TAKSA PLACENA U GOTOVU Narodna Svijest GOD. XX — BR. 48 | Prosinca god. 1918 "' Pošto situacija izvanjska i nutarnja postajaše od dana do dana, pače od sata do sata, sve to težom i tmurnijom, nagjoše se odgovorni faktori prisiljeni da bez oklijevanja pristupe formalnom aktu jstvaranja jugoslavenske državne zajednice, aktu izvršenom točno nazad dvađeset godina: 1. XII. 1918, u Krs- manovićevoj palači na Terazijama u Beogradu, gdje tada stanovaše Regent Aleksandar, buduć kraljevski dvor bio opustošen od rata. Stvar je uzeo u raspravu Središnji Odbor Narodnog Vijeća u Zagrebu. Vijećanja otpočeše dne 23. XI. prije podne potrajavši puna dva dana: sve do u osvit 25. XI, — Stavljeno je na dnevni red ništa manje nego šest raznih predloga: zemaljske vlade za Dalma- ciju (najobimniji od sviju, a potpisan po dru Ivu Krstelju i dru Jos. Smo- dlaki); dra Augjelinovića i drugova ; dra E. Lukinića i drugova; Stjepana Radića ; Tresića-Pavičića ; i Socialista. Uglavnom svi se predlozi megju- sobno slagahu tražeći obrazovanje za- jedničke države. Što se pak tiče nu- tarnje strukture i organizacije same države, tu gledišta bijahu podijeljena. Stjepan Radić predlagao je n. p. sa- veznu- držrvu, : ostali pak. više-manje unitarističku, ne razumijevajući dakako pod unitarizmom onakav kruti centra- lizam, kakav se je kašnje ispoljio pod Vidovdanskim ustavom. Radić, komu se pridružio i Dragutin Hrvoj energično je zastupao federa- lističko stanovište. , Hrvatska, Slavoni- ja i Dalmacija — tumačio je on — na temelju hrvatskoga državnoga pra- va i narodnog samoodregjenja treba da ugju u saveznu državu s kraljevi- nom Srbijom i Crnom Gorom. Stoga treba sačuvati historijsko nacionalni individualitet i potpnu samostalnost pojedinih država s vlastitim zakono- davnim saborima, dok bi državno je- dinstvo počivalo na obrambenoj, srod- ničkoj i moralnoj bazi, Na Radićeve predloge žestoko je reagirao srijemski Srbin dr Žarko Miladinović, zaprijetivši da će on i njegova (radikalna) stranka ako bi Odbor usvojio Radićevu osnc- vu — smjesta zatražiti neposredno pri= pojenje Srijema, Bačke i Banata Srbiji. DUBROVNIK, 30. Studenoga 1938 Sukob Radić.Miladinović prijetio je na mahove rasulom čitavog Odbora dok umjereniji elementi ne predobiše i na predlog dra Smodlake izabran bi odbor od 7 lica, da izradi konačni predlog. Ova sedmorica predložiše odslanstvo od 28 lica, koji će, prama za- datim napucima, izvesti čin državnog ujedinjenja. Dne 26 XI. zaključeno je da u Beo- grad ne ide odmah čitav odbor, nego tek nekolicima članova, radi dogovora o formalnostima čina koji se ima iz- vršiti; ostali pak da odu istom onda kad se tamo budu prikupili svi člano- vi srbijanske skupštine i vlade, pa da se onda zedatak obavi, Megjutim S. Pribičević kasno u noći uspije nago- voriti većinu Središnjeg Odbora da se u Beograd putuje odmah sutra, u sri- jedu 27 XI. U Beograd odaslanstvo stiže u četvrtak 28 XI. Dne 29 XI. provelo se je u dogovorima, a dne 30 XI. re- digiran je, u prisutnosti Stojana Pro- tića i Ljube Jovanovića, konačni tekst deklaracije, koju 1. XII. u 8 s. naveče ispred odaslanstva Nar. Vijeća pročita Prijestolonasljedniku. Regentu Aleksan- dru, u salonu Krsmanovićeve palače dr. Ante Pavelić, kasniji pretsjednik Senata Kraljevine Jugoslavije. »Slovenci Srbi i Hrvati — veli se me- gju ostalim u deklaraciji — koji su na teritoriju bivše A-.U monarhije izveli prevrat i privremeno _ konstituirali nezavisnu narodnu državu, izjavili su već u objavi Narodnog Vijeća od 19 oktobra, da žele i hoće da se uje- dine sa Srbijom i Crnom Gorom u je- dinstvenu narodnu državu Srba, Hrvata i Slovenaca, koja bi obuhvaćala sav neprekinuti etnografski teritorij Južnih Slovena. Da se ova misao provede u djelo zaključilo je Narodno vijeće u svojoj sjednici od 24 novembra, da proglašava ujedinjenje države Slovenaca, Hrvata i Srba sa Srbijom i Crnom Gorom u jedinstvenu narodnu državu. Zaklju- čak je Narodnog Vijeća — veli dalje deklaracija — da vladarsku vlast ma čitavom teritoriju sada jedinstene drža- ve Šrba Hrvata i Slovenaca vrši N, V. Kralj Petar, odnosno u njegovoj za- mjeni, kao Regent Vaše Kr. Visočan- stvo“. U ime N. V. Kralja Petra I. — od- govorio je Prijestolonasljednik Regent — proglašavam ujedinjenje Srbije sa zemljama nezavisne države Slovenaca Hrvata i Srba u jedinstveno kraljevstvo Srba Hrvata i Slovenaca.“ Dne 3 XII saopćilo je Narodno Vi- jeće narodu akt ujedinjena i time je funkcija Nar. Vijeća kao suverene vlasti prestala. K. St NOVO! Dodite i uvjerite se. TRGOVAČKE KUĆE REKORD“ | ic ROVNIK todružnica, BU B Telefon 328 Otvorili smo odio konfekcije i to specijalno fine konfekcije. — Osobito preporučamo naše balonske kabanice, trenchoate »DERBY“, jesenske i zimske muške kapute sve u najprvokla- snijoj izradbi i od originalnih engleskih i českih materijala, — Iznenadit će Vas naše vrlo niske cljene ! Preporučamo veliki izbor originalnih engleskih i českih štofova ' za odijela i kapute, košulje, pijame, pulovere, rukavice, kravate kao i ostalu manufakturnu robu. — Tražite posjet naših zastupnika. Sve ovo možete nabaviti i na dugoročnu otplatu uz sasma iste cijene kao iza gotovo, SAMO KOD NOVO! Uzesmo ovo nekoliko ulomaka iz članka izašlog u ,Hrvatskoj Straži“ iz pera preč, don K. Šegvića, prigodom smrti priljatelja mu dr, A, Trumbića. »Jednom mi reče: — veli pisac — Mi koji smo rogjeni i odgojeni u obi- telji kao katolici, koji smo srasli u dje- tinjstvu sa katoličkim moralom, može- mo i zabasati u životu. Ali onaj prvi nauk uvijek se nameće i vraćamo se godinama onamo, odaklje smo se u- daljiti. Tad sam spoznao veliku moć vjer- skoga odgoja. Trumbić je naime osim obiteljskog odgoja. izučio prvih šest razreda gimnazije kao sjemenišni pi- tomac. Nije Trumbić bio indiferentan na Vjeru i na vjerski život, i ako je znao oštro reagirati na neke nelijepe poja- ve pojedinaca. Nije nikada te pojave generalizirao, Znao sam katkada učiniti po koju opasku i staviti ga u red racionalista ili modernista. A on je oštro planuo: — Kako ti znaš: Ne smiješ tako govoriti! Poslije njegova pohoda Svetoj Zem- lji njegovo vjersko uvjerenje se je znalo jače akcentuirati. — Morao bi svaki intelektualac po- hoditi ona sveta mjesta, da ojača svoju vjeru, ako osjeti kolebanje u duši. U pogledu odnošaja države sa crk- vom imao je divne osnove: — Državu, govorio je, trebalo bi osnovati na nerazriješivom braku. Samo oci obitelji, općenito govoreći. imali bi pravo glasa. Pučku naobrazbu (za katolike) po selima trebalo bi povjeriti redovnicima. Odgoj i naobrazbu klera Isusovcima, Pastorizaciju, katekizaciju po gradovima i hijerarhiju isključivo svjetlom kleru. Ostalim redovnicima, u okviru regule predati socijalne, oso- bito karitativne poslove. O tim nazo- je.dugo govorio i s kardinalom Gasparri! Ovaj ga je znao slušati s udivlje- njem. Nije došeo ma žalost u priliku, da to provede u djelo... Ovo sve spominjem zato, da svaki uzmogne shvatiti, kako je njegova smrt sa utljehama Vjere posve prirodna stvar Čim je osjetio da se prihližuje konac njegova života, uredio je najkršćanskije svoje vjerske dužaosti. Kad je naime razumio, da ga je kap udarila, poručio je po preuzv. našega Našega Nadbi- skupa Stepinca, koji je onda još bc- ravio u bolnici, jedva se je pridigao od operacije. CIJENA Din, 1:50 agopok. dr. A. Trumbić prama katoličkoj vjeri. Njihov sastanak za vršenje najsvetije zadaće svećenika i dužnosti vjernika, bio ganutljiv. Nakon što je bolesnik primio sveti Sakramenat iz nadbisku- pove ruke izgrlili su se, izljubili i is- plakali kao otac i sin, kad se rastaju za uvijeke. Oba su osjećala umirenje u duši ali i jaku bol rastanka, jer su su se voljeli i megjusobno u velike cjenili. Prije odlaska ad limina Nadbiskup ga je još jedanput posjetio na rastanak... Poslije primanja svetih Sakramenata bio je pun kršćanske rezignacije, nje- gov govor je imao jaču asketsku slat- koću. Oh kako je lijepo govorio o megjusobnoj ljubavi i praštanju | — Kršćani smo, zaboravimo pogre- ške tugje, a ne svoje... Nije njega trebalo nagovarati, da se ispovijedi, kako je vrlo često slučaj kod intelektualaca. On je bio vjernik iz uvjerenja, jer je bio i umnik. On je mrzio pokretaški napadaj proti Crkvi i katoličkom svećenstvu, u prvom i drug. deceniju ovoga vijeka, Protu- vjerski rad stanovitih ljudi u Dalmaciji ga je odbio od tako zv. mapredjaka, sljedbenika Tomaša Masarika, Frama- zunstvo je mrzio iz dna duše kao naj- veće zio u Hrvatskoj. Pozvan pred če- tiri godine da sudjeluje u proslavi pedesetgodjšnjice Eduarda Beneša ma- son. Pozvan pred nekoliko tjedana od svojih, inače dobrih, štovatelja i prija- telja da potpiše na prvom mjestu izja- vu solidarnosti sa istim Benešom po- slije slom Benešove politike, sloma stoput od Trumbićeva predvigjena i prorečena, ne samo da nije potpisao, nego je zaklinjao u ime Hrvatske, da se to ne čini. Osjećao je smrt za vra- tom, ali jeipak smogao dovoljno snage da odvrati od Hrvatske jedan strašan udarac zasnovan u zagrebačkim ložama. Ovo sve ističem s uvjerenjem, da će njegov primjer biti od koristi za mnoge slabe duše, da će rasvijetliti mnoge čine iz njegova najnovijeg života. Na- pose njegovo prijateljevanje s pok. dr. Bauerom, a oscbito s drom Stepincem nadbiskupom Šarićem i biskupom Ga- rićem i drugima. Sad se može shvatiti, zašto je on posljednjih godina potiski- van u pozadinu, istican samo onda kad je nekomu trebalo njegovo ime, njegov ugled u marodu, a osobito vani, izrabiti za posebne svrhe, Masonerija ga je mrzila. Male duše su mu zavi- gjale um, ugled u svijetu neprispodo- bivu superiornost, Zdravlje sv. O. Pape bilo se je nazad 5 - 6 dana iznenada pogoršalo, tako da se bila počela javljati bojazan za njegov dragocjeni život. Negjutim Gospod je svome na- mjesniku na zemlji pružio okrepu i Vrhovni Pastir ponovno se oporavio preuzevši svoje redovite dužnosti. Mo- limo za Papu našega Pial Tri kandidatske liste bit će na izborima od 11. XII. o.g. i to: lista dra V. Mačeka ; lista pred- sjednika vlade dra Milana Stojadino- vića i lista Dimitrija Ljotića. Samo ove tri liste bile su prikazane Kasacionom sudu u Beogradu i sud ih je odobrio, Izborne pripreme i agitacija u punom su jeku. Oglašujte u ,MNarodnoj Svijesti“ |