. Ali sve u-
zalud. Još od kraja 1937 godine škol-
ska vrata su zatvorena, a djeca pre-
puštena da čekaju dok se bolesna u-
čiteljica oporavi. | mi sa naše strane
apeliramo na pozvate, da porade oko
toga, da prijevor dobije učiteljsku silu,
jer sadašnje stanje baca loše svijetlo
na one koji treba da se staraju o kul-
turnom napredku našeg sela. Ovako
Jadranskom Dnevniku. Zaali smo već
otprije za ovu anomaliju, ali nijesmo
htjeli u stvar dirati držaći da će se
teda negda ipak skinuti s daevnog
reda; no kako vidimo pitanje se ne
rješava, a djeca trpe štetu ni kriva
ni dužna.