TAKSA PLACENA U GOTOVU Narodna vijest GOD. XIX — BR. 2. DUBROVNIK, 13 Siječnja 1937 CIJENA Din. 1,50 RIM I MOSKVA U mučno doba što ga proživlju- jemo, stupaju pred ljudski duh dva imena namjerom, da s njime uprav- ljaju i da mu gospoduju. To su Rim i Moskva. Dva građa, koja sintetizuju adrese, programe i metode sasvim raz- lične i protivne, od čijeg ostvarenja zavisi vesela ili žalosna budućnost jad- mog i izmučenog čovječanstva. Rim, grad Božji, osnovan na gra- mitskoj stijeni, koju dugi vjekovi bor- ba i progonstava nijesu uspjeli da po- ruše, proglasuje i osvećuje pravo što ga ima Božanstvo da bude priznato i poštovano od naroda, koji samo u njemu nalaze bazu za vlastito moralno pridignuće i uvjet svoje prave veličine. Moskva, grad Sotone, podiže svojim bezbeštvom barjak pobune, potičući marodne mase da pokriju blatom i sra- motom Božje ime, i organizujući pa- klene vojske da unište svaki treg one vjere, koja, objavljena od Krista, prima dokaze svog božanskog postanka od svetosti i žrtve svog Osnivača. U Rimu je sila duha, koja prima svoju životnu hranu sa groba Petra, koji, od krvnika razapet na križ, oku- pan već krvlju Kalvarijskog Mučenike, svojim žrtvovanjem otvori nebrojenu četu mučenika. Oni su na svojim mu- čilištima i lomačama svjedočili o neo- tugjivim pravima duha, što ih brutalno nasilje može istina zapostaviti, ali ne uništiti. U Moskvi je eksplozija svih divljih instikta okrutnog čovjeka, koji iz Lenjinova sarkofaga prima pobudu, da izvršuje nekažnjeno ubojstva i mr- cvarenja, koja se drhtava ruka histori- čara srami da ih posreduje kasnijim vremenima. Rim posjeduje i kaže jednu neza- bludivu katedru istine što je nijesu ljudi naučavali, nego onaj isti Bog, koji je postavio Rimske biskupe čuva“ rima i zakonitim baštinicima Objave, izvora svjetlosti za visoke umove, želj- me da probude velike tajne prirode i da ih razotkriju i onim teškim sves. cima, čija znanstvena vrijednost odje- kuje u slavu one previšnje katedre, koja nije bila nikada podložna zablu- dama ili prevarama. Takova se šta ne može reći o Moskvi, jer je ona osno- vana na protureligijskim i skroz ma- terijalističkim krivim teorijama, koje su prava negacija istine i samog dobrog osjećaja. Zabluda i laži sredstva su njezine propagande pa stoga truje sa- vjesti, ruši obitelji, obara temelje so- cijalnog poretka a od svakog gragja- nina proizvodi anarhistu, kojega nao- ružava mačem i batom, izgara strast za rušenjem. Kršćanski Rim afirmirao se je kroz vjekove i još se uvijek afirmiše kao mecena one divne umjetnosti, koja se je objavila u gigantskim bazilikama, monumentalnim palačama, umotvorima glasovitih slikara, kipara i arhitekta, koji su na svakom uglu, na svakoj ulici, na svakom trgu, muzeju ili ga- leriji ostavili dokaze veličine, posve- ćene od genija što ga je Rimski Prvo- svećenik nadahnuo i mecenatski štitio. Beljševistička Moskva, nesposobna da cijeni blago i finoće umjetnosti — koje je najzavidnije očinstvo svih velikih naroda — uništava ognjem i dinami- tom sjajne katedrale, što ih je religi- jozna duša Rusije, sagradila i podigla kao znakove plemenite vjere i kao budne stražarnice nad sudbinom do- movine. Sa svetog Vatikanskog brežuljka odzvanja trajno riječ bratimstva, koja prelazi gore i cčeanie da navijesti svim narodima, različnim po rasi, običaji- ma, jeziku. Ona kaže, da su svi ljudi svakog kontinenta djeca jednog Oca i stoga povezani jakim vezama ljubavi, koju narodne razlike i ukrštavanje eko- nomskih i političkih interesa ne smiju prezreti. Ta riječ uvijek je glasnik mi- ra i pravednosti. Sa tvrgjave na Krem- lju širi se sasvim drugi način govora, Iz dvorana Velike Palače, gdje se drže sjednice izvršnog Odbora Sovjeta i Kominterne, izlazi dnevno glas mržnje, koju propagiraju i pojačavaju komu- nističke ćelije, što su lukavo i zasjed- nički razasute po svim krajevima svi- jeta. Ova mržnja preteča je oluja i strašnih katastrofa. Iz Rima mir, iz Moskve rat, Ovo je žalosna realnost, koju slijepci i nesavjesni ljudi ne vide ili se iz sektrarskih razloga pričinjaju da ne vide, (sliedi) Pošumljivanje i zaštita šume od požara a) Pošumljivanje Gradska dubrovačka općina i Kr. Banska uprava Zetske bsnovine — predvide u svojim godišnjim proreču- mima meki izdatak za pošumljivanje, a pored toga i neka mjesna državna nadleštva raspolažu sa izvjesnim kre- ditom u iste svrhe, Pri svemu tome dosadašnja je praksa pokazala, da se u Dubrovniku sve to utroši na mačin, koji "nije pot- puno u skladu sa samim šumarskim zakonom, a osim toga rad na tome polju nije harmoničan ni efikasan, iz razloga što naše samoupravne i dr- žavne vlasti nijesu zajednički utvrdile jedan smišljeni, sistematski i planski rad, koji je neohodno potrebit za po- šumljivanje jednog kršovitog kraja, kako što je dubrovačko područje. Kako je naš list još u oktobru pr. godine javio, Diuštvo za unapregjenje turizma u Gružu, odnosno pretstavnici toga Društva, predvogjeni od gradskog vijećnika gosp. Sokolovića, posjetili su načelnika Gradske općine predavši mu pretstavku, kojom su tražili da se sa- zove potrebita anketa, da pored osta- loga pretrese pitanje pošumljivanja samoupravhih i državnih puteva, su- više pretstavnici su zamolili gospodina načelnika da poradi na tome da se sada pri uregjenju gruške i lapadske ceste ostave potrebite rupe, gdje bi se imalo da zasadi ukrasno drveće, Nažalost, a nama iz nepoznatih razloga, dogodilo se obratno. Niti je obrazovana anketa, niti su uragjene potrebite rupe za masade, već — kako to javlja ,Jadranski Dnevnik“ od 9. Siječnja o. g. — drvoredi se i dalje nemilosrdno uništavaju i padaju žrtvom sjekire. Tako se radi u Dubrovniku, prema pisanju toga lista, megjutim u Hercegnovome, Hvaru i ostalim mje- stima naše Države, a pogotovo u Sa- rajevu, propagandi šumarstva posve- ćuje se osobita briga, tako n. pr. u Sarajevu — prema pisanju ,Jugosla- venskog Lista“ od 13, Augusta pr. god. — održava se t, zv. dječji dan, kojom prigodom spomenuta je novina donijela slijedeću obavjest: Propaganda šumiarstva —- zasagji- vanje krša. »U mjesecu oktobru održaće se t. zv. dječji dan, kad će školska omla- dina“, kao što to već nekoliko godina čini, krenuti na krševite obronke okol- nih planina i zasagjivati omoriku, Ove će se godine saditi na Paležu, Mošća- nici i kod Aleksandrovog doma. Ovo je ujedno i najbolja propaganda šu- marstva, a osim toga školskoj omla- dini pruža se prilika i za t., zv. oči- glednu nastavu. Prošle godine na sa- gjenju šume bilo je uposleno kroz nekoliko dana do 6000 srednjoškolaca. Ove jeseni predvigja se, da će se zasa- diti do 100.000 mladica“. Organizovati redovito godišnje odr- žanje ,dječjeg dana“ u Dubrovniku, mislimo da nije teška stvar a suvišno je i spominjati njegovu moralnu i ma- terijalnu korist, Ali, nama je mnogo više stalo do toga, da se obrazuje je- dan odbor, koji bi imao dužnost da nastoji sačuvati postojeću šumu i dr- vorede uz ceste. Tome još da pristupi izradi jednog smišljenog, sistematskog i planskog rada na pošumljivanju go- leti, krša, obale, samoupravnih i dr- žavnih puteva, kao i mnogih privatnih slobodnih nepošumljenih prostora uz spomenute puteve. Uvjereni smo, da je održena spo- menuta anketa koju je predlagalo Dru- štvo za unapregjenje turizma u Gružu, bilo bi se i pitanje gornjeg načina pošumljivanja temeljito raspravilo proučilo, kao i ustanovilo koja mad- leštva raspolažu sa sredstvima za po- šumljivanje. — (slijedi): Ministar dr Korošec o komunizmu Ministar unutrašnjih djela dr. Ko- rošec. održao _je. na_ Novu godinu govor ma radiu. U njem se je oborio na komunizam, za koji kaže da nije zahvatio ozbiljnog korijena u seljačkom svijetu, a ni u radničkom nema onog razvitka, koji je očekivao, dok u intelektualnom dijelu naroda prilike u tom pogledu nisu zadovolja- vajuće. »Ta zaraza — nastavlja — obuh- vatila je već mlade kandidate za inte- lektualni stalež ko i sve mlade inte- lektualce u izvjesnoj mjeri. Tu treba nastojati svim silama da se zaraza ne širi dalje. I crkve i škole i novinarstvo i kazališta i društvo, a osobito porodica, svi na otkup ! U odgoju mladeži mno- go je zasljepljenosti i mnogo nemar- nosti, strašne Žrtve su nevina djeca. Kad su ta djeca izgubljena, onda do- laze žalbe, tužbe i suze. Obično sve prekasno i uzaludno. A mora se znati da je za borbu protiv komunizma potrebno biti načistu šta se hoće. Mi sami moramo imati jasne poglede u socijalnom, ekonom- skom i moralnom pogledu. Nećemo individualizam, koji nas vodi u eko- nomski liberalizam i društveni anarhi- zam, nećemo ni kruti kolektivizam, koji nas vodi u komunizam. A komunizam to je najvećii najgroznizi tiranin svake slobode i demokracije. Oa je pui na- silja i krvi. Naš put je u sredini, ne- ćemo da uništimo svaku slobodu individua, niti hoćemo da se utopimo u moru kolektivizma. Naši pojmovi o slobodi, demokra- ciji, o privatnoj i kolektivnoj svojini, o porodici, narodu, o crkvi i državi, drukčiji su od pojmova komunista i boljševika.“ Velike koristi od turizma Na koncu godine vrši se skuplja- nje i usporedba statističkih podataka u svim granama privrede. Po tim sta- tistikama se vidi da li je pojedina grana privrede napredovala ili naza- dovala. Nas naročito interesuju brojevi o kretanju naše turističke privrede. Premda još nema sregjenih podataka za 1936 godinu može se ipak ustvr- diti da je turistička bilansa pokazala naročiti napredak, U minulim godina- ma broj turista iz zemlje neprestano je rastao. Tako od 295.512, koliko ih je bilo u 1930 godini, povećan je taj broj u 1935 na 767.514. Stranih tu- rista u 1932 godini bilo je svega 147.356, a već u 1935 godini zabilje- ženo ih je 242.214. Broj provedenih dana domaćih i stranih turista koji u 1982 godini iznosi 2,831.115, u 1935 godini popeo se na 5,117.251. Sasvim je prirodno da su se u istom razmjeru povećeli i prihodi od turizma kod nas. U 1932 godini od naših turista ostalo je 76.3 milijona, a od stranih turista 216.6 milijona dinara. Dakle ukupan prihod u toj godini iznosio je 493.9 milijona. Dočim u 1935 godini prinos od do- maćih turista iznosio je 910.1 milijon, a od stranih 317 milijona, što ukupno iznosi 827.1 milijona, dinara. : Za 1936 godinu nema još sregje- nih podataka, ali će statistike nesum- ljivo pokazati dalinji napredak turizma kod nas. U 1936 godini broj turista znatno je porastao, a naročito je za- pažen veliki priliv Eagleza. PREPORUČAMO VAM dobro poznatu dubrovačku draguljarsku radnju Josipa Krilić, koja pruža danas u Dubrovniku najveći izbor raznog najmodernijeg zlatnog na- kita, specijalno za darove prigo- dom krizme, vjenčanja i krštenja. Cijene su posve solidne i bez- konkurentne. Stručna izradba satova, graviranje i posebni optički ateljč. : Za robu daje specijalnu garanciju. Interesentima, kumama i kumovima za krizmu skrećemo naročitu paž- nju na ovu solidnu firmu.