TAKSA PLAĆENA U GOTOVU

Narodna Svijest

 

GOD. XIX — BR. 1.

DUBROVNIK, 5 Siječnja 1937

CIJENA Din. 1.5!

 

HRVATSKI SELJAK

Danas se mnogo govori o seljaku io
njegovom utjecaju na državnu upravu.
Mnogo se_glorificira seljački stalež i
preveć mu se kadi, budućnost će ka-
zati, da li je to bilo iskreno i radi sa-
moga seljaka. Što je preveć slano nije
mi mački drago, narodna je to poslo-
vica. Doista seljački je elemenat zdra-
wa srčika i dosta konservativan; ima i
on poroka, ali ima i vrlina. Ne bi bilo u-
putno, da ove, što se dogagja kod seljaka
bez uvjetno hvalimo, ali mi smo uvjereni,
da je naš seljak sačuvao hrvatski narod
od propasti i bez njega mi bi bili zaplo-
vili drugim vodama.

Na žalost mnogo puta naša inte-
ligencija nije razumjela narodnu dušu.
Mnogi su htjeli da mu nametnu fa-
zorne ideje, da ga emancipiraju, da
ga zaveđu stramputicom. — Ali bistra
hrvatska duša nije se dala. Hrvatski
seljak nije se samo borio za koricu
kruha, nego se je borio za svoj opsta-
nak, za svoju narodnost, za svoje ime
— Dosta ga se je izrabljivalo obeća-
vajući mu sve i sva, a na koncu bi ga
se ostavilo na cijedilu. — Bacimo po-
gled na mašu dalmatinsku Hrvatsku,
pogledajmo onog mukotrpnog zagorca,
itstrajnog primorca, žuljavog otočanina
pa kako im je?!

Prihod njegovog mukotrpnog ra-
da ne može da se unovči. Pri punim
konobama vina on strada, gladuje. Ne-
razumna ekonomska politika zarobila
ga je, na nj ne računa, premda deve-
deset posto življa tu je seljak-zemljo-
radnik. — S njime svak žive, a njemu
se ne dade živjeti, To je pelikan, koji
svoju djecu vlastitom krvlju hrani, a
on gladuje. — Užasan kontrast, ali na
žalost istinito. — Srećom to se je ipak
ividjelo ; naše današnje narodno vod-
stvo na čelu sa Dr Mačekom proniklo
je dobro u dušu, a i u tijelo hrvat-
skog seljaka i hoće, da mu pomogne.
Hvale vrijedno i uzvišeno je to, jet
ako izgubino seljaka izgubili smo
hrvatski narod. Dvanajesti je čas tu, da
mu se pomogne,

Sit gladnu ne vjeruje; i do sada
je naš seljak stradao, pa stoga i ona
žilava i ustrajna borba hrvatskog na-
roda, da dogje do svoga vlastitog
gazdinstva, da sam bude gospodar u
svojoj kući, da svoje stanje sam po-
boljša, kad ne će ili ne mogu drugi,
koji bi to morali.

Seljački hrvatski narode, tvoja je
sudbina u tvojim rukama, Moraš biti
kompaktan složan i ustrajan u svojoj
borbi, svijestan moraš biti, da tvoji
vodje moraju tebe slušati i voditi po-
litiku onaku, kakovu ti hoćeš,

Ima vas mudrih i razboritih se-
ljaka; ima vas sposobnih i uglinih, Vi
najbolje znate za vaše potrebe, za vaše
nevolje i bijede, Morate vi, a i naša
inteligencija, biti čvrsto uvjereni, da,
seljački napredak i boljitak, biti će te-
melj svakom blagostanju cijeloga na-
šega naroda.

Ne smije se niko braniti proti toj
tezi i tomu pravednom zahtjevu. Ko bi
drukčije mislio i radio, bio bi puki
egoista, a takovi nijesu dostojni, da
živu u hrvatskom narodu.

Zato se od vas zahtijeva bratska ne-
pokolebiva sloga, da budete pokretači ne
samo ekonomskih već i političkih pita-
nja. Vaše ptetstavništvo imore uvijek sa-
slušati, prema demokratskom načelu, što
vam je potreba i što hoćete, i onda
da svukuđda i na svakom mjestu za-
stupa vaše interese, koji neće biti na
uštrb cijelokupnog naroda, —

Fala Bogu, svijest se je našega
seljaka probudila. On je osjetio i shva-
tio svoju moć, koju budeli pametno
upotrebio, dostignut će uspjeh i pre-
porod na bolji i novi život,

Seljače dragi, oblijetat će te i ko-
jekakvi moskovski emiseri, daleko im
kuća; to su većinom plaćenici i izda-
jice svoga naroda, a osobito tebe se-
ljaka. —

Ti se drži svoje vlastite kuće, plu-
ga i motike, ako hoćeš da budeš slo-
bodan gospodar, a ne sluga komune,
u kojoj neki provode svoj život u izo-
bilju i raskoši, a drugi moraju. biti
zadovoljni sa kosti, što im se baci, —

Vi tražite svakomu svoje, ali ma
bazi jednakosti i pravde. — Svačiji rad
mora da bude plaćen, pa i tvoj vje-
kovni patniče. — Dakle budi svijestan
svoje moći i doslijedan u radu za čo-
vječanska prava. Spas tvoj je u tebi,
hrvatski seljače! Znaj dobro onu tvoju
mudru izreku i nje se drži, pa će ti
zasjati bolji dani, to neka ti bude ge-
slo u svakdanom životu i radu: —
Slogom rastu male stvari, a ne sloga
sve pokvari. — L. Totić.

Svjetski dogođaji u godini 1936.

Od god. 1935 naslijedila je 1936
talijansko-abesinski rat, Početkom mje-
seca maja Talijani su ušli u Adis Abe-
bu, glavni grad Abesinije. Na 5 maja
u 8 sati večer pročitao je Mussolini sa
balkona Venecijanske palače u Rimu
brzojav maršala Badoglia o padu abe-
binske prijestolnice. Tom je prigodom
rekao: ,Rat je završen. Opet je mir,
ali moram nadodti, da je taj mir rim-
ski mir, Abesinija je talijanska“. Tako
je opet nestalo jedne samostalne dr-
žave. Kod talijansko-abesinskog spora
trpio je bez sumnje ugled Britanskog
Imperija, koji je u početku izrazio sve
svoje simpatije za Abesiniju, ali se u
djelu od toga nije ništa pokazalo. Mus-
solini je znao iskoristiti zgodan mo-
menat. On je napao Abesiniju u času
kad Engleska sredozemna ilota nije
imala kod sebe municije nego samo
za pola sata vremena. To je u naravi
Engleza: nikada nijesu pripravni, pa
stoga prve bitke obično izgubi, da na
koncu pobijedi. Pitanje je, da li će ta-
ko biti i u ovom slučaju.

Koncem januara Japanci nijesu
rado slušali gdje Hitler govori, da je
bijelo pleme odregjeno da s drugima
vlada. U februaru je Litvinov rasčistio
odnošaje izmegju Engleske i Rusije.
Njegov pratioc maršal Tuhačevskij os-
tao je, da pregleda sve tvornice mu-
nicije. Iza Litvinova otišao je i on u
Pariz, gdje je imao vijećanja sa Ga-
melinom, prvim generalom i sa cjelo-
kupnim generalnim stožerom. Konac
svega bio je poznati pakt izmegju Ru-
sije i Francuske.

Početkom marta govorio je Stalin
s Amerikancem Howardom o ratnoj
pogibelji. Za njega postoje dva ratna
pojasa na Istoku u Japanu, a na Za-
padu u Njemačkoj.

Rusko-firaucuski pakt slijedio je
kao odgovor Hitleru koji je 7 i 8 ma-
ta poslao vojsku da okupira njemački
Poranjski teritorij. Prigovorili su mu
da je s tim pogazio Versajski i Lo-
karnski pakt, po kojima Poransko pod-
ručje ne bi smjelo biti utvrgjeno.

Kad su koncem marta ratifikovali
rusko-francuski pakt javila se je Tur-
ska sa zahtjevom, da opet utvrdi Dar-
danele, čime bi Crno more bilo zatvo-
reno ratnim brodovima tugjih država.
Svoj zahtjev predložila je Društvu Na-
roda, koje je omogućilo posebnu kon-

 

Za Euharistijski Kongres

Preuzvišeni dijecezanski biskup
Josip izdao 10 XII god. 1936 okružnicu
svećenstvu i vjernicima ovog sadržaja:

1) Euharistijski Kongres koji će
se održati u Dubrovniku od 15 do 18
jula 1937 godine stavlja se pod obra-
nu Majke Božje Gospe od Milosrgja,
našeg Parca sv. Vlaha i sv. Terezije
Djetešca Isusa. Za tu svrhu kroz mje-
sec imaj 1937 godine upriličiće se zav-
jetna procesija do svetišta Gospe od
Milosrgja, kojoj će procesiji sudjelo-
vati osim grada, Pila Ploča i Gruža
još i bliža okolica.

Procesija će se održati poslije
podne radi većeg sudjelovanja vjernika.
Župe, koje neće doći u Dubrovnik
meka obave procesiju do bližeg svetišta

Gospina ili pojedine ili u više župa
zajedno.

2) U sve četvrtke ne zapriječene
neka se mjesto kolekte ,pro Papa“
moli ona de sanctissimo Sacramento
počam sa 1 januara god. 1937.

3) Neka dušobrižnici u svojim pro-
povijedima često govore o presvetoj
Euharistiji. Treba preporučiti vjernici-
ma neka i u kućnim molivama večer-
njim mole za dobar uspjeh kongresa
i u tu svrhu namijene koje bilo žrtve
i žrtvice.

4). Ženski redovi neka obavljaju
klanjanje kako pod br. 6. Koli redov-
nice toli sva mladež njima povjerena
neka često nafiijene sv

  
 

za dobra djela i žrtvice osobito kod
njih hvale vrijedno 'popunjaju i množe.

Kod čč. službenica Milosrgja na
Pilama neka se adoracija svakog čet-
vrtka namijeni za uspjeh Kongresa i
o tome neka se oglasom na vratima
crkve obavijesti vjernike.

5) U sve nedjelje poslije svete
Mise župne neka izmoli dušobrižnik
zajedno sa narodom tri Zdrave Marije,
Zdravo Kraljice, Memorare-Spomeni se
i molitvom Gospinu koja odgovara
crkvenoj godišnjoj dobi kako stoji u
Hrvatskom Bogoslužbeniku.

6) Jedne nedjelje u svakom mje-
secu izlaže se Svetotajstvo u jutro ili
popodne prema uvigjanosti kod kla-
njanja, a prije toga potaknuće dušo-
brižnik vjernike, osobito pobožna druš-
tva i Bratovštine, da pristupaju u što
većem broju na sv. Pričest za istu na-
kanu. Preko ure klanjanja dušobrižnik

ferenciju za ovaj predmet mjeseca ju-
na u Montreju u Švicarskoj. Dne 21.VIi
potpisan je dogovor, prema kojemu
je pobijedila Turska, a od njega će
vući korist Rusija. Protiruska štampa
pisala je tada: Rusija je proda u
Sredozemno more.

Mjeseca maja proglašen je Rim-
ski imperij. Talijanski kralj ima sada
još naslov ,Car Etiopije“. Na 15 Jula
prestale su važiti odredbe o sankcija-
ma protiv Italije.

Sve evropske države oružaju se
jedna bolje od druge, Engleska je
osigurala u parlamentu ogromne svote
za naoružanje. Francuska je svu in-
dustriju municije stavila u službu dr-
žave. Rusku avijaciju smatraju najja-
čom na svijetu. Čehoslovačka se je
osigurala proti Njemačkoj cijelim zi-
dom utvrdi. Francuska je sagradila
betonski obruč prema Njemačkoj. A
kako sve izgleda najnaoružanija je
Njemačka. O tome jasno govore ogrom-
ne cifre, što se troše za naoružanje

Sjedinjene Države Amerike pre-
brdile su krizu. Filipinima, otočju u
Aziji, dali su politička slobodu. Za-
vršena je borba izmegju Paragvaja i
Bolivije. Sporni teritorij biće razdije-
ljen. U Australiji nije bilo ništa po-
sebna. Egipat se je više puta bunio
proti Englezima. Prema mišljenu En-
gleza te su bune potaki Talijani.

Grčka je mjeseca oktobra ukinula
republiku, a uvela monarhiju. Većina
od 97 po sto glasova pala je za Gju-
ra II. — Februarski izbori u Španjol-
skoj svršili su u korist socijalističko-
komunističkih stranaka, premda su ve-
ćinu od ca '/, milijona glasova do-
bile desničarske stranke ili tako zvana
»Proturevolucijonarna fronta“. Buknula
je revolucija, koja još traje.

Na 21. Januara umro je engleski
kralj Gjuro V. Naslijedio ga je sin
Eduard, kao Eduard VIIl. Ovaj je me-
gjutim abdicirao i kraljem je postao
brat mu Gjuro, koji kao kralj nosi ime
Gjuro VI. Krunisanje će biti mjeseca
maja o. g.

U Ženevi se je Društvo Naroda
preselilo u novu palaču. Prenijeli su
50.000 kovčega protokola i dr. — Al-
banija je sklopila u junu devet ugo-
vora s Italijom. — U Palestini i Siriji
bilo je buna i štrajkova. Arapi ne do-
zvoljavaju daljnjeg naseljavanja Žido-
va. Euglezi govore, da i tu ima ltalija
svoje prste. Siriji i Libanonu hoće
Francuzi da dadu skoro potpunu sa-
mostalnost. — Rusi su dali narodu
nešto više slobode i uveli nekakav
parlamentarni sistem, koji je puno
drukčiji, nego u pravim demokratskim
državama. Treba da budu na velikom
oprezu zbog Japana. Magjarska je po-
stala nešto mirnija. Ni u Austriji nema
ništa posebna otkako se je Njemačka
pomirila mjeseca jula sa svojom su-
sjedom.

Pitanje je, kakva će biti 1937 u
megjunarodnom životu. Idemo da vi-
dimo.

 

će narod žadržati moljenjem krunice i
pobožnim čitanjem.

Ove odredbe neka se počmu vršiti
najdalje sa 1 januara god. 1987.