TAKSA PLAĆENA U GOTOVU Narodna Svijest GOD. XIX — BR. 1. DUBROVNIK, 5 Siječnja 1937 CIJENA Din. 1.5! HRVATSKI SELJAK Danas se mnogo govori o seljaku io njegovom utjecaju na državnu upravu. Mnogo se_glorificira seljački stalež i preveć mu se kadi, budućnost će ka- zati, da li je to bilo iskreno i radi sa- moga seljaka. Što je preveć slano nije mi mački drago, narodna je to poslo- vica. Doista seljački je elemenat zdra- wa srčika i dosta konservativan; ima i on poroka, ali ima i vrlina. Ne bi bilo u- putno, da ove, što se dogagja kod seljaka bez uvjetno hvalimo, ali mi smo uvjereni, da je naš seljak sačuvao hrvatski narod od propasti i bez njega mi bi bili zaplo- vili drugim vodama. Na žalost mnogo puta naša inte- ligencija nije razumjela narodnu dušu. Mnogi su htjeli da mu nametnu fa- zorne ideje, da ga emancipiraju, da ga zaveđu stramputicom. — Ali bistra hrvatska duša nije se dala. Hrvatski seljak nije se samo borio za koricu kruha, nego se je borio za svoj opsta- nak, za svoju narodnost, za svoje ime — Dosta ga se je izrabljivalo obeća- vajući mu sve i sva, a na koncu bi ga se ostavilo na cijedilu. — Bacimo po- gled na mašu dalmatinsku Hrvatsku, pogledajmo onog mukotrpnog zagorca, itstrajnog primorca, žuljavog otočanina pa kako im je?! Prihod njegovog mukotrpnog ra- da ne može da se unovči. Pri punim konobama vina on strada, gladuje. Ne- razumna ekonomska politika zarobila ga je, na nj ne računa, premda deve- deset posto življa tu je seljak-zemljo- radnik. — S njime svak žive, a njemu se ne dade živjeti, To je pelikan, koji svoju djecu vlastitom krvlju hrani, a on gladuje. — Užasan kontrast, ali na žalost istinito. — Srećom to se je ipak ividjelo ; naše današnje narodno vod- stvo na čelu sa Dr Mačekom proniklo je dobro u dušu, a i u tijelo hrvat- skog seljaka i hoće, da mu pomogne. Hvale vrijedno i uzvišeno je to, jet ako izgubino seljaka izgubili smo hrvatski narod. Dvanajesti je čas tu, da mu se pomogne, Sit gladnu ne vjeruje; i do sada je naš seljak stradao, pa stoga i ona žilava i ustrajna borba hrvatskog na- roda, da dogje do svoga vlastitog gazdinstva, da sam bude gospodar u svojoj kući, da svoje stanje sam po- boljša, kad ne će ili ne mogu drugi, koji bi to morali. Seljački hrvatski narode, tvoja je sudbina u tvojim rukama, Moraš biti kompaktan složan i ustrajan u svojoj borbi, svijestan moraš biti, da tvoji vodje moraju tebe slušati i voditi po- litiku onaku, kakovu ti hoćeš, Ima vas mudrih i razboritih se- ljaka; ima vas sposobnih i uglinih, Vi najbolje znate za vaše potrebe, za vaše nevolje i bijede, Morate vi, a i naša inteligencija, biti čvrsto uvjereni, da, seljački napredak i boljitak, biti će te- melj svakom blagostanju cijeloga na- šega naroda. Ne smije se niko braniti proti toj tezi i tomu pravednom zahtjevu. Ko bi drukčije mislio i radio, bio bi puki egoista, a takovi nijesu dostojni, da živu u hrvatskom narodu. Zato se od vas zahtijeva bratska ne- pokolebiva sloga, da budete pokretači ne samo ekonomskih već i političkih pita- nja. Vaše ptetstavništvo imore uvijek sa- slušati, prema demokratskom načelu, što vam je potreba i što hoćete, i onda da svukuđda i na svakom mjestu za- stupa vaše interese, koji neće biti na uštrb cijelokupnog naroda, — Fala Bogu, svijest se je našega seljaka probudila. On je osjetio i shva- tio svoju moć, koju budeli pametno upotrebio, dostignut će uspjeh i pre- porod na bolji i novi život, Seljače dragi, oblijetat će te i ko- jekakvi moskovski emiseri, daleko im kuća; to su većinom plaćenici i izda- jice svoga naroda, a osobito tebe se- ljaka. — Ti se drži svoje vlastite kuće, plu- ga i motike, ako hoćeš da budeš slo- bodan gospodar, a ne sluga komune, u kojoj neki provode svoj život u izo- bilju i raskoši, a drugi moraju. biti zadovoljni sa kosti, što im se baci, — Vi tražite svakomu svoje, ali ma bazi jednakosti i pravde. — Svačiji rad mora da bude plaćen, pa i tvoj vje- kovni patniče. — Dakle budi svijestan svoje moći i doslijedan u radu za čo- vječanska prava. Spas tvoj je u tebi, hrvatski seljače! Znaj dobro onu tvoju mudru izreku i nje se drži, pa će ti zasjati bolji dani, to neka ti bude ge- slo u svakdanom životu i radu: — Slogom rastu male stvari, a ne sloga sve pokvari. — L. Totić. Svjetski dogođaji u godini 1936. Od god. 1935 naslijedila je 1936 talijansko-abesinski rat, Početkom mje- seca maja Talijani su ušli u Adis Abe- bu, glavni grad Abesinije. Na 5 maja u 8 sati večer pročitao je Mussolini sa balkona Venecijanske palače u Rimu brzojav maršala Badoglia o padu abe- binske prijestolnice. Tom je prigodom rekao: ,Rat je završen. Opet je mir, ali moram nadodti, da je taj mir rim- ski mir, Abesinija je talijanska“. Tako je opet nestalo jedne samostalne dr- žave. Kod talijansko-abesinskog spora trpio je bez sumnje ugled Britanskog Imperija, koji je u početku izrazio sve svoje simpatije za Abesiniju, ali se u djelu od toga nije ništa pokazalo. Mus- solini je znao iskoristiti zgodan mo- menat. On je napao Abesiniju u času kad Engleska sredozemna ilota nije imala kod sebe municije nego samo za pola sata vremena. To je u naravi Engleza: nikada nijesu pripravni, pa stoga prve bitke obično izgubi, da na koncu pobijedi. Pitanje je, da li će ta- ko biti i u ovom slučaju. Koncem januara Japanci nijesu rado slušali gdje Hitler govori, da je bijelo pleme odregjeno da s drugima vlada. U februaru je Litvinov rasčistio odnošaje izmegju Engleske i Rusije. Njegov pratioc maršal Tuhačevskij os- tao je, da pregleda sve tvornice mu- nicije. Iza Litvinova otišao je i on u Pariz, gdje je imao vijećanja sa Ga- melinom, prvim generalom i sa cjelo- kupnim generalnim stožerom. Konac svega bio je poznati pakt izmegju Ru- sije i Francuske. Početkom marta govorio je Stalin s Amerikancem Howardom o ratnoj pogibelji. Za njega postoje dva ratna pojasa na Istoku u Japanu, a na Za- padu u Njemačkoj. Rusko-firaucuski pakt slijedio je kao odgovor Hitleru koji je 7 i 8 ma- ta poslao vojsku da okupira njemački Poranjski teritorij. Prigovorili su mu da je s tim pogazio Versajski i Lo- karnski pakt, po kojima Poransko pod- ručje ne bi smjelo biti utvrgjeno. Kad su koncem marta ratifikovali rusko-francuski pakt javila se je Tur- ska sa zahtjevom, da opet utvrdi Dar- danele, čime bi Crno more bilo zatvo- reno ratnim brodovima tugjih država. Svoj zahtjev predložila je Društvu Na- roda, koje je omogućilo posebnu kon- Za Euharistijski Kongres Preuzvišeni dijecezanski biskup Josip izdao 10 XII god. 1936 okružnicu svećenstvu i vjernicima ovog sadržaja: 1) Euharistijski Kongres koji će se održati u Dubrovniku od 15 do 18 jula 1937 godine stavlja se pod obra- nu Majke Božje Gospe od Milosrgja, našeg Parca sv. Vlaha i sv. Terezije Djetešca Isusa. Za tu svrhu kroz mje- sec imaj 1937 godine upriličiće se zav- jetna procesija do svetišta Gospe od Milosrgja, kojoj će procesiji sudjelo- vati osim grada, Pila Ploča i Gruža još i bliža okolica. Procesija će se održati poslije podne radi većeg sudjelovanja vjernika. Župe, koje neće doći u Dubrovnik meka obave procesiju do bližeg svetišta Gospina ili pojedine ili u više župa zajedno. 2) U sve četvrtke ne zapriječene neka se mjesto kolekte ,pro Papa“ moli ona de sanctissimo Sacramento počam sa 1 januara god. 1937. 3) Neka dušobrižnici u svojim pro- povijedima često govore o presvetoj Euharistiji. Treba preporučiti vjernici- ma neka i u kućnim molivama večer- njim mole za dobar uspjeh kongresa i u tu svrhu namijene koje bilo žrtve i žrtvice. 4). Ženski redovi neka obavljaju klanjanje kako pod br. 6. Koli redov- nice toli sva mladež njima povjerena neka često nafiijene sv za dobra djela i žrtvice osobito kod njih hvale vrijedno 'popunjaju i množe. Kod čč. službenica Milosrgja na Pilama neka se adoracija svakog čet- vrtka namijeni za uspjeh Kongresa i o tome neka se oglasom na vratima crkve obavijesti vjernike. 5) U sve nedjelje poslije svete Mise župne neka izmoli dušobrižnik zajedno sa narodom tri Zdrave Marije, Zdravo Kraljice, Memorare-Spomeni se i molitvom Gospinu koja odgovara crkvenoj godišnjoj dobi kako stoji u Hrvatskom Bogoslužbeniku. 6) Jedne nedjelje u svakom mje- secu izlaže se Svetotajstvo u jutro ili popodne prema uvigjanosti kod kla- njanja, a prije toga potaknuće dušo- brižnik vjernike, osobito pobožna druš- tva i Bratovštine, da pristupaju u što većem broju na sv. Pričest za istu na- kanu. Preko ure klanjanja dušobrižnik ferenciju za ovaj predmet mjeseca ju- na u Montreju u Švicarskoj. Dne 21.VIi potpisan je dogovor, prema kojemu je pobijedila Turska, a od njega će vući korist Rusija. Protiruska štampa pisala je tada: Rusija je proda u Sredozemno more. Mjeseca maja proglašen je Rim- ski imperij. Talijanski kralj ima sada još naslov ,Car Etiopije“. Na 15 Jula prestale su važiti odredbe o sankcija- ma protiv Italije. Sve evropske države oružaju se jedna bolje od druge, Engleska je osigurala u parlamentu ogromne svote za naoružanje. Francuska je svu in- dustriju municije stavila u službu dr- žave. Rusku avijaciju smatraju najja- čom na svijetu. Čehoslovačka se je osigurala proti Njemačkoj cijelim zi- dom utvrdi. Francuska je sagradila betonski obruč prema Njemačkoj. A kako sve izgleda najnaoružanija je Njemačka. O tome jasno govore ogrom- ne cifre, što se troše za naoružanje Sjedinjene Države Amerike pre- brdile su krizu. Filipinima, otočju u Aziji, dali su politička slobodu. Za- vršena je borba izmegju Paragvaja i Bolivije. Sporni teritorij biće razdije- ljen. U Australiji nije bilo ništa po- sebna. Egipat se je više puta bunio proti Englezima. Prema mišljenu En- gleza te su bune potaki Talijani. Grčka je mjeseca oktobra ukinula republiku, a uvela monarhiju. Većina od 97 po sto glasova pala je za Gju- ra II. — Februarski izbori u Španjol- skoj svršili su u korist socijalističko- komunističkih stranaka, premda su ve- ćinu od ca '/, milijona glasova do- bile desničarske stranke ili tako zvana »Proturevolucijonarna fronta“. Buknula je revolucija, koja još traje. Na 21. Januara umro je engleski kralj Gjuro V. Naslijedio ga je sin Eduard, kao Eduard VIIl. Ovaj je me- gjutim abdicirao i kraljem je postao brat mu Gjuro, koji kao kralj nosi ime Gjuro VI. Krunisanje će biti mjeseca maja o. g. U Ženevi se je Društvo Naroda preselilo u novu palaču. Prenijeli su 50.000 kovčega protokola i dr. — Al- banija je sklopila u junu devet ugo- vora s Italijom. — U Palestini i Siriji bilo je buna i štrajkova. Arapi ne do- zvoljavaju daljnjeg naseljavanja Žido- va. Euglezi govore, da i tu ima ltalija svoje prste. Siriji i Libanonu hoće Francuzi da dadu skoro potpunu sa- mostalnost. — Rusi su dali narodu nešto više slobode i uveli nekakav parlamentarni sistem, koji je puno drukčiji, nego u pravim demokratskim državama. Treba da budu na velikom oprezu zbog Japana. Magjarska je po- stala nešto mirnija. Ni u Austriji nema ništa posebna otkako se je Njemačka pomirila mjeseca jula sa svojom su- sjedom. Pitanje je, kakva će biti 1937 u megjunarodnom životu. Idemo da vi- dimo. će narod žadržati moljenjem krunice i pobožnim čitanjem. Ove odredbe neka se počmu vršiti najdalje sa 1 januara god. 1987.