TAKSA PLACENA U GOTOVU

Narodna Svijest

 

GOD. XIX — BR. 6

&enij &HMatoličke

»Quo vadis Domine ? — Kamo
ideš Gospodine“, upitao je nekoć u
blaženoj viziji Petar.

Čini se, da i danas čujemo Pe-
irov glas:

»Kamo ideš Gospodine?“ — Idem
daleko u svijet, megju Evangjeljem
još nerasvijetljene narode, da se tamo
proslavi moje Ime. Dođi i slijedi me,
Petre !*

1 Petar ide za Isusom.

* *
*

Na dalekim Filipinima slavi se
Euharistijski Isus, Petar slijedi svog
Učitelja.

Sveti Otac šalje svog Legata. A
i sam, premda bolestan, hrti tamo, ne
tijelom, ali duhom i živom riječi.

Drhtavim od uzbugjenja, ali su-
verenim glasom upravio je Pijo XI
Euharistijskom kongresu u Manili rije-
či dobrog Oca velike Katoličke Obitelji.

Kratak je bio taj govor, ali zato
prepun sadržajem.

,Od Istoka do Zapada neka se
hvali Njegovo Ime“, smisao je Papi-
nih riječi.

»lsukrst je Pit, Istina i Život*.

»Jad i nevolja osvajaju svijet, jer
čovjek bježi daleko od Euharistijskog
Prijestolja. — Samo Krist Kralj može
izliječiti teško bolesno čovječanstvo.

* x
*

Nije li Pijo XI Prvak Apostola
naših dana?

»Komu da idemo, Gospodine ? —
Ti jedini imaš riječi života“. — 1 Pi-
jo XI zove svijet, da ide k Izvoru
života. —

»A ja Tebi kažem: 1i si Petar,
stijena...“ I Pijo XI kao Petrov na-

DUBROVNIK,

crkve

sljednik, čvrsta je i neporušna hrid
Katoličke crkve, O 'Nju se razbijaju
bijesni valovi. Poput Petra i On
»učvrščuje svoju braću u vjeri“.

* *

*

Teška su vremena, što ih Crkva
proživljuje.

Đavao rešeta pšenicu. Progon-
stvima, težim od ranijih, prorijegjuju
se redovi Kristove braće. Ali zato je
»Krv mučenika sjeme kršćanstvd“.

Barjak Kristova Kraljevstva osvaja
daleki svijet. A jao zemlji i narodu
čija kuća ostane vjerom gusta i mi:
losti prazna.

* #*
*

Zabrinutost i tjeskoba hvata se
srca Oca, koji neizmjerno ljubi, —
Pastira, koji i dušu svoju daje za ovce.

»A ovaj blagoslov Svemogućega
Boga Oca, Sina i Duha Svetoga neka
siđe na vas i ostane uvijek s Vama!“

Sveti Otac poput patrijarhe Ja-
kova diže staračku ruku na blagoslov,
a suzom orošeno oko prati silaženje
obilja nebeske milosti na učesnike
XXXIII svjetskog Euharistijskog Kon-
gresa i katolika svijeta.

* : #

Obljetnica je krunisanja Pape Pija
XI, Kod nešto oslabljenog tijela duh
Genija Katoličke crkve jak je i ne-
savladiv.

Budi nam pozdravljen Sveti Oče,
— Petrova Hridi, Kristov Zamjeniće,
— FPromicatelju Euharistijskih kon-
gresa. Primi vjeru, odanost i poklon
ovaca duhovnog stada Grada i Bisku-
pije Svetoga Vlaha.

Dib.

 

Zdravlje Svetog Oca Pape

Zdravstveno raspoloženje sv. Oca
opet je hvala Bogu, krenulo na bolje.
Sv. Olac može sada skoro svaki dan
provesti nekoliko sati izvan kreveta.
Konstruirana je za Njega specijalna
pomična stolica, na kojoj ga vode u
njegovu privatnu kapelicu, a odalle u
njegovu radnu sobu. Tu prima i dnev-
ne audijencije, I subjektivno Papa se

"osjeća mnogo bolje, Bolovi su u no-
gama ublaženi duljim mirnim interva-
lima. Radi toga izvjesnog poboljšanja
Sv. Oca prima svakodnevno kardinala
državnog tajnika  Pacellia i druge
visoke ličnosti, Izmegju njih primio je
i ravnatelja vatikanske radiostanice;
koji je izvjestio Svetog Oca Papu o

pokušajima radiotelefonske veze s Ma-
nilom, Tako je Sv. Otac Papa prilikom
euharistijskog megjunarodnog kongre-
sa, koji se je održao od 3—7 ov. mj.
lično mogao da uputi svoj blagoslov
vjernicima preko radia,

Cijeli katolički svijet molio je i
sveudilj moli Svevišnjega za ozdrav-
ljenje Sv. Oca, ali, kako piše ,Osser-
vatore Romano“ mole i  nekatolici,
Nekatolički listovi u Kanadi posvećuju
zdravstvenom stanju Sv. Oca opširne
izvještaje i izriču složno nađu za nje-
govo ozdravljenje. Mnogi su prote-
stantski pastori, kako izvješćuju i ka-
nadski listovi, pozvali svoje vjernike,
da se mole za ozdravljenje Sv. Oca.

 

Zahvala

P.nC6ROATIA—SPLIT

Prigodom požara koji nas je oštetio
na zgradi crkovinarstva, vršimo odličnu
dužuost, da se našem domaćem zavodu
»Croatia“ od srca zahvalimo, ne samo
što smo odštetu najsavjesnije primili,
već što se ,Croatia“ pouzdala u našu
iskrenost, pa koliko smo mi procjenili
toliko nam je bilo isplaćeno. .

"Ovim, dok preporučamo svakom
naš ovaj odlični zavod, toliko se naj-
srdačnije na kavalirstvu zahvaljujemo.

— Ružić 27. 1. 1937.
Šimun Bojčić, crkovinar v. r,

 

Želite li da Vaše dijete bude
zdravo i veselo

dajte mu ,,ENERGIN“ za jačanje krvi, ži-
vaca i apetita. ,,ENERGIN“ jača krv jača
živce, otvara apetit, pospješuje razvitok
djeteta. Djeci tri puta na dan po 1 malu
kašiku ukusnog ,ENERGINA“.
ENERGIN“ dobiva seu apotekamaubocama
od pola litre, 1 boca Din 35.-R.S Br. 4387/32

 

Naučnika za trgovinu ili obrt tra-
žite putem Podružnice ,Hrvatski Ra-
diša“ u Dubrovniku.

 

Podmirite predplatu ! !

10 Veljače 1937

CIJENA Din. 150

* O 150. godišnjici smrti

Ruđe Josipa Boškovića D. I.
(+ 13 februara 1787 g.)

Dana 13 februara o. g. ispunja se
150 godina, od kada je veliki nauče-
njak, Isusovac - Dubrovčanin RUĐE
JOSIP BOŠKOVIĆ zaklopio svoje
umrle oči u Milanu, dostojno oplakan
taj naš veleum, veliki pobornik zna-
nosti XVIII vijeka, Ogromni svoj pisani
i štampani rad predao je on svome
zavičaju, svome rodu i znanosti — na
izvanredan čast i svijetlu uspomenu.

Zato i Dubrovnik, koji je Bošković na -

osobiti način genijalnim požrtvovnim
radom svojim zadužio, Dubrovnik sa
svojim dičnim društvima: ,Katoličkim
Društvom Bošković“ i ,Kaloličkim
Ženskim Društvom ,Anica Bošković“
(koje mnogo rade uzvišenom im svr-
hom popularizacije znanosti i umjet-
nosti na kršćansko-katoličkim načelima
— pozdravlja i ovih dana jubilarni
spomen B.-ćev sa punim razumijeva-
njem i ushitom, spravan da ga i do-
lično i javno proslavi, kao što je u
godinama 1887. i 1911. dostojno sve-
čano proslavio prvu stogodišnjicu
B.:ćeve smrti pa dvjestogodišnjicu nje-
gova rogjenja. To punim :pravom i
zaslužuje ovaj svećenik - redovnik na-
učenjak u prvim redovima naučenjaka
slavniu; podignav se tiad talentima da-
lekosežnim svojim opažalačkim i istra-
živačkim umom, zahvativ i promjeriv
prirodu i svemir, braneći utvrdu zna-
nosti sa vjerom odvažno i Heustrašivo
cijeloga svoga vijeka, duboko izobražen
i dobar poznavalac jezika sa živom mu
narodnom svijesti i domovinskim osje-
ćajem.
* *
*

Rogjen 18 maja 1711. g. od oca
Nikole Boškova ,Boškovića“ (podri-
jetlom iz hercegovačkog sela Orahova)
i majke Dubrovkinje pučanke Pavle
Betera, prve svoje nauke svršio je u
Dubrovniku, u g. 1726. stupio je u
Isusovački red i postao svećenik g.
1744, Još za vrijeme filozofskih studija
sastavio je raspravu u stihovima ,De
solis ac lunae defectibus“, dovršenu za
boravka mu u Londonu. Svoj naučni
rad započe raspravom ,De maculis
solaribus“ (g. 1736). i nastavi nizom
rasprava iz područja matematike, astro-
nomije i fizike, kojima je brzo stekao
ugled naučenjaka. Znanosti pravoj stvo-
rio je B. move vidike, proširio stare,
razbistrio ih i pokazao putem do njih.

Knjigom prirode, koju je B. pro-
učavao i u kojoj je više stranica
osvjetlao, pruža on više korisnih stvari
materijalnoj kulturi; knjigom duha,
koju je B. proučavao i koja nije drugo
do nadopunjak prve, upućuje B, ljud-
stvo na drugi život, koji je druga pola
ovoga života, bez kojega ovaj život
bio bi tmasti, zamršeni labirint, život
bez smisla. s

Htjelo se je s koje strane baciti
na B.ća neke sjene sumnje o filozof-
skoj njegovoj iskrenosti, govoreći o
njemu, da je bio pristaša nekih filo-
zofskih ideja pod pritiskom ambijenta,
u kojem je živio, budući on redovnik
Isusovac, a protiv svojeg i mišljenja i
uvjerenja. To nije nimalo ispravno. Do-

kaz jaki i neosporni nam tomu može
biti i veliko djelo njegovo: ,Theoria
Philosophiae naturalis, redacta ad uni-
cam legem virium in natura existen-
tium“, izašlo prvom u Beču g. 1758.
posvećeno  Chr. grofu  Migazziju,
bečkom nadbiskupu mitropolitu, (po-
novo izdano i kasnije, a zadnje kao
latinsko - englesko izdanje, u tipograf-
skom pogledu luksuzno, izašlo je g.
1922., kome je glavni dio troška pod-
mirila naša Država, a nešto su dali i
neki Jugoslaveni, koji su se zanimali
za ovu publikaciju). Inače se me bi
smjelo zaboraviti, da se B. nije glavno
bavio filozofijom niti je glavno na ci-
jelom polju njenom mislio ju siste-
matski obraditi, već je nuzgredno ka-
zao nešto, osim jednoga pitanja: o
prvim principima materije. B. je po
tome kao začetnik fizikalne jednostavne
atomistike, znajući izbjegnuti dvjema
ubitačnim skrajnostima: skepsi i ra-
cionalizmu, stvorio novo središte, oko
kojega su se okretali i sada se okfeću
mnogi učenjaci u tom veleznamenitom
pitanju: prvih principa materije. Sre-
dište to postaje još više važno time,
što daje orijentaciju u praktičnom ljud-
skom životu.

Vrlo je zanimljivo pratiti sudbinu
Boškovićeva sistema prirodne filozofije
u povijesti prirodnih nauka i filozofije.
O B.ćevoj teoriji filozofije o prirodi
postoji u Engleskoj trajna davna tra-
dicija. Još za svoga života dobio je
B. ondje znamenitih pristaša prirod-
njaka i filozofa J. Priestley-a i J. Ro-
bison-a. Preko pak radova Lorda Kel-
vina o molekularnoj dinamici još se i
danas osjeća utjecaj B.ćev u Eggleskoj.
A i prvi poticaj, da se B.ćeva , Teorija“
prevede na koji drugi jezik bolje po-
znat od latinskoga, možebiti da tako-
đer potječe iz Engleske.

Bošković glavno nije bio teolog
ni filozof. On je ipak svoje ideje o
Bogu i druge, koje zasijecaju u filo-
zofiju, tamo amo razvijao, kako mu
se prigoda i prilika pružala. U tim svim
djelima bjelodano je dokazao, da je i
najveća učenost spojena sa katoličkim
mišljenjem i djelovanjem, te da po-
grješno rade oni, koji, precjenjujući
slobodu razuma, odbacuju svaki aukto-
ritei, pa i Božji. Dokaza tome imamo
na izobilj u povijesti svjetskoj uopće i
našeg Dubrovnika mapose; a jedan
sjajni dokaz tomu jei život našeg Ru-
gje Boškovića, slavnog učenjaka mno-
gostranog, a ujedno vjernog katolika,
uzornog svećenika i redovnika.'

Bujne grane duševnog života B.ćeve
bile su njegovi radovi na polju astro-
nomije, fizike, geodezije.

Na području astronomije bijaše
malo koji važniji pojav, kojeg on re
bi bio pokušao da protumači i na
stavne zakone svede, Bilo je i premaca
njegovih, koji su ga prizivali u pomoć
gdje je valjalo važnije pojave svesti
na prave izvore, poznatim učincima
otkriti nepoznate uzroke, a silama pro-
naći nepoznate zakone. Uz toliko uče-
njaka svjetskog glasa onoga doba dr-