TAKSA PLACENA U GOTOVU Narodna Svijest GOD. XIX — BR. 6 &enij &HMatoličke »Quo vadis Domine ? — Kamo ideš Gospodine“, upitao je nekoć u blaženoj viziji Petar. Čini se, da i danas čujemo Pe- irov glas: »Kamo ideš Gospodine?“ — Idem daleko u svijet, megju Evangjeljem još nerasvijetljene narode, da se tamo proslavi moje Ime. Dođi i slijedi me, Petre !* 1 Petar ide za Isusom. * * * Na dalekim Filipinima slavi se Euharistijski Isus, Petar slijedi svog Učitelja. Sveti Otac šalje svog Legata. A i sam, premda bolestan, hrti tamo, ne tijelom, ali duhom i živom riječi. Drhtavim od uzbugjenja, ali su- verenim glasom upravio je Pijo XI Euharistijskom kongresu u Manili rije- či dobrog Oca velike Katoličke Obitelji. Kratak je bio taj govor, ali zato prepun sadržajem. ,Od Istoka do Zapada neka se hvali Njegovo Ime“, smisao je Papi- nih riječi. »lsukrst je Pit, Istina i Život*. »Jad i nevolja osvajaju svijet, jer čovjek bježi daleko od Euharistijskog Prijestolja. — Samo Krist Kralj može izliječiti teško bolesno čovječanstvo. * x * Nije li Pijo XI Prvak Apostola naših dana? »Komu da idemo, Gospodine ? — Ti jedini imaš riječi života“. — 1 Pi- jo XI zove svijet, da ide k Izvoru života. — »A ja Tebi kažem: 1i si Petar, stijena...“ I Pijo XI kao Petrov na- DUBROVNIK, crkve sljednik, čvrsta je i neporušna hrid Katoličke crkve, O 'Nju se razbijaju bijesni valovi. Poput Petra i On »učvrščuje svoju braću u vjeri“. * * * Teška su vremena, što ih Crkva proživljuje. Đavao rešeta pšenicu. Progon- stvima, težim od ranijih, prorijegjuju se redovi Kristove braće. Ali zato je »Krv mučenika sjeme kršćanstvd“. Barjak Kristova Kraljevstva osvaja daleki svijet. A jao zemlji i narodu čija kuća ostane vjerom gusta i mi: losti prazna. * #* * Zabrinutost i tjeskoba hvata se srca Oca, koji neizmjerno ljubi, — Pastira, koji i dušu svoju daje za ovce. »A ovaj blagoslov Svemogućega Boga Oca, Sina i Duha Svetoga neka siđe na vas i ostane uvijek s Vama!“ Sveti Otac poput patrijarhe Ja- kova diže staračku ruku na blagoslov, a suzom orošeno oko prati silaženje obilja nebeske milosti na učesnike XXXIII svjetskog Euharistijskog Kon- gresa i katolika svijeta. * : # Obljetnica je krunisanja Pape Pija XI, Kod nešto oslabljenog tijela duh Genija Katoličke crkve jak je i ne- savladiv. Budi nam pozdravljen Sveti Oče, — Petrova Hridi, Kristov Zamjeniće, — FPromicatelju Euharistijskih kon- gresa. Primi vjeru, odanost i poklon ovaca duhovnog stada Grada i Bisku- pije Svetoga Vlaha. Dib. Zdravlje Svetog Oca Pape Zdravstveno raspoloženje sv. Oca opet je hvala Bogu, krenulo na bolje. Sv. Olac može sada skoro svaki dan provesti nekoliko sati izvan kreveta. Konstruirana je za Njega specijalna pomična stolica, na kojoj ga vode u njegovu privatnu kapelicu, a odalle u njegovu radnu sobu. Tu prima i dnev- ne audijencije, I subjektivno Papa se "osjeća mnogo bolje, Bolovi su u no- gama ublaženi duljim mirnim interva- lima. Radi toga izvjesnog poboljšanja Sv. Oca prima svakodnevno kardinala državnog tajnika Pacellia i druge visoke ličnosti, Izmegju njih primio je i ravnatelja vatikanske radiostanice; koji je izvjestio Svetog Oca Papu o pokušajima radiotelefonske veze s Ma- nilom, Tako je Sv. Otac Papa prilikom euharistijskog megjunarodnog kongre- sa, koji se je održao od 3—7 ov. mj. lično mogao da uputi svoj blagoslov vjernicima preko radia, Cijeli katolički svijet molio je i sveudilj moli Svevišnjega za ozdrav- ljenje Sv. Oca, ali, kako piše ,Osser- vatore Romano“ mole i nekatolici, Nekatolički listovi u Kanadi posvećuju zdravstvenom stanju Sv. Oca opširne izvještaje i izriču složno nađu za nje- govo ozdravljenje. Mnogi su prote- stantski pastori, kako izvješćuju i ka- nadski listovi, pozvali svoje vjernike, da se mole za ozdravljenje Sv. Oca. Zahvala P.nC6ROATIA—SPLIT Prigodom požara koji nas je oštetio na zgradi crkovinarstva, vršimo odličnu dužuost, da se našem domaćem zavodu »Croatia“ od srca zahvalimo, ne samo što smo odštetu najsavjesnije primili, već što se ,Croatia“ pouzdala u našu iskrenost, pa koliko smo mi procjenili toliko nam je bilo isplaćeno. . "Ovim, dok preporučamo svakom naš ovaj odlični zavod, toliko se naj- srdačnije na kavalirstvu zahvaljujemo. — Ružić 27. 1. 1937. Šimun Bojčić, crkovinar v. r, Želite li da Vaše dijete bude zdravo i veselo dajte mu ,,ENERGIN“ za jačanje krvi, ži- vaca i apetita. ,,ENERGIN“ jača krv jača živce, otvara apetit, pospješuje razvitok djeteta. Djeci tri puta na dan po 1 malu kašiku ukusnog ,ENERGINA“. ENERGIN“ dobiva seu apotekamaubocama od pola litre, 1 boca Din 35.-R.S Br. 4387/32 Naučnika za trgovinu ili obrt tra- žite putem Podružnice ,Hrvatski Ra- diša“ u Dubrovniku. Podmirite predplatu ! ! 10 Veljače 1937 CIJENA Din. 150 * O 150. godišnjici smrti Ruđe Josipa Boškovića D. I. (+ 13 februara 1787 g.) Dana 13 februara o. g. ispunja se 150 godina, od kada je veliki nauče- njak, Isusovac - Dubrovčanin RUĐE JOSIP BOŠKOVIĆ zaklopio svoje umrle oči u Milanu, dostojno oplakan taj naš veleum, veliki pobornik zna- nosti XVIII vijeka, Ogromni svoj pisani i štampani rad predao je on svome zavičaju, svome rodu i znanosti — na izvanredan čast i svijetlu uspomenu. Zato i Dubrovnik, koji je Bošković na - osobiti način genijalnim požrtvovnim radom svojim zadužio, Dubrovnik sa svojim dičnim društvima: ,Katoličkim Društvom Bošković“ i ,Kaloličkim Ženskim Društvom ,Anica Bošković“ (koje mnogo rade uzvišenom im svr- hom popularizacije znanosti i umjet- nosti na kršćansko-katoličkim načelima — pozdravlja i ovih dana jubilarni spomen B.-ćev sa punim razumijeva- njem i ushitom, spravan da ga i do- lično i javno proslavi, kao što je u godinama 1887. i 1911. dostojno sve- čano proslavio prvu stogodišnjicu B.:ćeve smrti pa dvjestogodišnjicu nje- gova rogjenja. To punim :pravom i zaslužuje ovaj svećenik - redovnik na- učenjak u prvim redovima naučenjaka slavniu; podignav se tiad talentima da- lekosežnim svojim opažalačkim i istra- živačkim umom, zahvativ i promjeriv prirodu i svemir, braneći utvrdu zna- nosti sa vjerom odvažno i Heustrašivo cijeloga svoga vijeka, duboko izobražen i dobar poznavalac jezika sa živom mu narodnom svijesti i domovinskim osje- ćajem. * * * Rogjen 18 maja 1711. g. od oca Nikole Boškova ,Boškovića“ (podri- jetlom iz hercegovačkog sela Orahova) i majke Dubrovkinje pučanke Pavle Betera, prve svoje nauke svršio je u Dubrovniku, u g. 1726. stupio je u Isusovački red i postao svećenik g. 1744, Još za vrijeme filozofskih studija sastavio je raspravu u stihovima ,De solis ac lunae defectibus“, dovršenu za boravka mu u Londonu. Svoj naučni rad započe raspravom ,De maculis solaribus“ (g. 1736). i nastavi nizom rasprava iz područja matematike, astro- nomije i fizike, kojima je brzo stekao ugled naučenjaka. Znanosti pravoj stvo- rio je B. move vidike, proširio stare, razbistrio ih i pokazao putem do njih. Knjigom prirode, koju je B. pro- učavao i u kojoj je više stranica osvjetlao, pruža on više korisnih stvari materijalnoj kulturi; knjigom duha, koju je B. proučavao i koja nije drugo do nadopunjak prve, upućuje B, ljud- stvo na drugi život, koji je druga pola ovoga života, bez kojega ovaj život bio bi tmasti, zamršeni labirint, život bez smisla. s Htjelo se je s koje strane baciti na B.ća neke sjene sumnje o filozof- skoj njegovoj iskrenosti, govoreći o njemu, da je bio pristaša nekih filo- zofskih ideja pod pritiskom ambijenta, u kojem je živio, budući on redovnik Isusovac, a protiv svojeg i mišljenja i uvjerenja. To nije nimalo ispravno. Do- kaz jaki i neosporni nam tomu može biti i veliko djelo njegovo: ,Theoria Philosophiae naturalis, redacta ad uni- cam legem virium in natura existen- tium“, izašlo prvom u Beču g. 1758. posvećeno Chr. grofu Migazziju, bečkom nadbiskupu mitropolitu, (po- novo izdano i kasnije, a zadnje kao latinsko - englesko izdanje, u tipograf- skom pogledu luksuzno, izašlo je g. 1922., kome je glavni dio troška pod- mirila naša Država, a nešto su dali i neki Jugoslaveni, koji su se zanimali za ovu publikaciju). Inače se me bi smjelo zaboraviti, da se B. nije glavno bavio filozofijom niti je glavno na ci- jelom polju njenom mislio ju siste- matski obraditi, već je nuzgredno ka- zao nešto, osim jednoga pitanja: o prvim principima materije. B. je po tome kao začetnik fizikalne jednostavne atomistike, znajući izbjegnuti dvjema ubitačnim skrajnostima: skepsi i ra- cionalizmu, stvorio novo središte, oko kojega su se okretali i sada se okfeću mnogi učenjaci u tom veleznamenitom pitanju: prvih principa materije. Sre- dište to postaje još više važno time, što daje orijentaciju u praktičnom ljud- skom životu. Vrlo je zanimljivo pratiti sudbinu Boškovićeva sistema prirodne filozofije u povijesti prirodnih nauka i filozofije. O B.ćevoj teoriji filozofije o prirodi postoji u Engleskoj trajna davna tra- dicija. Još za svoga života dobio je B. ondje znamenitih pristaša prirod- njaka i filozofa J. Priestley-a i J. Ro- bison-a. Preko pak radova Lorda Kel- vina o molekularnoj dinamici još se i danas osjeća utjecaj B.ćev u Eggleskoj. A i prvi poticaj, da se B.ćeva , Teorija“ prevede na koji drugi jezik bolje po- znat od latinskoga, možebiti da tako- đer potječe iz Engleske. Bošković glavno nije bio teolog ni filozof. On je ipak svoje ideje o Bogu i druge, koje zasijecaju u filo- zofiju, tamo amo razvijao, kako mu se prigoda i prilika pružala. U tim svim djelima bjelodano je dokazao, da je i najveća učenost spojena sa katoličkim mišljenjem i djelovanjem, te da po- grješno rade oni, koji, precjenjujući slobodu razuma, odbacuju svaki aukto- ritei, pa i Božji. Dokaza tome imamo na izobilj u povijesti svjetskoj uopće i našeg Dubrovnika mapose; a jedan sjajni dokaz tomu jei život našeg Ru- gje Boškovića, slavnog učenjaka mno- gostranog, a ujedno vjernog katolika, uzornog svećenika i redovnika.' Bujne grane duševnog života B.ćeve bile su njegovi radovi na polju astro- nomije, fizike, geodezije. Na području astronomije bijaše malo koji važniji pojav, kojeg on re bi bio pokušao da protumači i na stavne zakone svede, Bilo je i premaca njegovih, koji su ga prizivali u pomoć gdje je valjalo važnije pojave svesti na prave izvore, poznatim učincima otkriti nepoznate uzroke, a silama pro- naći nepoznate zakone. Uz toliko uče- njaka svjetskog glasa onoga doba dr-