TAKSA PLACENA U GOTOVU

Narodna

 

vijest

 

GOD. XIX — BR. 2.

DUBROVNIK, 13 Siječnja 1937

CIJENA Din. 1,50

 

RIM I MOSKVA

U mučno doba što ga proživlju-
jemo, stupaju pred ljudski duh dva
imena namjerom, da s njime uprav-
ljaju i da mu gospoduju. To su Rim
i Moskva. Dva građa, koja sintetizuju
adrese, programe i metode sasvim raz-
lične i protivne, od čijeg ostvarenja
zavisi vesela ili žalosna budućnost jad-
mog i izmučenog čovječanstva.

Rim, grad Božji, osnovan na gra-
mitskoj stijeni, koju dugi vjekovi bor-
ba i progonstava nijesu uspjeli da po-
ruše, proglasuje i osvećuje pravo što
ga ima Božanstvo da bude priznato i
poštovano od naroda, koji samo u
njemu nalaze bazu za vlastito moralno
pridignuće i uvjet svoje prave veličine.
Moskva, grad Sotone, podiže svojim
bezbeštvom barjak pobune, potičući
marodne mase da pokriju blatom i sra-
motom Božje ime, i organizujući pa-
klene vojske da unište svaki treg one
vjere, koja, objavljena od Krista, prima
dokaze svog božanskog postanka od
svetosti i žrtve svog Osnivača.

U Rimu je sila duha, koja prima
svoju životnu hranu sa groba Petra,
koji, od krvnika razapet na križ, oku-
pan već krvlju Kalvarijskog Mučenike,
svojim žrtvovanjem otvori nebrojenu
četu mučenika. Oni su na svojim mu-
čilištima i lomačama svjedočili o neo-
tugjivim pravima duha, što ih brutalno
nasilje može istina zapostaviti, ali ne
uništiti. U Moskvi je eksplozija svih
divljih instikta okrutnog čovjeka, koji
iz Lenjinova sarkofaga prima pobudu,
da izvršuje nekažnjeno ubojstva i mr-
cvarenja, koja se drhtava ruka histori-
čara srami da ih posreduje kasnijim
vremenima.

Rim posjeduje i kaže jednu neza-
bludivu katedru istine što je nijesu
ljudi naučavali, nego onaj isti Bog,
koji je postavio Rimske biskupe čuva“
rima i zakonitim baštinicima Objave,
izvora svjetlosti za visoke umove, želj-
me da probude velike tajne prirode i
da ih razotkriju i onim teškim sves.
cima, čija znanstvena vrijednost odje-
kuje u slavu one previšnje katedre,
koja nije bila nikada podložna zablu-
dama ili prevarama. Takova se šta ne
može reći o Moskvi, jer je ona osno-

vana na protureligijskim i skroz ma-
terijalističkim krivim teorijama, koje su
prava negacija istine i samog dobrog
osjećaja. Zabluda i laži sredstva su
njezine propagande pa stoga truje sa-
vjesti, ruši obitelji, obara temelje so-
cijalnog poretka a od svakog gragja-
nina proizvodi anarhistu, kojega nao-
ružava mačem i batom, izgara strast
za rušenjem.

Kršćanski Rim afirmirao se je kroz
vjekove i još se uvijek afirmiše kao
mecena one divne umjetnosti, koja se
je objavila u gigantskim bazilikama,
monumentalnim palačama, umotvorima
glasovitih slikara, kipara i arhitekta,
koji su na svakom uglu, na svakoj
ulici, na svakom trgu, muzeju ili ga-
leriji ostavili dokaze veličine, posve-
ćene od genija što ga je Rimski Prvo-
svećenik nadahnuo i mecenatski štitio.
Beljševistička Moskva, nesposobna da
cijeni blago i finoće umjetnosti — koje
je najzavidnije očinstvo svih velikih
naroda — uništava ognjem i dinami-
tom sjajne katedrale, što ih je religi-
jozna duša Rusije, sagradila i podigla
kao znakove plemenite vjere i kao
budne stražarnice nad sudbinom do-
movine.

Sa svetog Vatikanskog brežuljka
odzvanja trajno riječ bratimstva, koja
prelazi gore i cčeanie da navijesti svim
narodima, različnim po rasi, običaji-
ma, jeziku. Ona kaže, da su svi ljudi
svakog kontinenta djeca jednog Oca i
stoga povezani jakim vezama ljubavi,
koju narodne razlike i ukrštavanje eko-
nomskih i političkih interesa ne smiju
prezreti. Ta riječ uvijek je glasnik mi-
ra i pravednosti. Sa tvrgjave na Krem-
lju širi se sasvim drugi način govora,
Iz dvorana Velike Palače, gdje se drže
sjednice izvršnog Odbora Sovjeta i
Kominterne, izlazi dnevno glas mržnje,
koju propagiraju i pojačavaju komu-
nističke ćelije, što su lukavo i zasjed-
nički razasute po svim krajevima  svi-
jeta. Ova mržnja preteča je oluja i
strašnih katastrofa. Iz Rima mir, iz
Moskve rat, Ovo je žalosna realnost,
koju slijepci i nesavjesni ljudi ne vide
ili se iz sektrarskih razloga pričinjaju
da ne vide, (sliedi)

 

Pošumljivanje

i zaštita šume

od požara

a) Pošumljivanje

Gradska dubrovačka općina i Kr.
Banska uprava Zetske bsnovine —
predvide u svojim godišnjim proreču-
mima meki izdatak za pošumljivanje,
a pored toga i neka mjesna državna
nadleštva raspolažu sa izvjesnim kre-
ditom u iste svrhe,

Pri svemu tome dosadašnja je
praksa pokazala, da se u Dubrovniku
sve to utroši na mačin, koji "nije pot-
puno u skladu sa samim šumarskim
zakonom, a osim toga rad na tome
polju nije harmoničan ni efikasan, iz
razloga što naše samoupravne i dr-
žavne vlasti nijesu zajednički utvrdile
jedan smišljeni, sistematski i planski

rad, koji je neohodno potrebit za po-
šumljivanje jednog kršovitog kraja,
kako što je dubrovačko područje.
Kako je naš list još u oktobru pr.
godine javio, Diuštvo za unapregjenje
turizma u Gružu, odnosno pretstavnici
toga Društva, predvogjeni od gradskog
vijećnika gosp. Sokolovića, posjetili su
načelnika Gradske općine predavši mu
pretstavku, kojom su tražili da se sa-
zove potrebita anketa, da pored osta-
loga pretrese pitanje pošumljivanja
samoupravhih i državnih puteva, su-

više pretstavnici su zamolili gospodina
načelnika da poradi na tome da se
sada pri uregjenju gruške i lapadske
ceste ostave potrebite rupe, gdje bi se
imalo da zasadi ukrasno drveće,

Nažalost, a nama iz nepoznatih
razloga, dogodilo se obratno. Niti je
obrazovana anketa, niti su uragjene
potrebite rupe za masade, već — kako
to javlja ,Jadranski Dnevnik“ od 9.
Siječnja o. g. — drvoredi se i dalje
nemilosrdno uništavaju i padaju žrtvom
sjekire. Tako se radi u Dubrovniku,
prema pisanju toga lista, megjutim u
Hercegnovome, Hvaru i ostalim mje-
stima naše Države, a pogotovo u Sa-
rajevu, propagandi šumarstva posve-
ćuje se osobita briga, tako n. pr. u
Sarajevu — prema pisanju ,Jugosla-
venskog Lista“ od 13, Augusta pr.
god. — održava se t, zv. dječji dan,
kojom prigodom spomenuta je novina
donijela slijedeću obavjest:
Propaganda šumiarstva —- zasagji-

vanje krša.

»U mjesecu oktobru održaće se
t. zv. dječji dan, kad će školska omla-
dina“, kao što to već nekoliko godina
čini, krenuti na krševite obronke okol-
nih planina i zasagjivati omoriku, Ove
će se godine saditi na Paležu, Mošća-
nici i kod Aleksandrovog doma. Ovo
je ujedno i najbolja propaganda šu-
marstva, a osim toga školskoj omla-

dini pruža se prilika i za t., zv. oči-
glednu nastavu. Prošle godine na sa-
gjenju šume bilo je uposleno kroz
nekoliko dana do 6000 srednjoškolaca.
Ove jeseni predvigja se, da će se zasa-
diti do 100.000 mladica“.

Organizovati redovito godišnje odr-
žanje ,dječjeg dana“ u Dubrovniku,
mislimo da nije teška stvar a suvišno
je i spominjati njegovu moralnu i ma-
terijalnu korist, Ali, nama je mnogo
više stalo do toga, da se obrazuje je-
dan odbor, koji bi imao dužnost da
nastoji sačuvati postojeću šumu i dr-
vorede uz ceste. Tome još da pristupi
izradi jednog smišljenog, sistematskog
i planskog rada na pošumljivanju go-
leti, krša, obale, samoupravnih i dr-
žavnih puteva, kao i mnogih privatnih
slobodnih nepošumljenih prostora uz
spomenute puteve.

Uvjereni smo, da je održena spo-
menuta anketa koju je predlagalo Dru-
štvo za unapregjenje turizma u Gružu,
bilo bi se i pitanje gornjeg načina
pošumljivanja temeljito raspravilo
proučilo, kao i ustanovilo koja mad-
leštva raspolažu sa sredstvima za po-
šumljivanje. — (slijedi):

 

Ministar dr Korošec o komunizmu

Ministar unutrašnjih djela dr. Ko-
rošec. održao _je. na_ Novu godinu
govor ma radiu. U njem se je
oborio na komunizam, za koji kaže
da nije zahvatio ozbiljnog korijena
u seljačkom svijetu, a ni u radničkom
nema onog razvitka, koji je očekivao,
dok u intelektualnom dijelu naroda
prilike u tom pogledu nisu zadovolja-
vajuće.

»Ta zaraza — nastavlja — obuh-
vatila je već mlade kandidate za inte-
lektualni stalež ko i sve mlade inte-
lektualce u izvjesnoj mjeri. Tu treba
nastojati svim silama da se zaraza ne širi
dalje. I crkve i škole i novinarstvo i
kazališta i društvo, a osobito porodica,
svi na otkup ! U odgoju mladeži mno-
go je zasljepljenosti i mnogo nemar-
nosti, strašne Žrtve su nevina djeca.
Kad su ta djeca izgubljena, onda do-
laze žalbe, tužbe i suze. Obično sve
prekasno i uzaludno.

A mora se znati da je za borbu
protiv komunizma potrebno biti načistu
šta se hoće. Mi sami moramo imati
jasne poglede u socijalnom, ekonom-
skom i moralnom pogledu. Nećemo
individualizam, koji nas vodi u eko-
nomski liberalizam i društveni anarhi-
zam, nećemo ni kruti kolektivizam, koji
nas vodi u komunizam. A komunizam
to je najvećii najgroznizi tiranin svake
slobode i demokracije. Oa je pui na-
silja i krvi. Naš put je u sredini, ne-
ćemo da uništimo svaku slobodu
individua, niti hoćemo da se utopimo
u moru kolektivizma.

Naši pojmovi o slobodi, demokra-
ciji, o privatnoj i kolektivnoj svojini,
o porodici, narodu, o crkvi i državi,
drukčiji su od pojmova komunista i
boljševika.“

 

Velike koristi od turizma

Na koncu godine vrši se skuplja-
nje i usporedba statističkih podataka
u svim granama privrede. Po tim sta-
tistikama se vidi da li je pojedina
grana privrede napredovala ili naza-
dovala. Nas naročito interesuju brojevi
o kretanju naše turističke privrede.
Premda još nema sregjenih podataka
za 1936 godinu može se ipak ustvr-
diti da je turistička bilansa pokazala
naročiti napredak, U minulim godina-
ma broj turista iz zemlje neprestano
je rastao. Tako od 295.512, koliko ih
je bilo u 1930 godini, povećan je taj
broj u 1935 na 767.514. Stranih tu-
rista u 1932 godini bilo je svega
147.356, a već u 1935 godini zabilje-

ženo ih je 242.214. Broj provedenih
dana domaćih i stranih turista koji u
1982 godini iznosi 2,831.115, u 1935
godini popeo se na 5,117.251. Sasvim
je prirodno da su se u istom razmjeru
povećeli i prihodi od turizma kod nas.
U 1932 godini od naših turista ostalo
je 76.3 milijona, a od stranih turista 216.6

milijona dinara. Dakle ukupan prihod
u toj godini iznosio je 493.9 milijona.
Dočim u 1935 godini prinos od do-
maćih turista iznosio je 910.1 milijon,
a od stranih 317 milijona, što ukupno
iznosi 827.1 milijona, dinara. :

Za 1936 godinu nema još sregje-
nih podataka, ali će statistike nesum-
ljivo pokazati dalinji napredak turizma
kod nas. U 1936 godini broj turista
znatno je porastao, a naročito je za-
pažen veliki priliv Eagleza.

PREPORUČAMO VAM dobro
poznatu dubrovačku draguljarsku
radnju Josipa Krilić, koja pruža
danas u Dubrovniku najveći izbor
raznog najmodernijeg zlatnog na-
kita, specijalno za darove prigo-
dom krizme, vjenčanja i krštenja.
Cijene su posve solidne i bez-
konkurentne.

Stručna izradba satova, graviranje
i posebni optički ateljč. :
Za robu daje specijalnu garanciju.
Interesentima, kumama i kumovima
za krizmu skrećemo naročitu paž-
nju na ovu solidnu firmu.