Strana 2
Važnost engleskog jezika i kulture
Broj poznavalaca engleskog jezika
kod nas neprekidao raste. Polako, do-
duše, no ipak ide se naprijed! U naše
srednje škole ovaj prvi i najznamenitiji
od sviju danas živih jezika nije, na-
žalost, jošter uveden. Zar naša neboga
omladina neminovno mora da uči baš
francuski i njemački? Zar smo doista
osugjeni, da vječno čamimo unutar za-
čaranih krugova ovih dvaju jezika i
kultura? Široki su, priznajemo, to kru-
govi, no engleski je daleko širi: obu-
hvaća čitav krug zemaljski! ,Ali —
reći će sigurno kogod — čemu na
srednjoškolsku mladež tovariti novu
muku, kad je i onako preopterećena
sadanjim školskim programom? No,
stvar bi se već dala udesiti, a da ne
bude novog opterećenja. Moglo bi se
n. p. učenicima staviti na volju: en-
gleski, francuski ili njemački, Ili pak
pojedine od ova iri jezika razvrstati po
školskim odjeljenjima; kao što je to
u Italiji; pa ko se prihvati jednog, da
ne bude primoran učiti i druge.
Nemamo kvalifikovanih nastavnika...
Oh, Bože moj, ništa lakše negoli to.
Ta pred dvaestak godina, kada se je
na vrat na nos u naše srednje škole
počelo uvoditi francuski jezik, zar je
— pitamo — tada postojao dovoljan
broj osposobljenih nastavnika?
Pa ipak: nešto državnim stipendija-
ma, nešto privatnim sredstvima, kroz
malo godina dobismo, i danas imamo
vrsnih sila dotične struke, možda više
nego što ih državi i treba. Na isti na-
čia dalo bi se kroz ciglu jednu ,pe-
toljetku“ pribaviti dovoljau broj potre-
bitih mastavničkih sila i za engleski.
Ne traži se — ponavljamo — da se
iz naše srednje nastave izbaci ni fran-
cuski, pa ni njemački; ali se mora tra-
žiti puta i načina: u čitavoj javnosti,
naročito preko dnevne štampe, trebalo
(Nastavak)
bi bez oklijevanja pokrenuti živu i sve-
opću akciju, kako bi se našim srednjim
školama sviju vrsta engleskom jeziku
dalo dolično mjesto pored francuskog
i njemačkog; pače — zašto ne? — i
stanovitu prednost pred ovima. To ne-
sumnjivo spada megju najkrupnija i
najpreča kulturna pitanja naše današ-
njice. Viši državni faktori pokazuju,
doduše, ozbiljnu volju i makanu da
zadovolje ovoj meophodnoj nuždi, koja
ne trpi odlaganja; no dobro bi ipak
bilo, da se nadležnima dade poticaja
sa strane javnosti.
Dotie pak, a i pored toga, treba da
se engleski klubovi osnivaju svuda
gdje postoje ozbiljne mogućnosti za
to, te da budu rasadnicima engleskog
jezika i kulture kod nas. Ne samo po-
jedinci, već i čitav marod crpsti će iz
toga neprocjenjivih duhovnih blagodati.
Evo na primjer i ovdje kod nas u
Dubrovniku čak i sitnoj dječici pruža
se mogućnost da preko njemačkog i
francuskog jezika, naporedo s mlije-
kom materinjim, tako da kažemo, usi-
saju elemente germanskog, odnosno
galskog duha i kulture, te da na tim
temeliima zidaju svoj daljnji odgoj i
naobrazbu. A koliko bi bolje bilo, kad
bi što veći broj naših uajmlagjih su-
gragjana mogao da uz materinsku ri-
ječ uči odmah i eng'esku: koja može da
dade, što nijedna druga živa ne može,
Stoga Dubrovnik treba da dobije i
englesko dječje zabavište: udešeno tako,
da tu mogu dobiti pristup ne: samo
djeca gospodskih već manje imućnih
kuća.
Eto i naš mlagjahni Kralj, čim je
izašao iz kolijevke, bio je od svcjih
visokih roditelja povjeren skrbnim en-
gleskim rukama, pa je i svoje školo-
vanje započeo u Eagleskoj, kao što se
tamo sada školuju i uzgajaju braća Mu
i najbliži rogjaci. (Slijedi). K st.
Kako je Krist bio raspet
Da novim dokazima potkrijepi au-
tentičnost plahte, kojom je bilo omo-
tano mrtvo tijelo Isusovo kad je skinuto
s križa, a koja se do danas čuva u
Torinu na kojoj je ostalo kao->stogra-
firano tijelo Isusovo, pozabavio se u
posljednje vrijeme liječnik u Saint-Jean-
de-Luz, dr. Villandre. On je liječnik, a
istodobno i poznati kipar. Njegova je
namjera bila da dokaže kako su skoro
sva remek djela koja prikazuju raspi-
njanje Isusovo sa gledišta anotomije
pogrešna. Dr. Villandre je u tu svrhu
izvršio slijedeći eksperimeaat Dobio je
ovlaštenje da si nabavi u anatomskoj
dvorani jedne pariške bolnice jedan
čovječji lješ. Zatim je mrtvaca pribio
čavlima ma križ na isti način kako se
to misli po tragovima torinske svete
plahte da je bio razapet gospod Isus.
Ekaperimenat je uspio i sada dr. Vil-
landre tvrdi da je riješeno pitanje, o
kome se je vijekovima raspravljalo, kako
je bila nagnuta glava mrtvome Isusu
na križu, u kakovom su mu položaju
bile noge i kako su mu bile probijene
ruke,
Najprije je dr. Willandre učinio po-
kus s rukom jednog živog čovjeka, ko-
me je tek bila amputirana ruka. Oa je
ruku pribio na križ probivši je s čav-
lima u šaci i objesio joj teret od 40
kg, koji bi po prilici odgovarao polo-
vini težine tijela Isusova. Tkivo ruke
se je rastrglo iz čega dr. Willandre za-
ključuje da bi tijelo Isnsovo bilo palo
s križa da je na ovaj način bio propet.
Tragovi krvi koji su se sačuvali na to-
rinskoj plahti naprotiv dokazuju da su
ruke Isusove bile probodene u dlanu
ispod šake. Pokus izvršen na onom
mrtvacu u anatomskoj dvorani a ma
bazi onoga što se vidi ma sv. plakti,
dokazuje da su svi slikari i kipari po-
griješili kad su propetoga Isusa pret-
stavljali sa čavlima probodenih šaka.
Tek ih je malo prikazalo propeće sa
probodenim dlanima ispod šake, Jed-
nako je većina umjetnika pogriješila
glede položaja nogu Isusovih, koje su
morale biti probodene samo s jednim
čavlom kako se to razabire i ma sv.
plahti.
Dr. Villandre na isti način dokazuje
da su pogrešna propeća sa glavom
naguutom s jedne strane, Njegov ek-
sperimenat dokazuje da je poslije smrti
glava Isusova morala bezuvjetno naklo-
nuti se u vertikalnom pravcu, a tako
je i na sv. plahti lice Isusovo tako re-
kući fotografirano ,en face“.
Oada je dr. Villandre, uzevši za mo-
del onoga mrtvaca pričavlanog na križ,
napravio kip koji tačno reproducira po-
ložaj tijela Isusova sa svih strana. Ta-
kovo raspeće, kaže dr. Villandre, imalo
bi ubuduće služiti svim umjetnicima
za model. Oa kaže da je svoj ekspe-
rimenat izveo s namjerom kršćanske
pobožnosti, a onima koji bi u tome
vidjeli neku profanaciju napominje da
je prije nekoliko vijekova učinjen u Ita-
liji jednak eksperimenat odobrenjem
sv. Karla Boromeja,
Podmirite pretplatu!
NARODNA SVIJEST 7 Prosinca 1938
Broj 49
ZA
%
O ZR
spadam u svaki
ručni kovčeg
Baš kod mokrog i hlad-
nog vremena je potrebno,
da imadete uzase Nivea,
\ da uzmognete Vaše ruke
i lice u svako vrijeme
natrti. Vi zaštićujete time
stalno Vašu kožu pred
utjecajem rdjavog vreme-
na i zadržajete mla de-
nački svježu i zdravu
kožu.
Po svijetu
Borba Francuske s komunističkom
internaclonalom. Stara vječita kriza, u
kojoj famozna ,treća republika“ grca
od svog postanka, bila se je koncem
prošlog mjeseca uvelike zaoštrila, Mo-
skva, smrtno zamrzivši pretsjednika vla-
de Daladiera, zato što smogao toliko
toliko hrabrosti i mudrosti da raskine
»Pučku frontu“: tu sramotu i nesreću
Francuske; da digne ruke s Barcelone
i da se približi Njemačkoj i Italiji; po-
kušala je preko svojih izmećara:: Leona
Bluma, Jouhauxa, Torresa i ostale zlo-
kobne demokratsko-marksističke bande,
da nasiljem, putem generalnog štrajka
obori Daladierovu vladu. Generalni štrajk
imao je tobožda bude prosvjedom pro-
tiv izvjesnih mjera, koje Daladierova
vlada upravo poduzima u cilju pobolj-
šanja francuskog narodnog gospodar-
stva; u stvari pak spremao se jedan
prevratički pokušaj. Megjutim Daladier
nije se dao smesti niti zaplašiti. Na
prve znake pobune: nasilno zauzimanje
tvornica, sprječavanje saobraćaja i sli-
čao, vlada je odgovorila energičnim
protumjerama i situacija, bar za neko
vjijeme, spasena: zasnovani sveopći
štrajk ovog puta nije uspio, Sad će
naravno moskovski agenti i njihovi
»demokratski“ simpatizeri spremati nove
zaplete i nerede pa je pitanje koliko
će prošle Daladier moći da odolijeva.
Francuska proživljuje dane slične onima,
kroz koje prolazaše Italija od god. 1919
do 1922 dok najposlije -nije prodro
slavodobitni fašizam.
Ubijen vođa rumunjskih fašiata.
Nesretni Kornelije Codreanu osnivač i
glava rumunjske fašističke organizacije
»Gvozdene garde“, osugjen pred malo
mjeseci na deset godina robije radi
svog političkog djelovanja, zaglavio je
jedne noći, prošle sedmice, na način
vrlo sličan onome, na koji je otrag
dvije i po godine zaglavio prvak špa-
njolskih nacionalista Cavlo-Sotello. Pra-
ma službenom saopćenju, Dordeanu-a
su, kad je noću bio prevažan iz jedne
tamnice u drugu, njegovi pristaše po-
kušali silom da oslobode iz ruku voj-
nika - sprovodnika. Došlo je do čarka-
NAJFINIJE KRZNO
PRVOKLASNO IZRAĐENO
PO NAJNOVIJIM MODELIMA
KOĐ KRZNARIJE
NU TRIA
ULICA MAROJICE KABOGE 10/I
iza Hotel de la Ville
nja, pri čemu je Cordeanu udario u
bijeg sa još desetoricom svojih drugoga
skupa s njime osugjenih. Vojnici su
pripucali za bjeguncima — i svu je-
danaestoricu poubijali!
Tu skoro čitili smo u stranoj štampi
— ne u komunističkoj niti ljevičarsko-
demokratskoj, već u krajne konzerva-
tivnoj i desničarskoj — čitali smo in-
teresantnih, neobičnih stvari o našoj
susjedi Rumunjskoj. Saznali smo, među
ostalim, i ko je i zašto mrzio Cod-
reanua: pa nam je sada posve shva-
tljiva stvar njegov bijeg i njegov tra-
gični konac,
Novi predsjednik Čeho-Slovačke
republike, Dae 30 prošlog mjeseca
česko i slovačko narodno zastupstvo
izabralo je novog državnog poglavara.
Izabran ogromnom većiuom i bez pro-
tukandidata: novi predsjednik: dr. Emil
Hacha, dosadanji predsjednik vrhovnog
upravnog sudišta, slovi kao čovjek vrlo
visokih intelektualnih i moralnih kva-
liteta: u svojoj struki (administrativno
pravo) učenjak svjetskog glasa, uz to
pak čvrstog karaktera, privatnog života
bez ljage — i uzoran katolik, Ima mu
66 godina. Prvi korak novoizabranog
predsjednika bio je u katedralu sv. Vida
da se pomoli Bogu na grobu sv. mu-
čenika Vaclava ,Vojvode česke zemlje“.
— Liberalno. framasunska Češka pripa-
da prošlosti. Vraća se opet ona stara,
potisnuta više puta, ali nikad ne isko-
rijenjena: katolička Češka!
Francusko tal janski odnosi jedva
što krenuše putem poboljšanja već se
pomutiše. Pred malo dana, kad je ta-
lijanski ministar vanjskih poslova, Mus-
solinijev zet Cano, na sjedici talijan-
ske zastupničke kuće, govoreć o vanj-
skoj politici, spomenuo Francusku, čuše
se megju zastupnicima poklici za pri-
pojenje Tunisa, Nizze i Korzike Italiji.
Francuski vladini krugovi, a i čitava
javnost, primili su to s negodovanjem
i zatražena su objašnjenja od talijanske
vlade, Objašnjenja su odmah i data;
ali ne takova, da bi se Francuska njima
našla sasvim zadovoljna.
Radi pregradnje
snižene cijene
zgodna prilika za nabavu
božićnih darova
KNJIŽARA
JADRAN“
DUBROVNIK
sm
Ria