Strana 2 Važnost engleskog jezika i kulture Kao neki pristup u sve ono što smo ovdje nakani reći o značaju i važnosti engleskog jezika i kulture donosimo danas jedan kraći odlomak iz članka poznatog lingviste H. L. Menckena, prevedenog na hrvatski u rujanskom broju ,Izbora“ »Eagleski jezik je slabo rasprostra- njen; ne ide dalje od ovog ostrva, a ui na njemu ne vlada svuda.“ Te riječi napisane su 1582 godine, a njihov pisac bio je Richard Mulcas- ster, direktor Teylocove trgovačke škole. U doba kada je on napisao, engleski je govorilo četiri do 5 milijona ljudi a engleski jezik bio je peti na svjet- skoj ljestvici jezika — iza francuskog, njemačkog, italijanskog i španjolskog. Ali do polovine XIX stoljeća on već izbija na prvo mjesto. On danas vodi tako daleko ispred svih ostalih da ga vjerojatno govori toliko ljudi koliko ih govori ruski i njemački zajedno. Nije on samo prvi — i u velikoj mjeri jedini — jezik dvaju največih imperija na svijetu. Oa je takogjer i drugi jezik u prostranim i gusto na- seljenim zemljama van granica tih dvaju imperija. Tri četvrtine pošte piše danas engleski. Na engleskom jeziku štampa se više od polovine novina na svijetu i engleski emituju tri petine svih po- stojećih radio stanica. Ni jedan kape- tan ne može ploviti po oceanima ako nezna engleski. Jezici koji se još uvi- jek drže i pored prodiranja engleskog van Evrope — ma primjer španjolski u Latinskoj Americi, italijanski ma Le- vantu i japanski na Dalekom istoku — održavaju se samo tako što mu čine znatne ustupke. Naime, u svima se javlja sve više engleskih izraza fraza. U japanskom ih ima već toliko da se počinju pojavljivati naročiti rječnici, Osim toga, engleski djeluje stalno i na francuski, jezik diplomata, i na nje- mački. Nesumljivo nema jezika kojim bi stalno govorilo toliko ljudi ma svijetu. Ruski govori jedva mešto preko 80 miliona od 150 miliona stanovnika SSSR; a van granica SSSR ruski jedva da se čaje, jer se sve njegove kolonije nalaze na njegovoj teritoriji. Zatim do- lazi njemački govori 72 miliona Nje meca u Rajhu, skoro 3 miliona u Švaj- carskoi, nekih 5 miliona u ostalim njemačkim krajevima i još 5 miliona n njemačkim kolonijama u Rusiji, na Balkanu, u baltičkim državama i u Južaoj Americi, To ukupno iznosi 85 miliona. Da li poslije njemačkog dolazi francuski ili španjolski jezik nije si- gurno, ali ni jednim od njih ne govori više od 55 miliona ljudi. Posljednji od velikih jezika u Evropi jest talijanski, Oitali evropski jezici daleko su iza njih. Eogleski nema suparnika ni u Aziji, lako je kineski materinji jezik više od 300 miliona ljudi, on je podijeljen na toliko vrlo različitih dialekata da ga moramo smatrati ne za jedan jezik već prije za grupu jezika. Tako engleski stoji daleko ispred svih konkurenata. Uz to se prestano širi, kao nijedan drugi jezik, Nekada je francuski jezik bio drugi priznati jezik svega kršćanskog svijeta, kao što je prije njega bio latinski, a još i danas ima više ljudi koji su ga naučili nego koji su s njim došli na svijet, U nje- mačkim skandinavskim, japanskim i ruskim školama uči se sada engleski s neumoljivom ozbilnošću. Šta više, počinju ga učiti Francuzi i Talijani. U Japanu neophodan je za sve Evro- peice. To je trgovački jezik. U Kini se udomaćio već mnogo godina, a u Ia- diji, iako engleski zna da piše i go- vori samo 2,500.000 urogjenika, on je ne samo trgovački već i politički jezik. Njegova rasprostranjenost potiče dje- lomično od neobične raštrkanosti ljudi koji govore engleski. Exglezi su naj- veći putnici modernog vremena, naj- pustolovniji trgovci i najvrijedniji kolo- nisti. Ali ima još jedna značajna stvar koja ide u prilog engleskom, Kada je do- spio u oštru utakmicu s drugim opa- snim suparnicima, engleski je vrlo često odnosio pobjedu ne svojom brojnom madmoći i nepomirijivošću, već čisto svojim unutrašnjim značajem. ,U bo- gatstvu, mudrosti i ekonomskoj nauci“, rekao je slavni Jakov Grim još nazad sto godina, ,s njime se ne može mje- riti pi jedan drugi živi jezik.“ Slijedi. K. St, Po svijetu Rumunjski kralj Karlo Il. posjetio je engleskog kralja Jurja VI. Ovom putu pridaje se politički karakter. Sahrana umrlog Kemal - Ataturka izvršena je vrlo svečano u Ankari, ka- mo je mrtvo tijelo turskog marodnog vogje preneseno iz Carigrada. Njemački diplomata von Rath ubi- jen u Parizu sahranjen je u svojoj do- movini, Pogrebne svečanosti pretvorile su se u ogromnu nacističku demon- strociju sa najoštrijom; protužidovskom tendencijom. Njemačka vlada bacila je krivnju za ubistvo svog diplomate na sve Židove u državi, nametnuvši im skupnu globu u ogromnoj svoti od miljardu zlatnih maraka. Britansko talijanski sporazum stu- pio je napokon u krepost dne 16 ov. mj. Nadati se da jeto početak trajnog poboljšanja britansko-talijanskih odno- sa, koji sve do Abesinskog rata bijahu da ne mogu bolji, a onda se najed- anom zamutiše u tolikoj mjeri, te se na mahove činilo kao da meće proći bez rata. Praški nadbiskup kod Pape. Sveti Otec Papa primio je u privatnu audi- jenciju, kardinala Kaspara, praškog nadbiskupa. Kardinal se zahvalio Sve- tom Ocu ma simpatijama, što ih je po- kazivao prema Čebo-Slovačkoj u nje- zinim teškim časovima i obavjestio Ga je o probudjivanju vjerskih osjećaja u Čeho-Slovačkoj. Sveti Otac Papa Pio XI. izrazio je nadu, da će Crkva izaći kao pobjednica iz kušnja, kroz koje sada prolazi i dao je Svoj apostolski bla- goslov cijeloj Čeho-Slovačkoj. Njemačka traži natrag svoje ko- lonije, koje su joj bile u prošlom svjetskom ratu otete i razdijeljene iz- megju: Eagleske, Francuske, Japana i Belgije. Te kolonije bjehu najvećim dijelom u Africi, a nešto i u Tihom oceanu. Sve skupa iznosile su oko 3 milijuna četvornih km. površine i oko 14 milijuna stanovnika, od kojih 25 hiljada Nijemaca. Eagleska i Francuska, kojih se stvar najvećma tiče, kanda bi povratile jedan omanji dio onoga što drže, a za nakna- du ostalog dale bi — čuje se — nešto od portugalskog i belgijskog kolonijal- nog područja, koje nije maleno. Ne će, razumije se, ni to proći bez kompli- kacija. Engleska i Francuska priznale su, ovih prošlih dana, talijanskog kralja carem Abesinije. Španjolska. Ofenziva Francovih tru- pa na desnoj obali Ebra teče i dalje s uspjehom. NARODNA SVIJEST 23 Studenoga 1938 Broj 47 spadam u svaki ručni kovčeg Baš kod mokrog i hlad- nog vremena je potrebno, da imadete uzase Nivea, da uzmognete Vaše ruke i lice u svako vrijeme natrti. Vi zaštićujete time stalno Vašu kožu pred utjecajem rdjavog vreme- na i zadržajete mlade- nački svježu i zdravu / kožu. Pisma iz naroda Metković. Posveta crkve sv. Nikole. U srijedu, dne 16 o. mj. popodne sti- gao je k nama maš domorodac pre- uzvišeni biskup dubrovački Josip M. Cauević, da obavi posvetu nove crkve sv. Nikole, zamoljen od preuzv, Dra Kvirina KI. Bonefačića biskupa split- skoga. Nova je crkva zadužbina ple- menitih sestara Dominiković iz Metko- vića, Preuzv. Carevića dočekalo je gra- gjanstvo na čelu sa svećenstvom, pred- stavnicima vlasti i članovima Odbora nove crkve uz zvonjavu zvona i svi- ranje mjesne glazbe. Dobrodošlicu mu je izrekla jedna djevojčica i mp. žup- nik-dekan O. Klarić. Preuzv. biskup je svima najsrdačnije zahvalio ma tako srdačnom dočeku. U večer su pred sv. Moćima, koje su se imale stavili u oltar nove crkve, izmoljena Večernja i Jutarnja, a u noći je pred istima bilo bdijenje. U jutro u četvrtak, 17 o. m., svećenstvo je preuzvišenoga dopratilo do nove crkve, gdje je odmah započeo veličanstveni obred posvete crkve pod vodstvom ceremonijara preč, Don Ni- kole Žiška sa prigodnim govorom preuzv. biskupa Carevića, Čitav obred trajao je sa svečanom sv. Misom na kraju 4 sata i po. Sv. Misu je otpje- vao, uz pontifikalnu asistenciju, preč. Don Niko Delić generalni biskupski provikar u Makarskoj i u prigodnom govoru u ime svog dijecezanskog bi- skupa zahvalio preuzv. biskupu Care- viću na uloženom trudu. Na banketu u Hotelu Zagreb nećaci sestara Do- miniković zahvalili su se uime svojih tetaka svima, koji su doprinijeli, da se je ovaj velebni čin mogao izvršiti, a izrečeno je više lijepih mazdravica. Popodne je preuzvišeni Carević poho- dio svoju svojtu, a u petak u jutro predstavnike vlasti, da im zahvali na dočeku. U petak popodne u 130 sati svečano je na kolodvoru pri odlasku za Dubrovnik pozdravljen od pred» stavnika vlasti i velikog broja gragjan- stva, a svećenstvo i odbor nove crkve dopratilo ga je do Gabele, da se tamo od njega oprosti, Goveđirl na Mljetu. Dne 13 ovog mjeseca bio je u našem selu blago- slovljen temeljni kamen nove crkve, Toga se je dana okupilo čitavo naše selo, te poslije sv. Mise preč. Stonski dekan, uz asistenciju mjesnog župni- ka, blagoslovi temeljni kamen po ga- nutljivom obređu. Koralno pjevanje psalama od mjesnog crkvenog zbora pod upravljanjem mjesnog učitelja, mnoge je ganulo do suza. Dok se je obavljao čin blagoslova zvona su zvo- nila na Matici i pucali mužari, Zatim je preč. Don L. Totić održao prigodno slovo okupljenim vjernicima, koje je potaknuo i obodrio da nastave sa za- početim radom Bogu na slavu, sv. Nikoli, komu će biti crkva posvećena, na čast, a sebi na diku i duševnu, pa i tjelesnu korist. Gradajom ove crkve biće olakšano vjernicima, da mogu bez poteškoće doći do crkve jer do sada su morali ići do otočića na jezeru, što je bilo skopčano sa mnogim poteško- čame, Blizu crkve je uregjen i župski stan, te će župnik sa vjernicima biti u bližem dodiru i pastva će biti vrlo olakšana. Istoga je dana bio i i blagoslov sli- ke sv. Tereze Malog Isusa u staroj matici ma otočiću. Uz pomoć Božju dobro smo zapo- čeli, pa smo uvjereni, da ćemo čim prije dočekati i blagoslov ove naše nove crkve, TRSTENIK. + Danko Simini, umi- rovljeni upravitelj pošte u Trsteniku, ispustio je svoju plemenitu dušu dne 17. ov. mj. u 76 godini života. Bio je opće poštovan kao odličan činovnik, uvijek spreman na uslugu, gostoljubiv domaćin i brižan roditelj. Njegovom sprovodu, što ga je vodio mp. O. Pe- tar Peterca uz asistenciju vIč. gg. Žup- nika Janjine i Kune, sudjelovalo je cijelo mjesto a ispred rodbine je išao pokojnikov zet g. A. Šerka, hoteljer iz Trstenika. Pokojniku vječni pokoj, a ucviljenim i naše saučešće. JANJINA. # Liubo Miškov, naš ob- ljubljeni mješćanin i uzorni domaćin preminuo je dne 18. ov. mj. nakon kratke ali teške bolesti. O itavlja ucvi- ljenu suprugu Katu r. Bjelovučić, te sinove, Nikolu, vlasnika restauracije u New Yorku i Mata i kćeri Anku i Ma- riju, učiteljicu. Koliko je žaljena nje- gova prerana smrt vidjelo se na ga- nutljivom sprovodu, kojemu je uz rod- binu sudjelovalo mnoštvo pučanstva i i mjesna Hrvatska glazba, te tri sve- ćenika, Pokojuik je bio rogjak popu- larnog misionara domenikanca O. Mi- škova. P. u m.! a rodbini i naše sa- učešće. Radi pregradnje snižene cijene zgodna prilika za nabavu božićnih darova KNJIŽARA JADRAN“ DUBROVNIK a oo