Strana 2

 

Važnost engleskog jezika i kulture

Kao neki pristup u sve ono što smo
ovdje nakani reći o značaju i važnosti
engleskog jezika i kulture donosimo
danas jedan kraći odlomak iz članka
poznatog lingviste H. L. Menckena,
prevedenog na hrvatski u rujanskom
broju ,Izbora“

»Eagleski jezik je slabo rasprostra-
njen; ne ide dalje od ovog ostrva, a
ui na njemu ne vlada svuda.“

Te riječi napisane su 1582 godine,
a njihov pisac bio je Richard Mulcas-
ster, direktor Teylocove trgovačke škole.
U doba kada je on napisao, engleski
je govorilo četiri do 5 milijona ljudi
a engleski jezik bio je peti na svjet-
skoj ljestvici jezika — iza francuskog,
njemačkog, italijanskog i španjolskog.
Ali do polovine XIX stoljeća on već
izbija na prvo mjesto. On danas vodi
tako daleko ispred svih ostalih da ga
vjerojatno govori toliko ljudi koliko ih
govori ruski i njemački zajedno.

Nije on samo prvi — i u velikoj
mjeri jedini — jezik dvaju največih
imperija na svijetu. Oa je takogjer i
drugi jezik u prostranim i gusto na-
seljenim zemljama van granica tih dvaju
imperija. Tri četvrtine pošte piše danas
engleski. Na engleskom jeziku štampa
se više od polovine novina na svijetu
i engleski emituju tri petine svih po-
stojećih radio stanica. Ni jedan kape-
tan ne može ploviti po oceanima ako
nezna engleski. Jezici koji se još uvi-
jek drže i pored prodiranja engleskog
van Evrope — ma primjer španjolski
u Latinskoj Americi, italijanski ma Le-
vantu i japanski na Dalekom istoku —
održavaju se samo tako što mu čine
znatne ustupke. Naime, u svima se
javlja sve više engleskih izraza fraza.
U japanskom ih ima već toliko da se
počinju pojavljivati naročiti rječnici,
Osim toga, engleski djeluje stalno i
na francuski, jezik diplomata, i na nje-
mački.

Nesumljivo nema jezika kojim bi
stalno govorilo toliko ljudi ma svijetu.
Ruski govori jedva mešto preko 80
miliona od 150 miliona stanovnika
SSSR; a van granica SSSR ruski jedva
da se čaje, jer se sve njegove kolonije
nalaze na njegovoj teritoriji. Zatim do-

lazi njemački govori 72 miliona Nje
meca u Rajhu, skoro 3 miliona u Švaj-
carskoi, nekih 5 miliona u ostalim
njemačkim krajevima i još 5 miliona
n njemačkim kolonijama u Rusiji, na
Balkanu, u baltičkim državama i u
Južaoj Americi, To ukupno iznosi 85
miliona. Da li poslije njemačkog dolazi
francuski ili španjolski jezik nije si-
gurno, ali ni jednim od njih ne govori
više od 55 miliona ljudi. Posljednji od
velikih jezika u Evropi jest talijanski,
Oitali evropski jezici daleko su iza njih.

Eogleski nema suparnika ni u Aziji,
lako je kineski materinji jezik više od
300 miliona ljudi, on je podijeljen na
toliko vrlo različitih dialekata da ga
moramo smatrati ne za jedan jezik već
prije za grupu jezika.

Tako engleski stoji daleko ispred
svih konkurenata. Uz to se prestano
širi, kao nijedan drugi jezik, Nekada je
francuski jezik bio drugi priznati jezik
svega kršćanskog svijeta, kao što je
prije njega bio latinski, a još i danas
ima više ljudi koji su ga naučili nego
koji su s njim došli na svijet, U nje-
mačkim skandinavskim, japanskim i
ruskim školama uči se sada engleski
s neumoljivom ozbilnošću. Šta više,
počinju ga učiti Francuzi i Talijani.

U Japanu neophodan je za sve Evro-
peice. To je trgovački jezik. U Kini se
udomaćio već mnogo godina, a u Ia-
diji, iako engleski zna da piše i go-
vori samo 2,500.000 urogjenika, on je
ne samo trgovački već i politički jezik.

Njegova rasprostranjenost potiče dje-
lomično od neobične raštrkanosti ljudi
koji govore engleski. Exglezi su naj-
veći putnici modernog vremena, naj-
pustolovniji trgovci i najvrijedniji kolo-
nisti.

Ali ima još jedna značajna stvar koja
ide u prilog engleskom, Kada je do-
spio u oštru utakmicu s drugim opa-
snim suparnicima, engleski je vrlo često
odnosio pobjedu ne svojom brojnom
madmoći i nepomirijivošću, već čisto
svojim unutrašnjim značajem. ,U bo-
gatstvu, mudrosti i ekonomskoj nauci“,
rekao je slavni Jakov Grim još nazad
sto godina, ,s njime se ne može mje-
riti pi jedan drugi živi jezik.“

Slijedi. K. St,

 

Po svijetu
Rumunjski kralj Karlo Il. posjetio

je engleskog kralja Jurja VI. Ovom
putu pridaje se politički karakter.

Sahrana umrlog Kemal - Ataturka
izvršena je vrlo svečano u Ankari, ka-
mo je mrtvo tijelo turskog marodnog
vogje preneseno iz Carigrada.

Njemački diplomata von Rath ubi-
jen u Parizu sahranjen je u svojoj do-
movini, Pogrebne svečanosti pretvorile
su se u ogromnu nacističku demon-
strociju sa najoštrijom; protužidovskom
tendencijom. Njemačka vlada bacila je
krivnju za ubistvo svog diplomate na
sve Židove u državi, nametnuvši im
skupnu globu u ogromnoj svoti od
miljardu zlatnih maraka.

Britansko talijanski sporazum stu-
pio je napokon u krepost dne 16 ov.
mj. Nadati se da jeto početak trajnog
poboljšanja britansko-talijanskih odno-
sa, koji sve do Abesinskog rata bijahu
da ne mogu bolji, a onda se najed-
anom zamutiše u tolikoj mjeri, te se
na mahove činilo kao da meće proći
bez rata.

Praški nadbiskup kod Pape. Sveti
Otec Papa primio je u privatnu audi-
jenciju, kardinala  Kaspara, praškog
nadbiskupa. Kardinal se zahvalio Sve-
tom Ocu ma simpatijama, što ih je po-

kazivao prema Čebo-Slovačkoj u nje-
zinim teškim časovima i obavjestio Ga
je o probudjivanju vjerskih osjećaja u
Čeho-Slovačkoj. Sveti Otac Papa Pio XI.
izrazio je nadu, da će Crkva izaći kao
pobjednica iz kušnja, kroz koje sada
prolazi i dao je Svoj apostolski bla-
goslov cijeloj Čeho-Slovačkoj.

Njemačka traži natrag svoje ko-
lonije, koje su joj bile u prošlom
svjetskom ratu otete i razdijeljene iz-
megju: Eagleske, Francuske, Japana i
Belgije. Te kolonije bjehu najvećim
dijelom u Africi, a nešto i u Tihom
oceanu. Sve skupa iznosile su oko 3
milijuna četvornih km. površine i oko
14 milijuna stanovnika, od kojih 25
hiljada Nijemaca.

Eagleska i Francuska, kojih se stvar
najvećma tiče, kanda bi povratile jedan
omanji dio onoga što drže, a za nakna-
du ostalog dale bi — čuje se — nešto
od portugalskog i belgijskog kolonijal-
nog područja, koje nije maleno. Ne će,
razumije se, ni to proći bez kompli-
kacija.

Engleska i Francuska priznale su,
ovih prošlih dana, talijanskog kralja
carem Abesinije.

Španjolska. Ofenziva Francovih tru-
pa na desnoj obali Ebra teče i dalje
s uspjehom.

NARODNA SVIJEST 23 Studenoga 1938

 

Broj 47

 

 

spadam u svaki
ručni kovčeg

Baš kod mokrog i hlad-
nog vremena je potrebno,
da imadete uzase Nivea,
da uzmognete Vaše ruke
i lice u svako vrijeme
natrti. Vi zaštićujete time
stalno Vašu kožu pred
utjecajem rdjavog vreme-
na i zadržajete mlade-
nački svježu i zdravu
/ kožu.

 

Pisma iz naroda

Metković. Posveta crkve sv. Nikole.
U srijedu, dne 16 o. mj. popodne sti-
gao je k nama maš domorodac pre-
uzvišeni biskup dubrovački Josip M.
Cauević, da obavi posvetu nove crkve
sv. Nikole, zamoljen od preuzv, Dra
Kvirina KI. Bonefačića biskupa split-
skoga. Nova je crkva zadužbina ple-
menitih sestara Dominiković iz Metko-
vića, Preuzv. Carevića dočekalo je gra-
gjanstvo na čelu sa svećenstvom, pred-
stavnicima vlasti i članovima Odbora
nove crkve uz zvonjavu zvona i svi-
ranje mjesne glazbe. Dobrodošlicu mu
je izrekla jedna djevojčica i mp. žup-
nik-dekan O. Klarić. Preuzv. biskup je
svima najsrdačnije zahvalio ma tako
srdačnom dočeku. U večer su pred sv.
Moćima, koje su se imale stavili u
oltar nove crkve, izmoljena Večernja i
Jutarnja, a u noći je pred istima bilo
bdijenje. U jutro u četvrtak, 17 o. m.,
svećenstvo je preuzvišenoga dopratilo
do nove crkve, gdje je odmah započeo
veličanstveni obred posvete crkve pod
vodstvom ceremonijara preč, Don Ni-
kole Žiška sa prigodnim govorom
preuzv. biskupa Carevića, Čitav obred
trajao je sa svečanom sv. Misom na
kraju 4 sata i po. Sv. Misu je otpje-
vao, uz pontifikalnu asistenciju, preč.
Don Niko Delić generalni biskupski
provikar u Makarskoj i u prigodnom
govoru u ime svog dijecezanskog bi-
skupa zahvalio preuzv. biskupu Care-
viću na uloženom trudu. Na banketu
u Hotelu Zagreb nećaci sestara Do-
miniković zahvalili su se uime svojih
tetaka svima, koji su doprinijeli, da se
je ovaj velebni čin mogao izvršiti, a
izrečeno je više lijepih  mazdravica.
Popodne je preuzvišeni Carević poho-
dio svoju svojtu, a u petak u jutro
predstavnike vlasti, da im zahvali na
dočeku. U petak popodne u 130 sati
svečano je na kolodvoru pri odlasku
za Dubrovnik pozdravljen od pred»
stavnika vlasti i velikog broja gragjan-
stva, a svećenstvo i odbor nove crkve
dopratilo ga je do Gabele, da se tamo
od njega oprosti,

Goveđirl na Mljetu. Dne 13 ovog
mjeseca bio je u našem selu blago-
slovljen temeljni kamen nove crkve,
Toga se je dana okupilo čitavo naše
selo, te poslije sv. Mise preč. Stonski
dekan, uz asistenciju mjesnog  župni-
ka, blagoslovi temeljni kamen po ga-
nutljivom  obređu. Koralno pjevanje
psalama od mjesnog crkvenog zbora
pod upravljanjem mjesnog učitelja,
mnoge je ganulo do suza. Dok se je
obavljao čin blagoslova zvona su zvo-
nila na Matici i pucali mužari, Zatim
je preč. Don L. Totić održao prigodno

slovo okupljenim vjernicima, koje je
potaknuo i obodrio da nastave sa za-

početim radom Bogu na slavu, sv.
Nikoli, komu će biti crkva posvećena,
na čast, a sebi na diku i duševnu, pa
i tjelesnu korist. Gradajom ove crkve
biće olakšano vjernicima, da mogu bez
poteškoće doći do crkve jer do sada
su morali ići do otočića na jezeru, što
je bilo skopčano sa mnogim poteško-
čame, Blizu crkve je uregjen i župski
stan, te će župnik sa vjernicima biti
u bližem dodiru i pastva će biti vrlo
olakšana.

Istoga je dana bio i i blagoslov sli-
ke sv. Tereze Malog Isusa u staroj
matici ma otočiću.

Uz pomoć Božju dobro smo zapo-
čeli, pa smo uvjereni, da ćemo čim
prije dočekati i blagoslov ove naše
nove crkve,

TRSTENIK. + Danko Simini, umi-
rovljeni upravitelj pošte u Trsteniku,
ispustio je svoju plemenitu dušu dne
17. ov. mj. u 76 godini života. Bio je
opće poštovan kao odličan činovnik,
uvijek spreman na uslugu, gostoljubiv
domaćin i brižan roditelj. Njegovom
sprovodu, što ga je vodio mp. O. Pe-
tar Peterca uz asistenciju vIč. gg. Žup-
nika Janjine i Kune, sudjelovalo je
cijelo mjesto a ispred rodbine je išao
pokojnikov zet g. A. Šerka, hoteljer
iz Trstenika. Pokojniku vječni pokoj,
a ucviljenim i naše saučešće.

JANJINA. # Liubo Miškov, naš ob-
ljubljeni mješćanin i uzorni domaćin
preminuo je dne 18. ov. mj. nakon
kratke ali teške bolesti. O itavlja ucvi-
ljenu suprugu Katu r. Bjelovučić, te
sinove, Nikolu, vlasnika restauracije u
New Yorku i Mata i kćeri Anku i Ma-
riju, učiteljicu. Koliko je žaljena nje-
gova prerana smrt vidjelo se na ga-
nutljivom sprovodu, kojemu je uz rod-
binu sudjelovalo mnoštvo pučanstva i
i mjesna Hrvatska glazba, te tri sve-
ćenika, Pokojuik je bio rogjak popu-
larnog misionara domenikanca O. Mi-
škova. P. u m.! a rodbini i naše sa-
učešće.

Radi pregradnje
snižene cijene

zgodna prilika za nabavu

božićnih darova
KNJIŽARA

JADRAN“

DUBROVNIK

a oo